Posjetite

Zdravlje

Test od 30 sekundi otkriva jedemo li previše hljeba i tjestenine

Ako imate problema s prekomjernom težinom, sigurno ste se često zapitali zašto ste dobili toliko kilograma. Možda i ne jedete previše, ali vam se doslovno sve što pojedete odmah “zalijepi”. 

Iako na debljanje uglavnom utiče koliko i što jedete, za vašu prekomjernu težinu može biti kriv i stres ili pak nedostatak sna. Ipak, ono što je neprijatelj broj 1 svakoga organizma jeste šećer kojeg često prekomjerno unosimo, a da toga nismo ni svjesni. Tu su i masnoće, a debljamo se definitivno i od ugljenih hidrata, jedinjenja koji uglavnom sadrže skrob i šećer, koji su glavni krivci za nakupljanje kilograma.

Kada se odlučuju za dijetu, ljudi uglavnom prvo izbacuju baš ugljene hidrate jer znaju da hljeb, tjestenina i riža debljaju. Ali, je li to baš uvijek tako? Kako biste otkrili jedete li previše ugljenih hidrata, dr Xand van Tulleken savjetuje da provedete jednostavni 30-sekundni test, piše Daily Mail.

“Nisu svi ugljeni hidrati jednaki, neki su jako dobri za  nas, dok su drugi jako loši za naše tijelo jer nas debljaju, povećavaju rizik za dijabetes i čak prijete našoj plodnosti. Kada sam naučio kako jesti ugljene hidrate mnogo sam lakše kontrolisao svoju težinu”, dodaje on. Njegov test vrlo je jednostavan.

“Uzmite običan kreker i počnite ga žvakati dok ne počne mijenjati okus od blagog keksa do poprilično slatkog. Ako se okus promijeni u manje od 30 sekundi, vaše tijelo vrlo efikasno obrađuje ugljikohidrate. Ali, ako kreker u 30 sekundi ne promijeni okus, trebalo bi da razmislite o ishrani s manje ugljenih hidrata”, kaže on i objašnjava: “Ako osjetite slatkoću do 14. sekunde žvakanja, vaše tijelo vrlo efikasno obrađuje ugljikohidrate i koristi ih za energiju te možete uzimati 250 grama na dan, odnosno oko četiri kriške kruha s cjelovitim žitaricama. Ako je za promjenu okusa potrebno od 15 do 30 sekundi, tada vam je dovoljno 175 grama ugljenih hidrata na dan. Ali, ako to traje više od 30 sekundi, tada ne biste trebali jesti više od 125 grama ugljenih hidrata na dan.” (vecernji.hr)

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet