Posjetite

Zdravlje

Kako imati ravan stomak u 5 koraka?

Masnoća na stomaku nije samo problem, jer može izgledati loše. Zapravo, puno masnoće u stomačnom području snažno je povezano s bolestima poput dijabetesa tipa 2 i srčanim bolestima. Iz tog razloga gubitak masnoća ima ogromne koristi za vaše zdravlje i može vam pomoći duže živjeti.

Masnoća stomaka obično se procjenjuje mjerenjem opsega oko struka. Ovo se lako može učiniti kod kuće jednostavnom mjerom vrpce.  Ako imate previše viška masnoće oko linije struka, tada biste trebali poduzeti neke korake da biste ih se riješili čak i ako uopšte niste previše teški.

Evo 5 načina zasnovanih na dokazima kako izgubiti masti u trbuhu.

Ne jedite šećer i izbjegavajte napitke zaslađene šećerom

Dodani šećer je vrlo nezdrav, istraživanje  pokazuje  da ima jedinstveno štetne efekte na zdravlje metabolizma. Šećer je polovina glukoze, pola fruktoze i fruktoza može se metabolizirati u jetri samo u značajnim količinama. Kada jedete puno dodanog šećera, jetra se preopterećuje fruktozom i prisiljena je pretvoriti u masnoću. Tečni šećer je po tom pitanju još gori. Tekuće kalorije mozak ne „registriruje“ na isti način kao čvrste kalorije, tako da kada pijete napitke zaslađene šećerom, na kraju jedete više ukupnih kalorija. Donesite odluku o smanjenju količine šećera u svojoj prehrani i razmislite o potpunoj eliminaciji šećernih pića. To uključuje napitke zaslađene šećerom, slatke sode, voćne sokove i različita sportska pića s visokim šećerom.

Imajte na umu da se ništa od toga ne odnosi na cijelo voće, koje je izuzetno zdravo i sadrži dosta vlakana koja ublažavaju negativne efekte fruktoze. Količina fruktoze koju dobivate iz voća je zanemarljiva u odnosu na onu koju ste dobili dijetom koja sadrži rafinirani šećer. Ako želite smanjiti rafinirani šećer, tada morate početi čitati etikete. Čak i hrana koja se prodaje kao zdrava hrana može sadržavati ogromne količine šećera, prenosi week.ba

Unosite više proteina u organizam

Unošenje puno proteina može povećati vaš metabolizam i smanjiti nivo gladi, što ga čini vrlo efikasnim načinom gubitka kilograma. Nekoliko istraživanja  sugerira da je protein posebno efikasan protiv nakupljanja masti u stomaku.

Smanjite unos ugljikohidrata

Ograničenje ugljenih hidrata vrlo je efikasan način gubitka masti. Tome u prilog idu brojna istraživanja. Kad ljudi smanje ugljikohidrate, njihov apetit opada i oni gube na težini.

 Jedite hranu bogatu vlaknima, posebno viskozna vlakna

Prehrambena vlakna uglavnom su neprobavljiva biljna materija, često se tvrdi da jesti puno vlakana može pomoći kod gubitka kilograma. Ali važno je imati na umu da nisu sva vlakna ista. Čini se da su to uglavnom topljiva i viskozna vlakna koja imaju utjecaja na vašu težinu. To su vlakna koja vezuju vodu i formiraju gusti gel koji “sjedi” u crijevima. Ovaj gel može drastično usporiti kretanje hrane kroz vaš probavni sistem, i usporiti probavu i apsorpciju hranljivih sastojaka. Krajnji rezultat je produljeni osjećaj punoće i smanjeni apetit.

Jedno pregledno istraživanje pokazalo je da je dodatnih 14 grama vlakana dnevno povezano sa 10% smanjenjem unosa kalorija i gubitkom težine za 4,5 kilograma (2 kg) tokom 4 mjeseca.

Pratite svoju ishranu i shvatite šta tačno i koliko jedete

Ono što jedete je važno, prilično svi to znaju. Međutim, većina ljudi zapravo nema pojma šta stvarno jede.

Ljudi misle da jedu “visoku količinu proteina”, “malo ugljikohidrata” ili nešto treće, ali imaju tendenciju da drastično preteraju ili potcenjuju. Praćenje stvari neko vrijeme apsolutno neophodno. To ne znači da trebate izmjeriti i mjeriti sve do kraja života, ali to raditi svako malo i nekoliko dana zaredom može vam pomoći da shvatite gdje trebate unijeti promjene. Da biste postigli  cilj, morate zapravo izmjeriti i precizirati. (healthline.com)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet