Posjetite

Zdravlje

6 samopregleda koje svaka žena treba uraditi već danas

Mnoge bolesti koje pogađaju žensku populaciju su izlječive ako se na vrijeme otkriju. Jednostavnim samopregledima se bolest može otkriti, zato steknite navike koje će vam spasiti život.

U današnje vrijeme sve radimo ubrzano, zbog toga ponekad zanemarujemo svoje zdravlje i odlažemo posjet doktoru. Međutim, jako je važno da redovno posjećujete doktora, a ako već to ne možete onda morate izvršavati samopreglede. U nastavku pročitajte o šest samopregleda koje možete napraviti u udobnosti svoga doma.

Grudi

Naravno, redovni godišnji pregled kod doktora ne smijete propustiti. Ali između tih pregleda, vrlo je važno da radite i samopregled dojki. Česti samopregledi vam pomažu da svoje grudi bolje upoznate i tako lakše uočite ako se desi neka promjena u njima. Doktoru se trebate javiti ako uočite promjene poput kvržica, udubljenja, nabiranja kože, crvnila, otoka, ili boli.

Kože

Rak kože je najčešći zloćudni tumor od kojeg u Evropi godišnje oboli više od 3,5 miliona osoba. Rak kože pojavljuje se u preko 90 % slučajeva na površinama kože koje su redovito izložene sunčevom svjetlu ili ultraljubičastom zračenju. Međutim, ovo je tumor kojeg je najlakše uočiti. Upravo zbog toga je jako bitno da redovno pregledate vlastitu kožu. Ukoliko se na vrijeme otkrije, rak kože se može izliječiti.

Obim struka

Obim struka je bolji pokazatelj vašeg zdravstvenog stanja od vage ili indeksa tjelesne mase. Masnoće koje se nakupljaju u ovom području povećavaju rizik od bolesti srca, moždanog udara i dijabetesa. Žene koje imaju obim struka manji od 90 cm u boljoj su formi i boljeg zdravlja.

 Puls

Previsoki puls može biti znak hipertireoze, poremećaja ritma srčane pretkomore ili drugih srčanih problema.

Kako izvršiti samopregled? Jednostavno je, i ne treba vam nikakav instrument. Položite kažiprst i srednjak na žilu kucavicu na vratu ili zglobu šake i izbrojte otkucaje u 15 sekundi. Pomnožite broj s četiri i dobićete broj otkucaja srca u jednoj minuti. Normalne vrijednosti su između 60 i 100, čak se toleriše i do 120.

Visina

Jednom godišnje provjerite koliko ste visoki, na taj način ćete saznati nešto o zdravlju svojih kostiju. Osigurajte svom organizmu dovoljno kalcijuma konzumacijom mliječnih proizvoda, soka od narandže obogaćenog kalcijem te zelenog lisnatog povrća, poput špinata i brokule te uvrstite u rutinu vježbe snage. Nisu sve vježbe jednako efikasne za zdravlje kostiju. Plivanje je izvrsna vježba za srce, ali ne pomaže kostima. Potrebno je raditi vježbe poput hodanja, trčanja i vježbi pod opterećenjem, prenosi ordinacija.vecernji.hr

 Krvni pritisak

Redovno mjerenje pritiska pružiće vam uvid u vaše trenutno i buduće zdravstveno stanje. Kako izvršiti provjeru krvnog pritiska? Potreban vam je kvalitetan uređaj za kućno mjerenje pritiska. Ako ste u rizičnoj grupi ili već imate dijagnozu trebate češće mjeriti na sljedeći način, pola sata prije mjerenja izbjegavati kofein, alkohol, cigarete i fizičku aktivnost. Sjedite uspravno sa stopalima na podu i uređaj stavite na ruku oko kože, prije toga sklonite rukav. Normalne vrijednosti sistoličkog pritiska su do 120, a dijastoličkog do 80. Ako vam se jednom desi da pritisak nije uredu, sačekajte malo pa izmjerite opet, a ponovite i sljedećeg dana u isto vrijeme, kako bi dobili uvid u pravo stanje. (week.ba)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet