Posjetite

Budi Fit

Sedam savjeta za brže skidanje masnih naslaga sa stomaka

Riješiti se naslaga sa stomaka jedan je od najčešćih ciljeva ljudi koji žele smršati. Međutim, taj zadatak nije uvijek lagan, ali srećom, postoje trikovi koji vam mogu pomoći da ubrzate dolazak do cilja.

Naravno, ne radi se o savjetima koji će preko noći izravnati vaš stomak, ali sigurno vam neće odmoći. Takođe, većina ovih savjeta vjerojatno vam neće predstavljati novost, ali ako ste upravo krenuli na put do nove linije, nije loše ponoviti što će vam na tom putu koristiti.

Spavajte
Visceralna masnoća, odnosno ona koja se nalazi duboko u trbušnoj duplji, manje se nakuplja kod ljudi koji spavaju barem šest do sedam sati svaku noć. Dobar san nužan je za cjelokupno zdravlje, ali i za željenu tjelesnu figuru.

Vježbajte
Ovaj savjet sigurno ne čujete prvi put. Hodanje, trčanje, plivanje, vježbe snage… sve su to sjajne vježbe koje pomažu u smanjenju masnoće na trbuhu. Kombinovane sa zdravom prehranom donose najbolje rezultate.

Počnite dan zdravim doručkom
Ljudi često pojedu gomilu ugljikohidrata i šećera tijekom prvog obroka. Međutim, zdravi doručak je taj koji će na samom početku dana aktivirati metabolizam i pomoći vašem tijelu da i ostatak dana aktivno sagorijeva masti.

Pijte puno tečnosti
Bolja probava rezultat je pravilno hidriranog tijela, stoga ne zaboravljajte piti vodu.

Jedite hranu koja pomaže u sagorijevanju masnoća
Jedite namirnice koje će ubrzati vaš metabolizam i pomoći vam da se riješite viška masti. Primjer takvih zdravih namirnica su orašasti plodovi, bobičasto voće, zeleno povrće…

Limun
Topla voda s limunom jedan je od najpopularnijih napitaka za olakšavanje mršavljenja. Ljudi je najčešće ispijaju natašte, na početku dana, a osim što pomaže pri mršavljenju, ima i cijeli niz drugih koristi za zdravlje.

Zeleni čaj
U svoju svakodnevnicu uključite i ispijanje zelenog čaja, koji je poznat kao veliki pomagač pri mršavljenju i održavanju zdrave tjelesne težine.

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet