Posjetite

Zdravlje

Brusnica- jedinstvena bobica

Kada su Evropljani došli do sjeveroistočne obale Sjeverne Amerike, domaći stanovnici s kojima su počeli trgovati ponudili su im crvene bobice. Indijanci iz plemena Pekvot, koji su živjeli na poluostrvu Kejp Kod, zvali su te bobice i-bimi ili gorki plod.

Brusnica je naziv za nekoliko vrsta biljaka (grmova) iz roda Vaccinium. Vrste daju crvene plodove koji su bogati različitim zaštitnim tvarima te sadrže minerale, vitamine i biljna vlakna.

Njeni se plodovi jedu svježi ili sušeni, od nje se može napraviti džem, pekmez ili sirup, u kulinarstvu se sjajno spaja kao slatka delicija u kombinaciji s mesom divljači, odlična je u kolačima i pitama, a pije se i u obliku soka ili čaja, ali možda je najpoznatija po svojim ljekovitim svojstvima zbog kojih spada među najzdravije biljke svijeta.

Brusnice spadaju u bobičasto voće koje potiče iz Sjeverne Amerike. To je tvrda crvena bobica koja zahvaljujući većoj količini vitamina C u svom sastavu ima kiselkasti ukus.

Ono što je već dugo poznato potvrđuju i zdravstvena testiranja: brusnice su zaista zdrave. Utvrđen je i pozitivan učinak na poremećeni rad bubrega i jetre, uravnoteženi minerali brusnice jačaju floru želuca i crijeva, a njeni antioksidansi jačaju imunološki sistem. Antimikrobni sastojci u brusnicama sprečavaju razvoj mnogih patogenih mikroorganizama u tijelu, što se postiže čak i s vrlo razrijeđenim sokom od brusnica koji je u posljednjoj deceniji veoma popularan.

Osim toga, plod brusnice se može koristiti u svježem obliku, čuva se smrzavanjem ili sušenjem, a njime možemo pripremati i različite umake i ukusna jela.

ISTORIJA BRUSNICE

Kada su Evropljani došli do sjeveroistočne obale Sjeverne Amerike, domaći stanovnici s kojima su počeli trgovati ponudili su im crvene bobice osvježavajućeg, kiselkastog ukusa. Indijanci iz plemena Pekvot, koji su živjeli na poluostrvu Kejp Kod, zvali su te bobice i-bimi ili gorki plod.

Stabljika i plod brusnice podsjećaju na vrat i glavu ždrala pa je moguće da su zato puritanski kolonisti u početku zvali njene plodove craneberries, što doslovno znači ždralove bobice. A možda su ih tako nazvali i zato što su ždralovi koji su živjeli na tom području jako voljeli jesti brusnicu.

KORIST BRUSNICE ZA ZDRAVLJE

Brojni su načini na koje brusnica utiče na zdravlje ljudi. Koriste se kod prevencije urinarnih infekcija. Snažni antioksidansi iz brusnice sprečavaju prijanjanje bakterija uz zidove mokraćnih puteva, nakon čega se prilikom mokrenja patogeni izbacuju iz organizma.

Zbog toga je brusnica najbolji izbor kod prevencije upale mjehura i ostalih urinarnih tegoba. U ovu je svrhu najbolje koristiti čisti ili razrijeđeni sok od brusnice, bez dodatka šećera, ili čaj.

Njeni plodovi su i podrška zdravlju kardiovaskularnog sistema. Čisti sok brusnice može biti značajna podrška zdravlju srca i cirkulatornog sistema jer flavonoidi, snažni antioksidansi koje sadrži, smanjuju opasnost od razvoja ateroskleroze i djeluju kao svojevrsni anti-aging saveznik kod održavanja dobrog stanja i funkcionalnosti krvnih zidova.

Moćni crveni plodovi važna su prirodna pomoć i kod mršavljenja. Trpke i osvježavajuće brusnice obiluju vitaminima i mineralima te snažnim antioksidansima i vlaknima koji mogu biti korisni kod redukcijskih dijeta jer omogućavaju normalan metabolizam uz detoks učinak i blagotvorno djelovanje na jetru. Posebno su korisne svježe (smrznute), ali i sušene, uz jutarnju žitnu kašu ili jogurt.

Ovo voće pomoć je i kod zaštite zida želuca. Flavonoli, antocijani i proantocijanidi mogu smanjiti rizik od razmnožavanja helikobakterije koja može uzrokovati ozbiljnu upalu zidova želuca, kao i čir želuca. Redovno ispijanje soka od brusnice važno je za sprečavanje želučanih upala.

Antioksidansi koje brusnica sadrži onemogućavaju zadržavanje i razmnožavanje bakterija na zubima te mogu djelovati preventivno kod upale desni. Koriste li se u tu svrhu, najbolje su svježe (smrznute) ili u formi soka.

JEDINSTVEN SASTAV

Brusnica je niskokalorična i zdrava, 100 g svježih plodova sadrži samo 15 kalorija, dok je energetska vrijednost 100 g suvih brusnica 60 kalorija. Bogata je vlaknima, vitaminima i mineralima, među kojima dominiraju vitamini B grupe, vitamini C i A, minerali kalcijum, kalijum, magnezijum, željezo, mangan, bakar. Bogata je bioflavonoidima i drugim antioksidansima koji imaju snažna ljekovita svojstva.

Blagotvorna svojstva brusnice poznata su još od davnih vremena. Indijanci su je koristili za zacjeljivanje rana i liječenje upala mokraćnog mjehura. Kasnije se koristila za liječenje i ublažavanje probavnih smetnji te kod problema s krvi i nedostatka apetita. Ono što su o njoj mnogi narodi znali vijekovima, u novije su vrijeme potvrdila i brojna naučna istraživanja.

Pokazalo se da one spadaju među pet namirnica s najvećim udjelom antioksidansa, koji štite ćelije organizma od oksidativnog stresa i uticaja slobodnih radikala. Slobodni radikali su, naime, elementi koji nastaju u organizmu kao nusprodukti metabolizma, a uzrokuje ih izloženost vazduhu prepunom smoga i cigaretnog dima, štetnim UV zracima te konzumacija nezdrave hrane i alkohola, stres. Slobodni radikali su krivci za nastanak različitih bolesti.

Stoga kao snažan antioksidans brusnica pridonosi prevenciji kardiovaskularnih bolesti i različitih vrsta karcinoma, poput karcinoma dojke i debelog crijeva, te sprečava njihovo širenje po tijelu.

Brusnica sadrži veliku količinu vitamina C. Zbog toga se može koristiti i kao lijek protiv gripa i prehlade.

OPREZ PRI KUPOVINI

Brusnica je vrlo ljekovita i korisna namirnica pa je zato treba češće imati na jelovniku, ali treba biti oprezan jer je zbog svih blagotvornih karakteristika počela komercijalna proizvodnja soka od brusnice koji je zaslađen i nema pozitivan uticaj na metabolizam i imunološki sistem zbog previsokog sadržaja šećera.

Stoga, želite li uživati u ljekovitim svojstvima brusnice, nemojte kupovati industrijski proizvedene sokove jer sadrže minimalan udio ovog korisnog voća, a velike količine šećera. Nastojte kupovati što prirodnije proizvode i pomno čitajte deklaracije. Sušene brusnice kupujte u prodavnicama sa zdravom hranom, a proizvode na bazi ovog voća poput tableta ili kapsula u biljnim apotekama. Naravno, konzumirajte i voćne plodove – svježe ili zamrznute.

BRUSNICA KAO LIJEK

Brusnica je poznata kao lijek za razne tegobe zbog svojih nutritivnih svojstava, a koristi se za:

* zaštitu od urinarnih infekcija

* sprečavanje razvoja bakterija

* povećavanje otpornosti imuniteta

* zaštitu od nekoliko vrsta tumora

* zdravlje očiju

* oporavak od gihta i reume

* zaštitu od karijesa i bolesti desni

* usporavanje procesa starenja

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet