Život
Zašto se (neke) žene uporno nastoje promijeniti kako bi se svidjele muškarcima?
Otkada pamtim prva listanja i čitanja tinejdžerskih časopisa, koji su većim dijelom pisani za djevojke, a kasnije i nešto „ozbiljnijih“ ženskih magazina, oduvijek su bili krcati temama koje su ukazivale na to da djevojka ili žena mora promijeniti svoje ponašanje kako bi dobila muškarca kojeg želi.
Od naslova poput 10 načina kako mu pružiti najbolji poljubac, preko tema kako ga zainteresirati za sebe, kako mu prići i osvojiti ga, pa sve do toga kako ga zadovoljiti u krevetu, većina naslova tekstova ima samo jedan zajednički nazivnik – sve je podređeno njemu.
I to je razlog zbog kojeg sam prije nekoliko godina prestala čitati „ženske“ časopise. U nadi da su se promijenili, povremeno prolistam koji kod prijateljice, ali uz nekoliko iznimaka te kvalitetnih kolumni i osvrta na aktualna ženska pitanja, promjena nema.
Dakako, mediji su poseban način prijenosa informacija te ih na našem području zaista ima iznimnih i vrhunskih, ali jednako tako i onih drugih.
S mnogih strana slušamo kako je sve podređeno „frajerima“. To me kao feministkinju oduvijek neopisivo živciralo, a primijetila sam da to utiče i na to kako žene vide same sebe. Kada se k tome pridodaju i danas popularne društvene mreže, pritisak da se bude savršena žena koja će savršeno nadopunjavati „svog“ muškarca još je veći.
Najžalosnije je što se to servira već i djevojčicama. Jedno skandinavsko istraživanje pokazalo je da djevojčice već u dobi od šest godina počinju vjerovati da su manje sposobne od dječaka te da se moraju ponašati na određeni način kako bi ih bile vrijedne.
Također sam na jednoj radionici za djecu koju sam vodila doživjela da je 13-godišnjakinja rekla kako ona nema ni jednu pozitivnu osobinu i nikakve talente, a istodobno je nahvalila bratića koji ide s njom u isti razred.
Mislila je da je on bolji od nje, a kasnije sam iz razgovora s drugim djevojkama koje su mi prišle saznala da je i preko ušiju zaljubljena u jednog dečka iz susjednog razreda, ali je mislila da je preružna za njega.
U studentskim danima imala sam prijateljicu za koju se činilo da točno zna što želi u životu, koja se toliko veselila diplomi i radu u struci s djecom te bila uvijek skromna u svojim željama. Sve dok se nije pojavio ON – netom diplomirani, iz ugledne obitelji. Iako se na početku opirala jer je bila zaljubljena u nekog drugog, uskoro se počela pretvarati u nekog neprepoznatljivog.
Mijenjati se moramo samo zbog sebe samih
Nedavno sam vodila razgovore s nekoliko muških prijatelja kako bih dokučila što se to krije u njihovim mislima. Jedan od njih je i psihoterapeut.
Što muškarci uopće žele od žene? Kako im pristupiti? Zašto bi se žena trebala mijenjati za njih? I bi li se uopće bilo ko trebao mijenjati?
Svi su složni u tome da žele ženu koja zna što želi, koja je sigurna u sebe, koja ima zacrtani cilj u životu i drži ga se, koja je emocionalno stabilna i kojoj je partner samo jedna stavka u životu, a ne cijeli svijet.
Dobila sam odgovore koji kažu da žele vedru ženu koja vodi svoj život i kojoj će oni biti samo vjetar u leđa i velika podrška u svemu što radi, a ne centar svemira.
Navodno će jedino tako žena zaslužiti njihovo poštovanje i divljenje. Doduše, znamo da bi razgovor s nekim drugim mogao ponuditi znatno drugačije odgovore, poput onih da je žena stvorena samo za kuću. To je posebna grupa ljudi.
I to me opet vraća na onu nekadašnju prijateljicu iz studentskih dana, ali i sve žene u mom okružju, pa i samu sebe.
Da, stoji baš sve što sam saznala iz razgovora s muškim prijateljima, no žena ne bi trebala postajati snažna, hrabra i neustrašiva samo zato da bi je muškarci zapazili. Ne, ona to mora biti zbog sebe same. Sebe mora staviti na prvo mjesto: svoje obrazovanje, svoj posao, svoju obitelj i prijatelje, a doda li se tome i briga za vanjski izgled koji joj je možda važan, trebala bi ga njegovati isključivo zbog sebe, ne zbog društva i muškaraca ili nečega što joj kažu mediji.
Priroda li se tome kasnije partner koji će prepoznati sve to i poželjeti provesti svoj život s njom, odlično. No ako se ne pojavi, to nije baš nikakav razlog za tugu, osjećaj usamljenosti i paniku, što nam god nam okolina pokušava nametnuti.
Svi bismo mi trebali svakog dana raditi na sebi, ali isključivo zbog sebe i ni zbog koga drugoga na ovom svijetu. Poželimo li se dodatno obrazovati, napraviti tetovažu koju dugo želimo, otići same na putovanje za koje dugo skupljamo hrabrost, preseliti se u drugi grad ili državu, to moramo napraviti isključivo zbog sebe i ni zbog koga drugoga.
Uostalom, kada se neki muškarac odlučio mijenjati isključivo zbog žene? Javite mi gdje takvi rastu. (zadovoljna.hr)
Život
Super trikovi kako da paradajz daje dobre plodove: Bit će otporan na sve bolesti!
Postoje dva načina na koja se sadi paradajz. Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste oko 15 do 30 centimetara, piše Atma.
Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Ako želite da vam paradajz daje plodove posadite ga pomoću ovih koraka i bit će otporan. Iskusni vrtlari znaju da postoje dva ispravna načina na koja se sadi paradajz. Samo na taj način biljka može odoljeti svim bolestima i vremenskim neprilikama.
Postoje dva načina na koja se sadi paradajz koja će biti imuna na bolesti, a ona podrazumijevaju sljedeće korake:
Bočno sađenje
Ovo možda zvuči čudno, ali postoji dobar razlog za to. Paradajz se mora saditi duboko, jer kada je riječ o nemu – sve je u korijenu.Paradajz pušta korijenje gdje god joj je stabljika zakopana. Čim stabljika dodirne zemlju, ona pušta bijelo sitno korijenje. Preko korijenja, poput svih biljaka, uzima iz zemlje ono što joj je neophodno za rast i razvoj.
Što dublje zakopate sadnicu paradajza, ona će razviti veći i jači korijen. Što više korijena ima, ona će moć́i apsorbovati više hranljivih tvari i vode. Dodatni korijeni će pomoći biljci da ostane uspravno pod pritiskom vjetra. Ako rano posadite paradajz duboko u zemlju, on će ostati netaknuta, jer će je zemlja zaštititi od hladnog vremena i proljetnog mraza.
Koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza?
Vrtlari kažu da do dvije trećine biljke paradajz treba staviti u zemlju kako biste u potpunosti omogućili biljci da razvije jak korijen. Prvo izmjerite biljku kako biste bili sigurni da ćete napraviti rupu dovoljno veliku prije sadnje.
Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste na oko 15 do 30 centimetara. Uklanjanje donjih listova i stabljiki nije važno, oni se jednostavno mogu zakopati s ostatkom biljke. Međutim, možete ih ukloniti ako će vam to olakšati sadnju.
Priprema tla
Uvjerite se da tlo nije tvrdo ili zbijeno. Korijen neće moći rasti i prodrijeti kroz zbijeno tlo. Prvo prekopajte zemljište dok ne postane rastresito, a zatim možete dodati i kompost.
Sadnja
Postoje dvije metode pri dubokoj sadnji paradajza – metoda rupe i metoda rovova za sadnju bočno.
Metoda rupa
Metoda dubokih rupa je najčešćáa, ali može biti teška na zbijenom tlu. Rupa treba biti dovoljno duboka da se veći dio stabljike, koji se nalazi do malo ispod gornjeg skupa listova, zakopa.
Metoda rova – bočna sadnja
Metoda rova je idealna ako je tlo malo zbijeno ili ako ne možete iskopati dovoljno duboku rupu da primi pune dvije trećine biljke. Rupa treba biti duboka otprilike oko 15 centimetara, ovisno o duljini biljke. Položite biljku na stranu pod blagim kutom tako da su gornji listovi izloženi i ispunite zemlju oko stabljike. Biljka će se vremenom ispraviti rastući prema suncu.
Možete iskoristiti nosače, poput greda ili drške, koje će pomoći paradajzu da raste uspravno. Kada koristite metodu sadnje u rovovima – ili sačekajte da biljka poraste uspravno prije nego što postavite nosače ili postavite kolac pored horizontalne stabljike i sačekajte da se ispravi prije nego što ju vežete za njega.
Zalijevanje
Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Dobro zalijevanje potaknut će korijenje da raste i širi se, prema dole, a upravo to želite iskoristiti kao prednost dubokog sađenja. Pobrinite se da dobro zalijevate tijekom vegetacije kako biste održali snažan, zdrav korijenov sistem.
Život
Ako imate ovu liniju na dlanu pravi ste sretnik
Život
Nova vrsta insekta pronađena u Neretvi
Nova životinjska vrsta iz porodice insekata otkrivena je na području Neretve.
Naziv je dobila po rijeci Neretvi, objavio je Centar za životnu sredinu u BiH. Tokom prošlogodišnjeg istraživanja gornjeg toka rijeke Neretve otkriven je insekt iz reda dvokrilaca (Diptera) te je nazvan Baeoura neretvaensis.
U istraživanju je sudjelovalo 50 naučnika te je na tom području utvrđena prisutnost preko 1300 životinjskih vrsta. Baeoura neretvaensis je prvi insekt koji je potvrđen. Pronađeno je još osam novih vrsta, ali još nisu službeno potvrđeni.
Profesorica Odsjeka za biologiju Univerziteta u Zagrebu Marija Ivković bila je dio tima naučnika koji su otkrili novu životinjsku vrstu.
“To je vrsta koja dolazi u vrlo čistim i netaknutim područjima rijeke Neretve i na još nekim lokalitetima šireg zapadnog Balkana”, rekla je prof Ivković.
Kazala je da je ova vrsta uglavnom prisutna na području Mediterana.
Koordinator u Centru za životnu sredinu, očekuje da će zbog iznimne čistoće ove rijeke, proglasiti gornji tok rijeke Neretve zaštićenim staništem.
Vatreni ples Tee Tairović: Pjevačica u zavodljivom izdanju „zapalila“ Zagreb
Pjevačica Tea Tairović svojim energičnim nastupima redovno ostavlja publiku bez daha. Pjevala je u jednom klubu u Zagrebu, a atmosferu...
Zvijezda hit serije Prijatelji ispričala bolno iskustvo: “Bilo je užasno glumiti sretnu osobu”
Iza kulisa Prijatelja , Courteney Cox se nosila s emocionalnom borbom koje mnogi njezini obožavatelji nisu bili svjesni, piše Brightside. Nakon...
Jutarnju kafu zamijenite ovim napitkom i gledajte kako kilogrami nestaju
Ako niste za radikalne dijete i treninge, dovoljno je da promijenite jednu naviku, i to onu jutarnju kako biste pokrenuli...
Kad već toliko pada, iskoristite je! Kišnica je odlična za kosu
Ljudi su u prošlosti vjerovali da je kišnica najčišći oblik vode. Ostaje li istina do sada? Ili se sastav kišnice mijenjao kroz...
Trikovi naših baka: Domaćice su prije 70 godina kuću čistile krompirom, kiselim kupusom…
Nakon kuhanja emajlirane lonce su znale izribati sodom, pijeskom ili drvenim pepelom. Ukoliko je na njima bilo zagorjelih naslaga, to...