Posjetite

Zdravlje

Znate li razliku između psihopata i sociopata?

Često kad nas neko šokira potpuno neočekivanim postupkom ili čak nanese neku štetu, odmahnemo glavom i komentiramo za sebe “kakav psihopat” ili “koji sociopat”. Na taj način želimo tog nekog označiti kao osobu koja se ponaša zastrašujuće ili čudno, a iako ove pojmove upotrebljavamo po vlastitom nahođenju, među njima postoji bitna razlika.

Za lakše razumijevanje razlike časopis Health kao primjer navodi dva poznata izmišljena lika – psihopata Hannibala Lectera iz kultnog filma ‘Kad jaganjci utihnu’ i sociopata kralja Joffreyja iz popularne serije ‘Igra prijestolja’. Nijedan od njih nema suosjećanja, ne poštuje zakone i pravila, ne brine se o pravima drugih, skloni su nasilju i nikad se ne osjećaju krivima.

Niti jedan od pojmova nema vlastitu službenu dijagnozu, ali sociopati se ubrajaju u skupinu dijagnoza iz područja mentalnog zdravlja poznatu kao antisocijalni poremećaj ličnosti (ASPD). Ljudi koji imaju ASPD skloni su neprestanom laganju, nisu u stanju procijeniti što je ispravno, a što pogrešno i između ostalog su arogantni.

Psihopate “krase” iste ove osobine, a pored toga su površni, egocentrični i emocionalno plitki. No vjerojatno najveća razlika među njima je ono što psihopate čini opasnijima i susrete s njima nepoželjnima.

“Psihopati su uglađeni manipulatori, tipovi koji će vam dijeliti komplimente, učiniti da se osjećate dobro, govoriti upravo ono što želite čuti sve dok ne shvatite da su vam krali novac, planirali nekakav zločin ili u najgorem slučaju ubili nekoga”, objašnjava za Health psihologinja Elizabeth Lombardo.

Nije rijetkost da se ljudi nađu u braku s psihopatom, no zbog njihove ekstremne sposobnosti za manipulacijom i stjecanjem povjerenja drugih ljudi, ni u jednom trenutku ne posumnjaju u takvo nešto.

Sociopata je, s druge strane, puno lakše uočiti jer se ne može suzdržati i ima emocionalne ispade.

“Ako se psihopat u interakciji s vama uznemiri, u stanju je zadržati svoju smirenost, dok će se sociopat razotkriti”, objašnjava Lombardo i opisuje potonje kao usijane glave koje će se, ukoliko se stvari ne odvijaju onako kako oni žele, ljutiti i biti agresivni.

U osnovi, kad vam psihopat planira nešto iza leđa, imat će savršeno uvjerljiva opravdanja za sve što biste mogli naslutiti i nikad nećete znati šta slijedi. Kad imate posla sa sociopatom, vjerojatno ćete ga razotkriti jer neće biti dovoljno pametan da sakrije svoje tragove i vjerojatno mu više nećete vjerovati.

Sociopata možete uočiti i po nekim drugim stvarima, poput neuklapanja u socijalne postavke ili poteškoća sa zadržavanjem posla. Psihopati su im sušta suprotnost – imaju tendenciju biti vrlo uspješni i sviđati se svima. Možete ih zvati majstorima prevarantske umjetnosti.

I kod jednih i kod drugih postoje različite razine, pa dok su neki lopovi ili varalice, drugi bi mogli biti i ubojice. Bez obzira koliko je to izraženo, ljudi s takvim osobinama su opasni. Posumnjate li da se neko koga poznajete uklapa u opisano, važno je maknuti se i razgovarati sa stručnjakom za mentalno zdravlje, piše tportal.hr.

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet