Mnoge crte lica ili karakteristike nasljeđujemo preko velike količine različitih gena.

Neke od njih naslijedili smo od oca, a druge od majke. Evo zašto muškarci ne mogu više za ćelavljenje okriviti svoju majku i zašto žene svoje raspoloženje često nasljeđuju od mame. Jesi li možda naslijedila mamin prćasti nos? Je li ti tata prenio onu čudnu osobinu da na suncu jako kišeš? A odakle se zapravo  pojavila ona krasna crvena, rudlava kosica tvoje bebe kad u porodici već nekoliko generacija – na obje strane – nije bilo riđokosih?

Odgovori na ova pitanja čine se jednostavnima, no jako se brzo počinju komplicirati. Zašto? Jer je znanost genetskog nasljeđivanja veoma složena. Gotovo je nemoguće izvući precizan podatak odakle je netko naslijedio neku crtu, osobinu, grimasu. Mnoge crte lica ili karakteristike nasljeđujemo preko velike količine različitih gena, a neke od njih naslijedili smo od oca, a druge od majke. Tu je i uticaj okoline – to što nosiš gen za određenu karakteristiku, ne znači da ćeš ga i ispoljiti. A tu su i neke stvari za koje ljudi misle da su ih zasigurno naslijedili od nekoga iz porodice, a zapravo nisu.

Kako nasljeđujemo svoje osobine?

Bez obzira na sve, svima je zabavno odgonetavati od koga je beba naslijedila boju kose, oblik usta, nosa, čela… Odgovor nije lako dati, ali postoji nekoliko temeljnih stvari koje ti genetika može reći o tvojim karakteristikama koje si naslijedila od majke ili od oca. Međutim, prvo pogledajmo kako to nasljeđivanje funkcionira.

Postoje tri ključna načina za nasljeđivanje karakteristika od roditelja. Jedan je preko dominantnih gena – ako si naslijedila dominantni gen, tu ćeš karakteristiku i imati. Ako ti oba roditelja imaju smeđe oči, vjerojatno ćeš i ti imati smeće oči jer je to dominantan gen.  Drugi način nasljeđivanje je preko recesivnog gena – oba roditelja moraju u svom genetskom naslijeđu imati taj recesivni gen da bi mogla naslijediti tu karakteristiku. Recimo, ako imaš plave oči, oba tvoja roditelja morali su biti nositelji tog recesivnog gena za plave oči (iako oni sami nemaju plave oči).

Na koncu, tu su i karkateristike X koje nasljeđujemo samo preko kromosoma x, dakle samo preko majke.

Sposobnost da smršaš

U našem tijelu skrivaju se dvije vrste sala: smeđe, dobro salo koje ubrzava naš metabolizam i pomaže da održimo zdravu težinu i loše bijelo salo, koje može uzrokovati pretilost i različite bolesti ukoliko ga imaš previše. Svi mi imamo i jednog i drugog sala, ali to koliko ćemo imati smeđeg sala – a to znači koliko će biti brz naš metabolizam – može se naslijediti od majke.

Koliko se lako debljaš

Dok ti mama pomaže sa smeđim salom, oca možeš okriviti za bijelo salo. Koliko sala imaš u tijelu, pogotovo kao omotač organa, djelomično odlučuju geni koje smo naslijedili od oca. Genetika nije i sudbina kad je težina u pitanju, ipak odabir načina života, prehrane i vježbanja igra puno veću ulogu.

Sposobnost koncentracije

Ako je tvoja mama ima niže razine serotonina, kemikalije u mozgu koju povezujemo s raspoloženjem, veće su šanse da si zbog toga razvila ADHD, hiperaktvni poremećaj pažnje. Taj utjecaj serotonina povezan je i s mogućnošću koncentracije.

Ulazak u pubertet

Pubertet i sve one divote koje s njim povezujemo, prištići, mutacija glasa i menstruacija znakovi su odrastanja koje prolaze sva djeca na putu da postanu odrasli ljudi. Genetika oba roditelja određuje kad ulazimo u pubertet, ali ako si u njega ušla rano – a to znači s osam ili manje godina za djevojčice i devet za dječake – to može biti povezano s genom koji se nasljeđuje od oca. Određena genetska mutacija povezana je s preranim pubertetom i ako si je naslijedila, morala si se sa svim spomenutim divotama suočiti prva u razredu.

Bore smijalice

Kako ćeš stariti i koliko će se starenje odraziti na tvojem licu, određuje se na staničnom nivou i to prema šteti koju je doživjela mitohondrijska DNK – a to su geni koje nasljeđujemo od majke. Vanjski faktori poput pretjerivanja sa sunčanjem, pušenje i nezdrava prehrana mogu oštetiti mitohondrijsku DNK, no nešto te oštećene DNK može se naslijediti i od mame, otkrila je nedavna studija objavljena u časopisu Nature. Što više takvih mutacija DNK naslijediš od majke, brže ćeš stariti i to će se brže vidjeti na nekim tvojim karakteristikama poput dubokih bora i sijede kose.

Raspoloženje

Majke mogu utjecati na tvoje raspoloženje na mnogo načina i to ne samo kaznama ili tjeranjem da jedeš povrće koje ne voliš tri puta tjedno. Struktura dijela mozga poznatog kao kortikolimbički sustav koji kontrolira naše emocije i igra ulogu u mentalnim bolestima poput depresije najčešće se nasljeđuje s majke na kćerku, a s majke na sina ili s oca na djecu oba spola puno rjeđe prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience. To znači da barem u nekoj mjeri kćeri nasljeđuju svoje raspoloženje od majki.

Spol djece

Geni partnera, oba, određuju spol djeteta. Međutim, koje ćeš gene povezane sa spolom naslijediti određuju geni oca. Evo kako. Muškarac s puno braće ima veće šanse dobiti sina, a onaj s puno sestara vjerojatno će dobiti kćerku, otkrilo je istraživanje objavljeno u časopisu Evolutionary Biology.

Pamćenje

Već se dosta dugo zna da porodična historija Alzheimerove bolesti značajno podiže rizik razvoja te bolesti, no nova studija otkrila je da ti rizici gotovo uvijek dolaze s majčine strane. Alzheimerova bolest jedan je od najčešćih uzroka demencije u kasnijoj dobi, a pogađa sve veći broj ljudi pa je važno znati sve rizike – pa i povijest bolesti s majčine strane – da bi učinila sve da zaštitiš svoj mozak.

Plodnost

Na ženinu plodnost može uticati i gen koji je naslijedila od oca. U normalnoj jajnoj stanici dijelovi koji se zovu centrioli se eliminiraju kako se stanica razvija. Ali, ako centrioli ne nestanu – što je posljedica genetske disfunkcije koja se prenosi preko oca – žena postaje sterilna.

Kosa

Možda si i ti jednom čula da se obrazac po kojem muškarac gubi kosu  – kako i kada  – nasljeđuje po majčinoj strani. No, veliko istraživanje koje je obuhvatilo 55.000 muškaraca pokazalo je da je to mit. Znanstvenici su pronašli 287 neovisnih genetskih signala povezanih s muškim načinom opadanja kose. Dok je njih 40 povezano samo s x kromozomom, što znači da se nasljeđuju s majčine strane, ostali su razasuti čitavom strukturom naše DNK i naslijeđeni od oba roditelja. Zanimljivo je da su neki geni povezani s gubljenjem kose kod muškaraca isto tako povezani s povećanim rizikom srčanih bolesti.  Dok se neke karakteristike nasljeđuju, druge su stečene preko okoline ili životnih odabira. (miss24sata.hr)