Život
Gdje je granica između starosti i najboljih godina?
Ta ruža koja cijelo ljeto tako divno cvjeta, jutros je ponovo otvorila bulke. Za par dana će ih pretvoriti u šipke, a onda opet otvoriti nove.
Čitam da američki psiholozi savjetuju ljude da se sa godinama života trebaju ponašati upravo kao ruže. Neke latice vremenom će opasti i ne treba žaliti za njima, nego otvarati nove pupoljke, što bi značilo: sticati nova znanja, vjerovati u sebe, koristiti svoju zrelost kao resurs za nove poduhvate.
Gledala sam staricu kako pokušava da pređe na drugu stranu ulice. Mlada djevojka za volanom nestrpljivo je trubila, požurujući je. Takvu nestrpljivost obično pokaže iskusan vozač, prema onom ko prvi put sjeda za volan.
Starica je koračala lagano, nesigurno, već uplašeno pred kolonom automobila koja se već počela formirati. Cupkala je mlada vozačica nervozno i na ka kraju kroz prozor doviknula: „Što ne sjediš kod kuće, kud ćeš takva stara!“
Ništa nije tako neumitno prolazno kao mladost, a ona, baš tako prolazna i nezadrživa, voli da pokaže svoju nadmoć nad starošću. Baš mladost, koju niko nije trajno zadržao, a toliko se uzaludno trudimo, daje sebi slobodu da kaže: „Kud si krenula, stara si, kasno je…“
Dobrodošli i oni stariji od 65
Nedavno me zvao sugrađanin želeći da pohađa kurs grafičkog dizajna i pitao me: „Da li biste me primili na kurs?“
„Pa zašto vas ne bih primila?“
„Zato što imam 65 godina, rekao je!“
„To nije prepreka, naravno da ste dobrodošli!“
„Ali nedavno sam želio da upišem kurs engleskog i tamo su mi rekli: ne primamo kandidate tih godina, usporavaćete grupu!“
Pomislim šta bi se desilo da se raspitivao za kurs plesa, na primjer.
Svoju lekciju sam naučila od Jima, dragog i dobrog šefa. Moje kćerke su bile male i djevojčičasto slatke s kikicama i šnalama i Jim se trudio da ih uči engleski, da ih počasti slasnim američkim bombonama.
Mladalački nadobudna procjenjivala sam da je Jim star. Da li zbog sijede kose, ili zbog saharskih vjetrova koji su ga šibali dok je radio u afričkim mirovnim misijama, djelovao mi je srednjovječno. Sada bih rekla srednjovječno, ali tada sam mislila da je Jim, koji je gazio drugu polovinu pedesetih, zapravo star.
Ne znam zašto me je Jim volio. Ali prema meni je bio krajnje popustljiv, tolerisao kašnjenje, smijao se mojim pokušajima da budem duhovita. Sve do momenta kada je Jim sušio pokisli kaputić moje djevojčice, grijao joj ručice i rekao: „Volio bih da imam baš ovakvu kćerku. Nadam se da ću uskoro dobiti dijete“, nastavljao je.
Na to sam ja, sigurna u čvrstinu svoje mladost i pozicije, nespretno i ničim izazvano rekla: “Malo je kasno, o tome je trebalo misliti ranije!“
Odlučila roditi treće dijete
I tako se završila njegova naklonost, Jim je po prvi put pokazao da zna da bude ljut i neprijatan, jako ga je povrijedila moja procjena i rekao je, za mene tako opominjuću i otrježnjujuću rečenicu: “Ko si ti da procjenjuješ šta je za mene rano, a na šta sam ja zakasnio!“
Bezbroj puta kasnije razmišljajući o ovoj situaciji, definišem je kao prethodnicu i prelomnu tačku za mnoge moje kasnije životne odluke.
Imala sam 39 godina kada sam odlučila da dobijem treće dijete. “Prekasno je“, govorili su mi mnogi. Od najbližih, do slučajnih i neupitanih prolaznika. Na pijaci, u redovima za plaćanje računa, na porodičnim sjedeljkama, komšije kojima ne znam ni ime, ocjenjivali su moje godine kao pozne, odluku kao neracionalnu.
Štaviše, mnogi su, konstatujući da sam trudna, bez uvoda pitali: “A koliko vaš stan ima kvadrata?“ Jer balkanska duša ima usađen format o tome da su godine i kvadrati stana nužno povezani sa porodičnom srećom, valjda misle da je u većem prostoru više ljubavi. Da li u većoj kvadraturi rastu srećnija i pametnija djeca? Sve manje mogu da podnesem direktnu proporcionalnot ove tvrdnje.
Pred samu trudnoću sam pohađala postdiplomski studij. “Pa šta će ti to, pa kasno je, kasno je…”
I gdje je sad ta granica? Da li starost počinje onda kad izgubite blještavilo uma, ili kad vaše nausnice izgledaju kao je s njih moguće očitati bar kod? Svjedočili smo nedavno sceni kada šef želi da plati svom zaposleniku da usavrši Excel. No on je to zdušno odbijao i govorio: „Star sam, šta će meni to, ne želim…“
Istovremeno znamo da u Americi na primjer, ljudi sa 65 godina upisuju fakultet. Štaviše, da tokom života ostvare izvjesnu ušteđevinu kako bi aktivno starili. Mi bi bili skloni to ismijavati, ne shvatajući da je to način za održavanje kognitivne svježine i da naši balkanski motivi nisu kompatibilni sa ovakvim idejama.
Nošen željom da napomene da je starost neumitna, američki autor Michael Kinsley je napisao zanimljiv priručnik pod nazivom: “Starost – vodič za početnike!“
Starci, a početnici
I upravo je to sad pitanje: kada postajemo starački početnici? Gdje je ta linija gdje rano prelazi u kasno, ili gdje “sad je pravo vrijeme“ prelazi u “kasno je sad“. Ili: gdje je granica između najboljih godina za nove početke i momenta kada postaješ “usporivač grupe“.
I ko meni treba da odredi da li i na koji način usporavam neku grupu? Ko mi daje za pravo da trubim na pješačkom prelazu, jer starica ne prelazi ulicu željenom/očekivanom brzinom. Gdje je granica kada prestaješ biti mladić, a postaješ starački početnik?
Legendarni glumac Bata Stojković je rekao: „Kad jednom ostariš, zažaličeš da dvije stvari, za onim što si pogrešio i za onim što si propustio. Manje će boleti one gde si pogrešio, a više one koje si propustio.“
Zato, dragi starački početnici, koliko god godina imali, vjerujemo da je aktivno starenje način da ponovo otvorimo pupoljke.
Molim vas nemojte prebrzo da starite, jer s kim ću ja onda ostati mlada? Cvjetajmo i blistajmo, jer granica je zapravo tamo gdje je sam povučeš! (aljazeera.com)
Život
Super trikovi kako da paradajz daje dobre plodove: Bit će otporan na sve bolesti!
Postoje dva načina na koja se sadi paradajz. Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste oko 15 do 30 centimetara, piše Atma.
Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Ako želite da vam paradajz daje plodove posadite ga pomoću ovih koraka i bit će otporan. Iskusni vrtlari znaju da postoje dva ispravna načina na koja se sadi paradajz. Samo na taj način biljka može odoljeti svim bolestima i vremenskim neprilikama.
Postoje dva načina na koja se sadi paradajz koja će biti imuna na bolesti, a ona podrazumijevaju sljedeće korake:
Bočno sađenje
Ovo možda zvuči čudno, ali postoji dobar razlog za to. Paradajz se mora saditi duboko, jer kada je riječ o nemu – sve je u korijenu.Paradajz pušta korijenje gdje god joj je stabljika zakopana. Čim stabljika dodirne zemlju, ona pušta bijelo sitno korijenje. Preko korijenja, poput svih biljaka, uzima iz zemlje ono što joj je neophodno za rast i razvoj.
Što dublje zakopate sadnicu paradajza, ona će razviti veći i jači korijen. Što više korijena ima, ona će moć́i apsorbovati više hranljivih tvari i vode. Dodatni korijeni će pomoći biljci da ostane uspravno pod pritiskom vjetra. Ako rano posadite paradajz duboko u zemlju, on će ostati netaknuta, jer će je zemlja zaštititi od hladnog vremena i proljetnog mraza.
Koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza?
Vrtlari kažu da do dvije trećine biljke paradajz treba staviti u zemlju kako biste u potpunosti omogućili biljci da razvije jak korijen. Prvo izmjerite biljku kako biste bili sigurni da ćete napraviti rupu dovoljno veliku prije sadnje.
Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste na oko 15 do 30 centimetara. Uklanjanje donjih listova i stabljiki nije važno, oni se jednostavno mogu zakopati s ostatkom biljke. Međutim, možete ih ukloniti ako će vam to olakšati sadnju.
Priprema tla
Uvjerite se da tlo nije tvrdo ili zbijeno. Korijen neće moći rasti i prodrijeti kroz zbijeno tlo. Prvo prekopajte zemljište dok ne postane rastresito, a zatim možete dodati i kompost.
Sadnja
Postoje dvije metode pri dubokoj sadnji paradajza – metoda rupe i metoda rovova za sadnju bočno.
Metoda rupa
Metoda dubokih rupa je najčešćáa, ali može biti teška na zbijenom tlu. Rupa treba biti dovoljno duboka da se veći dio stabljike, koji se nalazi do malo ispod gornjeg skupa listova, zakopa.
Metoda rova – bočna sadnja
Metoda rova je idealna ako je tlo malo zbijeno ili ako ne možete iskopati dovoljno duboku rupu da primi pune dvije trećine biljke. Rupa treba biti duboka otprilike oko 15 centimetara, ovisno o duljini biljke. Položite biljku na stranu pod blagim kutom tako da su gornji listovi izloženi i ispunite zemlju oko stabljike. Biljka će se vremenom ispraviti rastući prema suncu.
Možete iskoristiti nosače, poput greda ili drške, koje će pomoći paradajzu da raste uspravno. Kada koristite metodu sadnje u rovovima – ili sačekajte da biljka poraste uspravno prije nego što postavite nosače ili postavite kolac pored horizontalne stabljike i sačekajte da se ispravi prije nego što ju vežete za njega.
Zalijevanje
Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Dobro zalijevanje potaknut će korijenje da raste i širi se, prema dole, a upravo to želite iskoristiti kao prednost dubokog sađenja. Pobrinite se da dobro zalijevate tijekom vegetacije kako biste održali snažan, zdrav korijenov sistem.
Život
Ako imate ovu liniju na dlanu pravi ste sretnik
Život
Nova vrsta insekta pronađena u Neretvi
Nova životinjska vrsta iz porodice insekata otkrivena je na području Neretve.
Naziv je dobila po rijeci Neretvi, objavio je Centar za životnu sredinu u BiH. Tokom prošlogodišnjeg istraživanja gornjeg toka rijeke Neretve otkriven je insekt iz reda dvokrilaca (Diptera) te je nazvan Baeoura neretvaensis.
U istraživanju je sudjelovalo 50 naučnika te je na tom području utvrđena prisutnost preko 1300 životinjskih vrsta. Baeoura neretvaensis je prvi insekt koji je potvrđen. Pronađeno je još osam novih vrsta, ali još nisu službeno potvrđeni.
Profesorica Odsjeka za biologiju Univerziteta u Zagrebu Marija Ivković bila je dio tima naučnika koji su otkrili novu životinjsku vrstu.
“To je vrsta koja dolazi u vrlo čistim i netaknutim područjima rijeke Neretve i na još nekim lokalitetima šireg zapadnog Balkana”, rekla je prof Ivković.
Kazala je da je ova vrsta uglavnom prisutna na području Mediterana.
Koordinator u Centru za životnu sredinu, očekuje da će zbog iznimne čistoće ove rijeke, proglasiti gornji tok rijeke Neretve zaštićenim staništem.
Vatreni ples Tee Tairović: Pjevačica u zavodljivom izdanju „zapalila“ Zagreb
Pjevačica Tea Tairović svojim energičnim nastupima redovno ostavlja publiku bez daha. Pjevala je u jednom klubu u Zagrebu, a atmosferu...
Zvijezda hit serije Prijatelji ispričala bolno iskustvo: “Bilo je užasno glumiti sretnu osobu”
Iza kulisa Prijatelja , Courteney Cox se nosila s emocionalnom borbom koje mnogi njezini obožavatelji nisu bili svjesni, piše Brightside. Nakon...
Jutarnju kafu zamijenite ovim napitkom i gledajte kako kilogrami nestaju
Ako niste za radikalne dijete i treninge, dovoljno je da promijenite jednu naviku, i to onu jutarnju kako biste pokrenuli...
Kad već toliko pada, iskoristite je! Kišnica je odlična za kosu
Ljudi su u prošlosti vjerovali da je kišnica najčišći oblik vode. Ostaje li istina do sada? Ili se sastav kišnice mijenjao kroz...
Trikovi naših baka: Domaćice su prije 70 godina kuću čistile krompirom, kiselim kupusom…
Nakon kuhanja emajlirane lonce su znale izribati sodom, pijeskom ili drvenim pepelom. Ukoliko je na njima bilo zagorjelih naslaga, to...