Izdubljene bundeve, maskiranje u zombije, vještice i razna bića, obilaženje kuća, slatkiši, zastrašivanje i horor filmovi postali su zaštitni simboli Noći vještica, koja se svake godine slavi zadnjeg dana u oktobru.

Današnje, prepoznatljive oblike Noć vještica, odnosno na engleskom Halloween, počela je dobivati u prvoj polovici 19. stoljeća, u drugom valu migracije Iraca u Sjevernu Ameriku, kaže historičarka i etnologinja Sonja Miličević Vukelić za 24sata.hr. Objašnjava kako su se klasične podvale, karakteristične za Noć vještica, poput bacanja jaja na kuću, maskiranja i obilaženja kuća, formirale do kraja 19. stoljeća. Međutim, tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća one su postale opasnije i vandalizam se oteo kontroli.

“Tad je pokrenuta inicijativa da se slavljenje Halloweena okrene više prema djeci, maskiranju, obilaženju kuća i traženju hrane ili novca što će se formirati kao “trick and treat”. Svoj puni oblik američki Halloween dobio je sredinom 20. stoljeća i od tada postaje sve više komercijalan i počinje dobivati globalne razmjere”, kaže ova sugovornica. Današnji naziv Halloween, objašnjava, prema historičaru Huttonu, moderni je naziv za razdoblje svetkovine održavane od 31. oktobra do 1. novembra među narodima sjeverne Europe.

“Ona je obilježavala ključno prijelazno razdoblje iz jeseni u zimu, odnosno iz toplijeg i svjetlijeg dijela godine u mračniju i hladniju zimu. Ta svetkovina kod Iraca i Škota bila je poznata pod nazivom Samhain i značio je kraj ljeta, kod Velšana Nos Galan Gaeaf, odnosno zimska noć, a anglosaksonski naziv je bio Blodmonath, odnosno mjesec krvi”, kaže i dodaje kako je engleski naziv za večer prije 1. novembra bio All Hallow’s Eve, a od toga je kraćenjem nastao današnji naziv Halloween.

“Paljenje krijesova uoči 1. novembra, prema ranim škotskim folkloristima i antropolozima, uključujući Jamesa Frazera, bili su izrazi imitativne magije i predstavljali su Sunce, a svrha im je bila držati ljude podalje od utjecaja najmračnijeg razdoblja godine koja je često donosila glad i smrt”, kaže Miličević Vukelić. Dodaje kako se istodobno smatralo da su tijekom te svetkovine granice između živih i mrtvih najtanje te da se može komunicirati s preminulim članovima obitelji, pa je to bilo vrijeme i kad se slavio kult predaka.

I danas je u načinu obilježavanja Halloweena vidljivo vjerovanje u pomicanje granica između svjetova, odnosno da je to noć u kojoj se otvaraju vrata između našeg svijeta i svijeta mrtvih te da je moguća komunikacija ta dva svijeta. Halloween je, ističe sugovornica, popularizirala i globalizirala Amerika. No slavljenje Noći vještica u Ameriku su “donijeli” Irci i Škoti. Jedan od najprepoznatljivijih simbola Noći vještica su izdubljene bundeve unutar kojih se umeću svijeće kako bi one izgledale zastrašujuće.

“Rezbarene bundeve sa svijećom postavljene na pragove i u dvorišta prema vjerovanju daju svjetlost lutajućim dušama, a zastrašujuća lica izrezbarena u bundevi trebaju prestrašiti i otjerati zle duhove”, kaže Miličević Vukelić. Osim toga, u Noći vještica ljudi se nerijetko maskiraju u zombije, vještice, vampire i slična bića. Prerušavanje je u prošlosti služilo kao zaštita od natprirodnih bića. Tradicija je ostala do danas, no u današnje vrijeme maske više služe za zastrašivanje drugih.

“Danas se magija minulih vremena u obilježavanju Noći vještica pretvorila prvenstveno u zabavu i igru što ne začuđuje, s obzirom na to da je vrijeme u koje pripada obilježavanje Noći vještica zapravo vrijeme kad počinju godišnje hedonističke zabave karnevalskog karaktera. Noć vještica zadržala je izrazito gozbenu narav i pretjerivanje u svemu, u jelu, piću i lakrdijama”, kaže sugovornica te zaključuje:

“U suvremenom svijetu Noć vještica je proslava koja, umjesto tuge ili straha od zloslutne sudbine, obilježava vrijeme veselja, igre i zabave, kako za djecu, tako i, možda čak i više, za odrasle”.

Drugi po redu najpopularniji praznik

Noć vještica je nakon Božića drugi najkomercijaliziraniji praznik. Najveća parada održava se u New Yorku i posjeti je više od dva milijuna ljudi.

Noć vještica u brojevima

• 15,875.732 slatkiša: Na Noć vještica svake se godine pojede više od 15 milijuna slatkiša. To je količina dovoljna za četiri puta obložiti Mjesec slatkišima.
• 93% obilazi kuće: Čak 93% djece mlađe od 12 godina svake godine na Noć vještica obilazi kuće kako bi im ljudi poklonili slatkiše ili dali novce.
• 50% se maskira: Iako je prerušavanje rezervirano više za djecu, čak pedeset posto odraslih redovito se maskira u razna bića za Halloween.
• 16 sekundi: Toliki je Guinnessov rekord za najbrže rezbarenje bundeve. Inače se godišnje samo u Americi za potrebe Noći vještica uzgoji oko dva milijuna bundeva.
• 25 milijardi za ukrašavanje: Samo na maske za Noć vještica godišnje se potroši više od 9 milijardi kuna, a više od 16 milijardi na ostale ukrase.
• 10% prerušava ljubimce: Na maskiranje kućnih ljubimaca potroši se oko 2 milijarde kuna.