Posjetite

Zdravlje

Namirnice koje će ukloniti crne podočnjake

Koluti od krompira imaju isto djelovanje kao i krastavci, a prednost im je što duže hlade natečeno područje. Mlijeko isto može pomoći, kao i pasta od kurkume i ananasova soka.

Koluti od krastavaca

Krastavci su neizostavan dio svakog tretmana ljepote, jer oni zaista djeluju. Imaju veliku količinu vode koja hidratizira osjetljivu kožu ispod oka i vitamina K koji pomažu u smanjenju upale ili promjene boje. Narežite ih tanko i ohladite u frižideru prije upotrebe.

Koluti od krompira

Ako pri ruci nemate svježih krastavaca, posegnite za krompirom. Zapravo, kriške krompira maju prednosti pred krastavcima jer dužee ostaju hladnije, što svakako pomaže kod natečenosti.

Peršun

Peršun je bogat vitaminima C i K, koji pomažu u uklanjanju ružne boje ispod očiju te splašnjavanju natečenosti. Da biste iskoristili njegove moći, nanesite ispod očiju nekoliko puta sedmično. Trebali biste primijetiti razliku u tamnim krugovima za samo nekoliko sedmica.

Kriške avokada

Tamne krugove nekad uzrokuje suha koža, a sigurno ih i pogoršava. Kako bi osjetljivo područje bilo hidratizirano, stavite krišku avokada ispod svakog oka. Ili za hranjiviju verziju, pomiješajte je sa kašikom bademovog ulja i obilno razmažite. Zatim ostavite da odstoji deset minuta prije ispiranja.

Maska od kurkume

To je trendi začin s razlogom. Aktivni sastojak kurkumin je snažno protuupalno sredstvo koje smanjuje natečenost i posvjetljuje. Napravite gustu pastu s malo ananasovog soka i nanesite izravno na tamne krugove, pri tome pazeći da se previše ne približite očima. Nakon deset minuta, ostatke obrišite toplom krpom.

Vrećice čaja

Kofein ne samo da pruža prijeko potrebno jutarnje pojačanje, već također sužava krvne žile i posvjetljuje vašu kožu. Nakon tog ujutro popijete šolju čaja, izvadite vrećice i ostavite ih da se ohlade u frižideru najmanje 20 minuta. Zatim stavite na kapke.

Mlijeko

Mlijeko sadrži mliječnu kiselinu i mnoštvo drugih sastojaka koji mogu posvijetliti, zategnuti i omekšati kožu poput proteina, aminokiselina i antioksidansa. Napravite hladni oblog tako što ćete namočiti vatu ili blazine u šalicu ohlađenog mlijeka. Stavite ih ispod očiju na deset minuta i isperite s toplom vodom. (24sata.hr)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet