Posjetite

Prehrana

Šta se dešava u tijelu kada jedemo (pre)brzo?

Ljudi koji (pre)brzo jedu, uzimaju velike zalogaje i brzo gutaju pa slina i enzimi ne stignu da “podmažu” hranu i “razbiju” je na manje dijelove prije nego što dospije u želudac. Kada brzo jedemo takođe gutamo puno vazduha što može uzrokovati gasove i nadutost.

Ali prije svega, posljedica brzog jedenja može da bude veliki osjećaj nelagode, problemi s varenjem i pojava refluksa, simptoma prilikom kojeg dolazi do svojevrsnog vraćanja hrane i želučanih sokova iz želuca nazad u jednjak.

“Varenje počinje već u ustima i kada jedemo prebrzim tempom hrana se ne stigne ‘razlomiti’ na sitnije dijelove i pravilno probaviti pa učestalo brzo jedenje može uzrokovati refluks. Hranu je prije gutanja potrebno dobro prožvakati, a koliko puta ćemo jedan zalogaj prožvakati zavisi od toga koju hranu jedemo te o veličini zalogaja. Dakle, to može biti 3, 5, 7, 10 puta”, ističe profesor dr Marko Duvnjak, specijalista interne medicine i uže specijalizacije iz gastroenterologije i hepatologije.

Još jedan problem prebrzog jedenja koji može uzrokovati debljanje je taj što pojedemo više nego što nam zapravo treba da bismo bili siti. Kada hrana uđe u usta, tijelo signalizira probavnom traktu da je hrana na putu, a kada pojedemo dovoljno, želudac signalizira mozgu da je vrijeme da prestanemo da jedemo.

Međutim, ako jedete prebrzo, propustićete te signale, ali ako usporite, mozak će imati dovoljno vremena da primi signale i da prestanete jesti kada shvatite da ste siti. Istraživanja su takođe otkrila da ljudi koji jedu sporije unose manje kalorija i duže se osjećaju sitima.

Iduća 4 savjeta pomoći će vam da počnete da jedete sporije čak i ako ste oduvijek jeli brzo.

Jedite tokom cijelog dana

Ova navika zahtijeva planiranje, ali je nepobitno najvažniji korak. Vodite računa o tome da jedete sve redovne obroke i međuobroke te da se vaša ishrana sastoji od uravnoteženog unosa bjelančevina, vlakana i masti. Nikada nemojte dopustiti da prođe više od tri ili četiri sata bez da pojedete nešto. Na taj način kontrolirasaćete znakove gladi i nikad nećete biti pretjerano gladni. Pročitajte i 10 pravila svih dijeta koje donose rezultate.

Izbjegavajte da jedete s nogu

Jedete li trčeći na idući sastanak takođe možete da “prevarite” signale sitosti. Osim toga, šanse su veće da ćete pojesti nešto što nije baš hranjivo. Dok jedete, trebalo bi da radite samo to jer ćete se na taj način fokusirati isključivo na hranu i na to koliko jedete.

Izbjegavajte da vas nešto ometa dok jedete

To uključuje TV, “skrolanje” po mobilnom telefonu, pa i odgovaranje na mailove. Izdvojite 15 minuta i na miru pojedite obrok.

Koristite čula

Spustite pribor za jelo između zalogaja i fokusirajte se na okus, miris, pa čak i zvuk hrane te na to kako se osjećate dok jedete određenu hranu. Jedenje treba biti proces u kojem uživamo, a kada se svim čulima fokusirate na taj proces, jest ćete sporije i maksimalno uživati u svakom zalogaju.

Prehrana

Zašto trebamo piti mlijeko prije spavanja

Mlijeko je izvrstan izvor hranjivih sastojaka, zdravo je za vaše kosti, a još je djelotvornije ako ga popijete prije nego što odete na spavanje.

Može vam pomoći da brže zaspite, čvrsto spavate bez buđenja usred noći, pa čak i pojača gubitak kilograma.

1. Mlijeko sadrži spojeve koji mogu poboljšati vaš san

Nekolicina studija i istraživanja pokazala su da konzumacija  mlijeka prije spavanja  može dovesti do boljeg sna . Mlijeko sadrži triptofan i melatonin koji vam mogu pomoći da lakše i brže zaspite. Triptofan igra važnu ulogu u proizvodnji serotonina, koji zauzvrat pojačava vaše raspoloženje, može vam pomoći da se opustite, a djeluje i kao preteća melatonina.

Melatonin pomaže u regulaciji vašeg cirkadijanskog ritma i priprema vas za san, dok uzimanje dodataka melatonina i triptofana može smanjiti anksioznost i depresiju koji se mogu pogoršati prije  spavanja.

2. Odličan je izvor proteina

Ako večerate prerano možda ćete imati problema sa spavanjem tokom cijele noći. Ako želite izbjeći buđenje usred noći jer vam stomak ‘reži’ od gladi, pokušajte piti mlijeko prije spavanja.

3. Psihološki aspekti

Konzumacija mlijeka prije spavanja u određenoj mjeri može vam pomoći da zaspite jer to postaje noćni ritual koji vam pomaže da se opustite i pripremite za odlazak u krevet. Druga teorija je da bi vas toplo mlijeko moglo podsjećati na konzumaciju mlijeka prije spavanja u  djetinjstvu , što bi moglo vratiti lijepe uspomene i imati umirujući učinak.

4. Može vam pomoći da izgubite kilograme

Budući da je mlijeko također prepuno hranjivih bjelančevina, dobra je zamjena za grickanje u kasnim noćnim satima, što bi moglo dovesti do debljanja.

5. Može povećati mišićnu masu

Mlijeko sadrži proteine ​​koji se nazivaju kazein i sirutka. Nekoliko studija pokazalo je da konzumacija kazeina i proteina sirutke u večernjim satima može preko noći povećati sintezu proteina u mišićima .
Ipak, imajte na umu da biste mogli biti intolerantni na laktozu a da i ne znate. Neki od simptoma uključuju nadutost, plinove i grčeve.

Nastavite čitati

Prehrana

Hrana koja podmlađuje: 10 super anti-age sastojaka za blistavost kože

Za sve vas koji pored anti-age kozmetičkih preparata vjerujete da je 80 % do ishrane i načina života, week.ba vam donosi super namirnice koje daju blistavi sjaj vašoj koži i čine je mlađom.

Kada tijelo  hranimo sa namirnicama koje su pune antioksidanasa, vodom i nužnim nutrijentima, svoju zahvalnost će nam pokazati kroz sjaj i blistavost naše kože.

Potočarka

Benefiti potočarke osim kalcija, magnezija, kalija fosfora, vitamina A, C, K, B-1 i B-2 su i podizanje cirkulacije i minerala u tijelu , te djeluje kao antiseptik.

Crvena paprika

Crvene paprike pune su antioksidansa (karotenoidi) što je najbolji mogući sastojak kada je riječ o anti-ageingu, a pomaže i u zaštitu kože od sunca i loših toksina iz okoliša. Ona također sadrži i visoku razinu vitamina C koji je odličan za produkciju kolagena.

Papaja

Ovo ukusno voće koje se ubraja u superhranu bogato je antioksidansima, vitaminima (A, C, K, E) i mineralima koji čine kožu elastičnom i smanjuju pojavu linija i bora. Antioksidansi smanjuju vidljivo starenje, a papaja uz njih sadrži i enzim papaina koji djeluje kao jedan od najboljih protuupalnih sastojaka koji možemo pronaći u prirodi.

Borovnice

Borovnice su bogate vitaminima A i C, te antioksidanskom antocijaninom koji je jedan od glavnih sastojaka kada je u pitanju borba protiv znakova starosti. Oni će zaštiti kožu od sunca, stresa i zagađenja, a istovremeno će i pojačati proizvodnju kolagena.

Brokule

Ovo povrće djeluje protuupalno i odlično je za anti-ageing budući da je puna vitamina C i K, antioksidansa, vlakana, kalcija, folne kiseline i luteina. Vaše tijelo treba vitamin C koji pojačava produkciju kolagena i čini vašu kožu čvršćom i elastičnijom.

Špinat

Osim što je odličan za hidrataciju, obiluje antioksidansima koji pomažu oksigenirati i napuniti cijelo tijelo. Bogat je vitaminima A, C, E i K, magnezijem, željezom i luteinom. Osim što pogoduje zdravijoj koži, špinat zbog vitamina A jača kosu i čini ju sjajnijom.

Orašasto voće

Orašasti plodovi, posebno bademi, velik su izvor vitamina E koji obnavlja kožno tkivo, zadržava vlažnost kože i štiti kožu od štetnih UV zraka. Orasi čak sadrže protuupalne omega-3 masne kiseline koje mogu pomoći ojačati membrane stanica kože, štiti od oštećenja sunca i daju koži lijepi sjaj čuvajući njezinu prirodnu uljnu barijeru.

Avokado

Avokado sadrži visoko masne kiseline koje djeluju protiv upale i čine kožu glatkom i podatnom. Također, sadrže i razne esencijalne hranjive tvari koje mogu spriječiti negativne učinke starenja, a sadrži i vitamine K, C, E, A i B, te kalij. Zbog prisutnosti vitamina A koji uklanja mrtve ćelije kože, dobit ćemo sjaj za kojim svi žudimo, a karotenoid će blokirati toksine i štetne utjecaje sunca na kožu.

Batat

Narandžasta boja batata dolazi iz antioksidansa koji se zove beta- karoten, koji je zapravo dio vitamina A. Također, sadrži vitamin C i E koji su, kao što smo već spomenuli, jedni od glavnih zaštitnika kada je koža u pitanju.

Sjemenke šipka

Šipak se već stoljećima koristi kao medicinsko voće. Bogat vitaminom C i s listom odličnih antioksidansa, šipak nas štiti od štetnih vanjskih uticaja i smanjuje rizik upala u tijelu. Također, ovo zdravo voće sadrži i spoj zvan punicalagini koji može pomoći u očuvanju kolagena u koži i usporiti znakove starenja.

Nastavite čitati

Prehrana

Sedam grešaka s doručkom zbog kojih ne možete smršati

Bez obzira na to kakav stav imate prema prvom jutarnjem obroku, on može poboljšati vaše zdravlje i pozitivno uticati na obim vašeg struka.

Problem nastaje kada biramo kalorijske “bombe”, odnosno namirnice pune šećera i masti koje imaju suprotan učinak od željenog.

1. Izbjegavamo proteine

Kremasta kafa i kolačić poput muffina čest su izbor ako prvi jutarnji obrok jedemo s nogu, izvan kuće. Riječ je o finoj kombinaciji za oči i želudac, kojoj nažalost nedostaje proteina. Istraživanja su pokazala da doručak baziran na proteinima uravnotežuje količine šećera u krvi i smanjuje nagle napade gladi. Pokušajte započeti dan sa dva tvrdo kuhana jaja i jabukom ili jogurtom u koji ste dodali chia sjemenke.

2. Pretjerujemo sa sokom

Voćni sok može biti odličan izvor vitamina i minerala, ali nije alternativa konzumaciji voća. Za poređenje, jedna prosječna narandža ima oko šezdeset kalorija, dok čaša soka od istog voća ima gotovo dvostruko više. Pritom valja znati i da u soku nedostaje prehrambenih vlakana, kojih ima u obilju u prirodnoj voćki. Nova studija objavljena u časopisu Appetite pokazala je i da osobe koje piju mnogo soka imaju veći krvni pritisak od onih koje to čine tek povremeno.

3. Jedemo pogrešne masti

Poznato je da tijelo treba masti da bi moglo normalno funkcionisati. No to ne znači da treba sa njima pretjerivati, a posebno ako je riječ o zasićenim masnim kiselinama poput maslaca ili slanine. Poznata nutricionistica Bonnie Taub-Dix predlaže pravilnu distribuciju masnoća, pa za doručak preporučuje kombinaciju zdravih masti poput grčkog jogurta s malo nasjeckanih oraha.

4. Dodajemo umjetna sladila

Ako nešto nema kalorija, ne znači i da nema negativnih posljedica na naše tijelo. Studija iz časopisa Nature pokazala je da umjetna sladila mogu narušiti ravnotežu bakterija u želucu koje rezultiraju pojačanom potrebnom za fruktozom kako bismo se osjećali zadovoljnima. Nutricionistica Brooke Alpert iz tvrtke B Nutritious sugerira ispijanje kafe bez ikakvih sladila, ali s dodatkom začina poput cimeta, koji će potaknuti rad metabolizma.

5. Predugo čekamo na doručak

Ako prvi obrok u danu jedemo tek nakon nekoliko sati od buđenja, odnosno tek kad vas podsjeti želudac, veće su šanse da ćemo pretjerati s konzumacijom hrane te završiti s kakvom kaloričnom bombicom u ruci. Iako ne postoji službeni raspored kada bismo trebali jesti prvi obrok u danu, valja pripaziti da nam tijelo nije izgladnjelo.

6. Ne pazimo na veličinu namirnica

Vjerovali ili ne, veličina namirnice utiče i na količinu hrane koju unosimo u organizam. Studija sa Sveučilišta Penn State pokazala je da osobe pojedu i do osamdeset kalorija više po obroku kada konzumiraju žitne pahuljice manjeg oblika. Glavni je razlog za to što mjere željenu količinu “odokativnom” metodom. Umjesto toga koristite se kuhinjskom vagom i pojedite upravo onoliko hrane koliko treba vašem organizmu.

7. Jedemo preobilne obroke

Preskakanje doručka nepovoljno utječe na organizam, kao i preveliki obroci. Velike količine hrane opteretit će tijelo, usporiti metabolizam te vas uspavati. Umjesto toga treba birati obroke sastavljene od uravnoteženog omjera proteina i ugljikohidrata koji nam daju dovoljno energije za početak radnog dana.(zadovoljna.hr)

Nastavite čitati

Top pet