Posjetite

Zdravlje

Čaša tople vode poboljšava varenje i čisti organizam od toksina

Još su drevni Kinezi znali da čaša tople vode kojom započinjete dan može imati brojne dobrobiti za cjelokupan organizam. Posebnu pažnju bi trebalo obratiti na temperaturu vode, koja ne smije da prelazi 50 stepeni Celzijusa.

Pomaže kod mršavljenja

Iako zbog tople vode nećete izgubiti kilograme, ona može imati važnu ulogu u tom procesu. Nutricionista Kara Volsh tvrdi da čaša tople vode sa limunom ubrzava metabolizam, zbog čega će tijelo tokom dana potrošiti više kalorija.

Čisti sinuse

Čaša tople vode može da pomogne kod infekcije gornjeg disajnog sistema.

“Ona čisti i otvara disajne puteva, a zbog toplote će doći do bržeg čišćenja sluzi. Temperatura tečnosti koju pijemo može da utiče i na simptome prehlade”, rekao je dr. Nesochi Okeke-Igbokve.

Pomaže zubima

Stomatolog dr Sanda Moldovan ističe da je topla voda bolji izbor za zdravlje zuba i protetike.

“Bijele plombe zbog hladne vode mogu da se skupe i na taj način će se lakše odvojiti od zuba”, rekla je doktorica i upozorila da se obrati pažnja na temperature vode. Prevruća voda može da ošteti zubnu gleđ, što bi zube dodatno učinilo osjetljivim. Preporuka je da se konzumira voda sobne temperature.

 

Odlična je za varenje

Topla voda širi krvne sudove i ubrzava protok krvi prema crijevima, pa na taj način pomaže varenju.

“Ako popijete čašu tople vode na prazan želudac, ona će odmah krenuti prema crijevima gdje je i najpotrebnija”, ističe kardiolog dr Luiza Petre.

Čisti toksine

Toplota vode podiže toplotu tijela prouzrokujući znojenje, a kroz znoj izlučujemo štetne supstance iz tijela.

“Ako toplu vodu pijete svaki dan i dodate u nju malo limuna, uspostavićete ravnotežu kisjeline koju unosite hranom. Ako niste ljubitelj limuna, pokušajte da pijeti zeleni čaj koji smanjuje broj slobodnih radikala u tijelu”, preporučila je dr. Petre.

Smanjuje bolove

Topla voda stimuliše protok krvi prema tkivima i omogućava opuštanje mišića. Pomaže kod svih vrsta bolova, od menstrualnih grčeva do bolova u zglobovima. Dodatno, ako popijete toplu vodu prije odlaska u krevet, brže ćete zaspati i osjećaćete duže sitost, pa se nećete noću buditi da biste jeli.

Popravlja raspoloženje

Studija Univerziteta Kolorado pokazala je da su osobe koji su kratko u rukama držale šoljicu tople kafe u odnosu na one koji su držali ledene napitke imali manje predrasuda, bili su velikodušniji i brižniji.

U drugom dijelu studije ispitanici su držali tople, odnosno hladne jastučiće. Oni s toplim jastučićima su radije birali poklon za prijatelja nego za sebe. Prema tome, ako pijete toplu vodu, čašu držite u rukama što je duže moguće.

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet