Posjetite

Budi Fit

Pojedete li samo 7 kalorija više na dan, udebljat ćete se 15 kg

Naša sklonost gomilanju kilograma potaknuta je evolucijskom potrebom za pohranjivanjem masti da se prežive razdoblja nestašice hrane. To je zapisano u našem DNK, prenosi 24sata.hr.

Pojedete li samo sedam kalorija na dan previše, to će se vidjeti na obimu vašeg tijela u kasnijim godinama, tvrdi dr. Giles Yeo, genetičar sa Univerziteta Cambridge. “Udebljate li se 15 kilograma tijekom 30 godina, to je otprilike 75.000 kalorija ili 2500 kalorija godišnje. Ukoliko ste imalo dobri u matematici, lako ćete i sami izračunati da je to 7 kalorija na dan. Valja imati na umu da se metabolizam usporava s godinama života, a što je sporiji – više se debljate”, kaže Giley Yeo.

Sedam kalorija je otprilike kao mala vrećica kečapa koju dobijete u restoranima brze hrane.

U svojoj novoj knjizi “Gene Eating” piše kako se ljudi prosječno udebljaju oko 15 kilograma u dobi od 20-ih do 50-ih godina života. Sedam kalorija viška na dan čovjek ni ne primijeti, a kroz godine se višak kilograma nagomila.

Dr. Yeo kaže kako je naša sklonost gomilanju kilograma potaknuta evolucijskom potrebom za pohranjivanjem masti da se prežive razdoblja nestašice hrane. To je zapisano u našem DNK, iako, neki ljudi su genetski više skloniji debljanju, drugi manje.

On preporučuje prehranu baziranu na visokim razinama proteina ili mediteransku.

“Nema pravog odgovora na pitanje “Kakva vrsta prehrane je najbolja za mene?”. Morate odabrati onu koja odgovara vašem stilu života. Ekstremne dijete mogu pomoći ljudima da izgube dosta težine u kratkom roku, ali to nikada nije dugoročno” objasnio je dr. Yeo.

Čaša crnog vina svaku veče pomaže kod mršavljenja

Nije vino bez razloga nazvano nektarom bogova, a to je i potvrdilo istraživanje Univerziteta Harvard koje je trajalo 13 godina i obuhvatilo 20.000 žena. Njihovi stručnjaci na kraju su zaključili da žene koje piju oko 3 dl crvenog vina dnevno imaju 70% manje šanse da budu pretile, u usporedbi s onima koje ne piju.

Naučnici kažu da se kalorije iz alkohola i iz hrane različito troše. Odnosno, prije ćemo potrošiti kalorije iz crnog vina nego iz ugljikohidrata. Uz to, sastojak piceatanol je dobra prevencija od nakupljanja masnih stanica.  Drugo istraživanje, predstavljeno na Europskoj konferenciji o pretilosti u Pragu, otkrilo je da čaša crnog vina svaku veče povećava razine dobrog kolesterola HDL u tijelu.

Crno vino je dobro za zaštitu srca, regulaciju šećera u krvi, čuvanje dobrog rada mozga, jačanje imuniteta i prevenciju nastanka raka. Ali, da bi nešto dobro utjecalo na naše tijelo, ne smijemo pretjerivati. Čaša crnog vina dnevno je sasvim dovoljna količina da bi bili ljepši i zdraviji. I zapamtite, da bi osjetili njegove blagodati, vino mora biti kvalitetno.

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet