Posjetite

Zdravlje

Koliko minuta možete odrijemati, a da ne naštetite zdravlju?

Ljudi koji tokom dana vole sebi priuštiti dugo drijemanje, ali i oni koji noću spavaju devet sati ili dulje, mogu imati povećan rizik od moždanog udara, piše Science Daily.

Ovo je pokazalo istraživanje objavljeno u internetskom izdanju medicinskog časopisa Neurology, koji izdaje Američka neurološka akademija.

Ljudi koji su preko dana drijemali duže od 90 minuta povećali su šansu za dobivanje moždanog udara za čak 25% u odnosu na ljude čije spavanje traje između jedne i 30 minuta. Kod ljudi koji, pak, uopće ne spavaju tokom dana, ili spavaju između pola sata i sat vremena, nije primijećeno povećanje rizika.

“Nužno je provesti još istraživanja kako bismo shvatili na koje sve načine dugo drijemanje može biti povezano s povećanim rizikom od moždanog udara, ali prethodna istraživanja su pokazala da oni koji dugo drijemaju imaju nepovoljne promjene razine kolesterola i povećani obujam struka. Oba čimbenika utječu na povećanje rizika za dobivanje moždanog udara”, rekao je autor istraživanja dr. Xiaomin Zhang, član Sveučilišta za znanost i tehnologiju Huazhong iz Kine. “Povrh toga, dugo drijemanje i dugo spavanje noću ukazuju na prilično neaktivan stil života, upravo onaj koji također povećava rizik.”

Istraživanje je obuhvatilo 31.750 ljudi u Kini s prosječnom starošću od 62 godine. Ispitanici na samom početku istraživanja nisu imali nikakve zdravstvene probleme ni povijest bolesti vezanu za moždane udare. Nakon toga, praćeni su oko šest godina, a tokom ovog razdoblja zabilježeno je 1557 slučajeva moždanih udara.

“Popodnevno drijemanje je u Kini uobičajena pojava”, rekao je Zhang. Ljudi su trebali opisati svoje navike vezane za spavanje. Osam posto ljudi drijemalo je u prosjeku dulje od 90 minuta, a 24% ispitanika spavalo je devet ili više sati tokom noći.

Studija je otkrila da ljudi koji spavaju devet sati ili više imaju 25% veću šansu da će dobiti moždani udar u odnosu na ljude koji su spavali od sedam do osam sati. Kod ljudi koji su spavali manje od sedam sati ili između osam i devet sati nije primijećeno povećanje rizika.

Svi ovi rezultati prilagođeni su i drugim čimbenicima koji mogu utjecati na rizik od dobivanja moždanog udara, a neki od tih čimbenika su visoki krvni tlak, dijabetes i pušenje. Ljudi koji su istovremeno predugo spavali noću i preko dana drijemali dulje od 90 minuta povećali su rizik za čak 85%!

Zanimljivo je i to da su ljudi koji su smatrali da imaju kvalitetan san imali čak 29% manji rizik od ljudi koji su se žalili na kvalitetu sna.

“Ovi rezultati naglašavaju važnost umjerenog trajanja drijemanja i spavanja, kao i održavanja dobre kvalitete sna, posebno kod osoba u srednjim godinama ili starijih ljudi”, rekao je Zhang, objasnivši i da istraživanje ne dokazuje uzrok i posljedicu između dugog spavanja i moždanog udara, nego samo postojanje same veze.

Nedostaci ovog istraživanja se svode na to da su informacije o spavanju ispitanika prikupljene iz upitnika, a ne putem snimanja i praćenja stvarnog sna. Također, nisu prikupljene informacije o poremećajima spavanja kao što su hrkanje ili apneja. Istraživanje je uključilo samo zdrave odrasle Kineze pa je donekle upitno može li se primijeniti na druge grupe ljudi. (index.hr)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet