Posjetite

Zdravlje

Čudotvorni čaj od zobi – svojstva i primjena

Zobeni čaj je neutralnog okusa i obično se pije uz dodatak meda, cimeta, vanilije ili recimo sljeza i kadulje.

Zobeni čaj može se piti i u većim količinama, npr. tako da se ujutro napravi određena količina koja se pije tokom dana.

Čaj od zobi je zdrav, podiže spremnost imunološkog sistema pa ga u zimu pijemo kako se ne bismo razboljeli, a u proljeće kako bismo dobili dodatnu energiju.

Čaj od zobi – ljekovita svojstva

Zob (lat. Avena sativa) je jedna od najbogatijih žitarica kada je riječ o hranjivijim sastojcima. Uz to, sadrži više masnoće od pšenice, ali i više lako probavljivih bjelančevina te ugljikohidrata (posebno škrob i njegove produkte koji su nam potrebni za energiju). Također je bogata vlaknima koja su topljiva u vodi.

Zob možemo pronaći u dva različita oblika, odnosno bez ljuske i u ljusci. Zob čije je sjeme bez ljuske je potrebno očistiti tako da se skinu dlačice sa sjemenke, a zob čije je sjeme u ljusci je potrebno dodatno ljuštiti kako bi se mogle skinuti dlačice sa sjemenke.

U svakom slučaju, dlačice sa sjemenki je obvezno potrebno skinuti i očistiti kada je u pitanju priprema zobi za ljudsku prehranu, a za pripremu čaja od zobi se koristi neoljuštena zob kojoj je sačuvana vanjska ovojnica zbog bolje hranjivosti.

Na primjer, za proizvodnju zobenih pahuljica, žitaricu je potrebno napariti na visokoj temperaturi. No, postoji i tzv. hladni način pripreme istih koji se sastoji samo od prešanja, odnosno bez korištenja pare i visoke temperature. Kod ostalih žitarica ovakav način nije moguć zato što su im sjemenke pretvrde.

Čaj od zobi ima brojna ljekovita svojstva, a u nastavku ćemo ukratko navesti i objasniti samo neka od njih.

Čaj od zobi za mršavljenje

Zob ima najviše hranjivih tvari od svih žitarica, a najmanje kalorija. Uz to, bogata je vitaminom B1, bjelančevinama, ugljikohidratima, fosforom i željezom. Svakodnevno konzumiranje čaja od zobi rezultirat će opskrbom tijela s dovoljno potrebnih hranjivih sastojaka.

Zahvaljujućim sporom oslobađanju energije, držat će Vas duže poletnima i sitima. Drugim riječima, jedna šalica čaja od zobi ujutro će Vas opskrbiti s dovoljno potrebne energije do sljedećeg zdravog obroka, a zahvaljujući topljivim vlaknima će prirodno regulirati razinu šećera u krvi tijekom dana što će djelovati na duži osjećaj sitosti.

Čaj od zobi za bubrege

Svi čajevi potiču rad bubrega, ali čaj od zobi djeluje kao prirodni diuretik upravo zbog topljivih vlakana koja povećavaju volumen stolice i olakšavaju ispražnjavanje te tako djeluju na zdravlje probave.nZobeni čaj podržava rad bubrega na način da potiče izlučivanje viška tekućine iz tijela putem urina što znači da je ujedno dobar čaj od zobi za sterilan urin, ali i za prevenciju pojave hemeroida. Zahvaljujući svemu navedenom, čaj od zobi za urinarne infekcije je definitivno odličan izbor.

Čaj od zobi – holesterol

Zobeni čaj se priprema od zobenih pahuljica koje u ovojnici zrna sadrže izrazito važan betaglukan koji snižava razinu holesterola. On veže na sebe žučne kiseline koje imaju važnu ulogu u nastajanju holesterola u tijelu te ih izbacuje iz organizma.

Osim za snižavanje holesterola, betaglukan je poznat po učinkovitom podizanju imuniteta organizma.

Čaj od zobi za jetru

Čaj od zobi je izrazito dobar za zdravlje jetre. Naime, zob sadrži aminokiseline koje mogu pomoći jetri da proizvede izrazito važan fosfolipid lecitin. Njegova glavna uloga je upravo u odvajanju masnoće iz jetre u probavni sustav.

Drugim riječima, zob sprječava nastajanje masnoća u jetri te djeluje na njezinu detoksikaciju.

Čaj od zobi – dijabetes

Čaj od zobi se često preporučuje dijabetičarima zato što sadrži betaglukan koji djeluje na povećanje tolerancije na glukozu koja se oslobađa iz škroba. Iako sadrži fruktozu u malim količinama, njoj nije potreban inzulin za ulazak u stanice. Upravo zato dijabetičari mogu konzumirati zobeni čaj, a često im se i preporučuje kao i onima s visokim holesterolom te visokim krvnim pritiskom.

Čaj od zobi za živčani sistem

Čaj od zobi je izrazito dobar za osobe koje imaju problema sa živčanim sistemom upravo zato što sadrži masne kiseline, glukozu, fosfor, lecitin i vitamin B1 za pravilan rad neurona.

Čaj od zobi sadrži i alkaloid avenin koji djeluje kao sedativ zbog čega se preporučuje kod umora, iscrpljenosti, nesanice i depresije. Zahvaljujući svojem umirujućem djelovanju na organizam, dobra je za sve one koji se nalaze u stresnim i uznemirujućim okolnostima.

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet