Posjetite

Život

Kako se brinuti za sebe dok se brinemo za druge? “Naš život ne prestaje s bolešću drage osobe”

Zamislimo osobu koja se zove Marko. Marko puno radi i jako voli igrati nogomet.

Marko ima tatu. Jednog dana dok je uživao u nogometnoj utakmici sa svojim prijateljima nazvao ga je tata da mu je pozlilo i da je jako loše. Marko je odmah prekinuo igru, nazvao komšinicu, nazvao hitnu i sjeo u auto. Dok je vozio prema bolnici, nazvao je nekoliko poznanika liječnika i time tati osigurao najbolju skrb u bolnici.Tata je odmah primljen na operaciju, a Marku je rečeno da će operacija trajati minimalno pet sati.

Kad su se zatvorila operacijska vrata, Marko je nazvao svoje prijatelje, pitao ih gdje su, kako je prošla utakmica i otišao s njima na piće i druženje, zatim je došao kući, nazvao liječnika, pitao kako je tata i dogovorio s liječnikom kada će sutra doći u posjetu.

Pitanje je – je li Markovo ponašanje i razmišljanje u redu? Na to pitanje (mi) većina ljudi odgovori da nije, da je trebao ostati u bolnici, čekati u čekaoni ishod operacije i da nije lijepo od njega da se, dok je tata na operaciji, on druži sa svojim prijateljima.

Odgovor je da je Markovo ponašanje i razmišljanje onakvo kakvo bi trebalo biti!

Dakle – Marko je odmah krenuo pomoći svom tati, učinio je sve što je u tom trenutku bilo u njegovoj moći, a vrijeme dok je tata na operaciji, dok on nema više kontrolu niti moć utjecanja na ishod proveo je u najboljem društvu i na najbolji način koji je mogao.

Ovu priču ispričala nam je mag. univ. psihoterapije, dr. med. Iva Stasiow kada smo je zamolili da nam odgovori na pitanje kako se pobrinuti za sebe i svoje zdravlje, psihičko i fizičko, kada se brinemo za teško bolesnu osobu.

Ova priča daje odgovore na sva pitanja, rekla je dr. med. Stasiow.

Budite sebi važniji od drugih ljudi!

Briga o teško bolesnoj voljenoj osobi nije nimalo lak zadatak. U nekom trenutku, najčešće potpuno nepripremljeni, nađemo se u situaciji punoj uspona i padova, dok se u našem životu gomilaju trenuci s kojima se jako teško nositi.

Govoreći o zadržavanju psihičkog prosperiteta i zdravlja generalno, Stasiow je poručila da sami sebi trebamo biti na prvom mjestu.

Trebamo sebi biti ‘malčice’ važniji od svih drugih ljudi. To nije sebičnost, to je optimalan stav koji trebamo zauzeti, objasnila je i dodala da je takav stav poželjno zauzeti i u situacijama poput bolesti nama bliske osobe.

Naravno, poručila je, nije lako gledati patnju druge osobe i prema toj osobi, kaže, trebamo imati empatiju.

Empatija nije isto što i sažaljenje druge osobe ili samookrivljavanje u odnosu na tu drugu osobu.

Empatija je samo razumijevanje stanja te druge osobe, kako se ta osoba osjeća, kako razmišlja, s kakvim se poteškoćama nosi, a to možemo saznati razgovorom, tako da pitamo i slušamo, a ne da stvaramo svoje pretpostavke jer svatko se sa određenom poteškoćom nosi na svoj način, rekla je Stasiow i objasnila da nešto što je primjerice za nju grozno ne mora značiti da će biti i za drugu osobu te da će joj biti potrebna pomoć onako kako mi mislimo da treba.

Naglasila je i kako naš život ne prestaje s bolešću nama drage osobe.

On se u početku mijenja jer se mijenjaju i okolnosti. Pomoći nekome znači napraviti maksimum za tu osobu u tom trenutku s obzirom na njezine potrebe, bez trajnog narušavanja našeg osobnog integriteta i funkcioniranja, objasnila je.

Dodala je i kako u akutnim stanjima vrijede neka druga pravila, ali akutna stanja ne traju dugo.

S obzirom na to da bolest nikada ne biramo, naravno da možemo biti i ljuti, i frustrirani, i razočarani, i tužni, i besperspektivni. Možemo biti ljuti i na tu, nama dragu osobu! Te su emocije sasvim normalne, zaključila je na kraju.

Pomoć potražite u prijateljima ili terapeutima!

O nošenju s teškom dijagnozom, konkretno rakom dojke nama bliske osobe ranije smo razgovarali i s Brunom Šimlešom.

Govoreći o našim emocijama u sklopu podrške oboljelim ženama, rekao je kako oboljele u najosjetljivijem razdoblju ne trebamo opteretiti svojim emocijama, nego trebamo biti maksimalno tu za njh.

Prijatelji, psiholozi ili neki drugi terapeuti osobe su kod kojih možemo potražiti rješenje za nošenje s teškom situacijom.

Savjeti koje je dao o pružanju podrške ženama oboljelima od raka dojke primjenjivi su i na sva druga stanja i bolesti, a kako je rekao Šimleša, radi se o životnim preokretima koji pogode cijelu porodicu i sasvim je normalno da i svima iz kruga bliskih ljudi treba pomoć i razumijevanje.

Kada smo izgovarali ono ‘u dobru i zlu’, nitko nije zamišljao takve situacije. Ili kada nam se razboli dijete, sestra ili roditelj… Logično je da nismo spremni za takve situacije i da nam treba pomoć.

Od prijatelja treba potražiti suosjećanje i podršku, čak i od nekih kolega s posla možda možemo dobiti razumijevanje, a ako nam je potrebna stručna pomoć osoba koje su takve situacije prošle sa stotinama ljudi, to je i više nego mudro.

Oni će nas lakše razumjeti i dati alate da pomognemo i sebi i voljenima za koje se trebamo brinuti. Ako se bolje brinemo za sebe, moći ćemo se bolje brinuti i za svoje voljene, zaključio je Šimleša. (zadovoljna.dnevnik.hr)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Život

Super trikovi kako da paradajz daje dobre plodove: Bit će otporan na sve bolesti!

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz.  Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste oko 15 do 30 centimetara, piše Atma.

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Ako želite da vam paradajz daje plodove posadite ga pomoću ovih koraka i bit će otporan. Iskusni vrtlari znaju da postoje dva ispravna načina na koja se sadi paradajz.  Samo na taj način biljka može odoljeti svim bolestima i vremenskim neprilikama.

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz koja će biti imuna na bolesti, a ona podrazumijevaju sljedeće korake:


Bočno sađenje

Ovo možda zvuči čudno, ali postoji dobar razlog za to. Paradajz se mora saditi duboko, jer kada je riječ o nemu – sve je u korijenu.Paradajz pušta korijenje gdje god joj je stabljika zakopana. Čim stabljika dodirne zemlju, ona pušta bijelo sitno korijenje. Preko korijenja, poput svih biljaka, uzima iz zemlje ono što joj je neophodno za rast i razvoj.

Što dublje zakopate sadnicu paradajza, ona će razviti veći i jači korijen. Što više korijena ima, ona će moć́i apsorbovati više hranljivih tvari i vode. Dodatni korijeni će pomoći biljci da ostane uspravno pod pritiskom vjetra. Ako rano posadite paradajz duboko u zemlju, on će ostati netaknuta, jer će je zemlja zaštititi od hladnog vremena i proljetnog mraza.

Koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza?

Vrtlari kažu da do dvije trećine biljke paradajz treba staviti u zemlju kako biste u potpunosti omogućili biljci da razvije jak korijen. Prvo izmjerite biljku kako biste bili sigurni da ćete napraviti rupu dovoljno veliku prije sadnje.

Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste na oko 15 do 30 centimetara. Uklanjanje donjih listova i stabljiki nije važno, oni se jednostavno mogu zakopati s ostatkom biljke. Međutim, možete ih ukloniti ako će vam to olakšati sadnju.

Priprema tla

Uvjerite se da tlo nije tvrdo ili zbijeno. Korijen neće moći rasti i prodrijeti kroz zbijeno tlo. Prvo prekopajte zemljište dok ne postane rastresito, a zatim možete dodati i kompost.

Sadnja

Postoje dvije metode pri dubokoj sadnji paradajza – metoda rupe i metoda rovova za sadnju bočno.

Metoda rupa

Metoda dubokih rupa je najčešćáa, ali može biti teška na zbijenom tlu. Rupa treba biti dovoljno duboka da se veći dio stabljike, koji se nalazi do malo ispod gornjeg skupa listova, zakopa.

Metoda rova – bočna sadnja

Metoda rova je idealna ako je tlo malo zbijeno ili ako ne možete iskopati dovoljno duboku rupu da primi pune dvije trećine biljke. Rupa treba biti duboka otprilike oko 15 centimetara, ovisno o duljini biljke. Položite biljku na stranu pod blagim kutom tako da su gornji listovi izloženi i ispunite zemlju oko stabljike. Biljka će se vremenom ispraviti rastući prema suncu.

Možete iskoristiti nosače, poput greda ili drške, koje će pomoći paradajzu da raste uspravno. Kada koristite metodu sadnje u rovovima – ili sačekajte da biljka poraste uspravno prije nego što postavite nosače ili postavite kolac pored horizontalne stabljike i sačekajte da se ispravi prije nego što ju vežete za njega.

Zalijevanje

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Dobro zalijevanje potaknut će korijenje da raste i širi se, prema dole, a upravo to želite iskoristiti kao prednost dubokog sađenja. Pobrinite se da dobro zalijevate tijekom vegetacije kako biste održali snažan, zdrav korijenov sistem.

Nastavite čitati

Život

Ako imate ovu liniju na dlanu pravi ste sretnik

Ona pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerojatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja i materijalno ne oskudijevaju.

Nemaju svi ljudi liniju anđela čuvara, liniju na dlanu koja je paralelna s linijom života. Rijetki su ti sretnici.

Naime, po nekim vjerovanjima, ta linija pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerovatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja, materijalno ne oskudijevaju i lakše nego drugi prelaze preko prepreka na koje naiđu u životu.

Navodno su upravo ljudi koji su imali tu liniju na dlanu preživjeli neke strašne katastrofe i nesreće.

Može biti dugačka ili kratka te na desnom ili lijevom dlanu.

Dugačka linija – pokazuje kako će čovjek pod zaštitom anđela biti cijeli život.

Kratka linija – pokazuje kako će u životu biti problema i nevolja, ali to će biti uspješno riješeno.

Na desnom dlanu – anđeo čuvar je dobiven u nekom periodu života zahvaljujući zaslugama, možda dobrim djelima ili osobnim patnjama.

Na lijevom dlanu – ovo je pokazatelj da je neko dobio svog anđela čuvara onog trenutka kada se rodio, ne kasnije kao oni kojima se linija nalazi na desnom dlanu. Anđeo je dodijeljen po rođenju zahvaljujući precima. (24sata)

Nastavite čitati

Život

Nova vrsta insekta pronađena u Neretvi

Nova životinjska vrsta iz porodice insekata otkrivena je na području Neretve.

Naziv je dobila po rijeci Neretvi, objavio je Centar za životnu sredinu u BiH. Tokom prošlogodišnjeg istraživanja gornjeg toka rijeke Neretve otkriven je insekt iz reda dvokrilaca (Diptera) te je nazvan Baeoura neretvaensis.

U istraživanju je sudjelovalo 50 naučnika te je na tom području utvrđena prisutnost preko 1300 životinjskih vrsta. Baeoura neretvaensis je prvi insekt koji je potvrđen. Pronađeno je još osam novih vrsta, ali još nisu službeno potvrđeni.

Profesorica Odsjeka za biologiju Univerziteta u Zagrebu Marija Ivković bila je dio tima naučnika koji su otkrili novu životinjsku vrstu.

“To je vrsta koja dolazi u vrlo čistim i netaknutim područjima rijeke Neretve i na još nekim lokalitetima šireg zapadnog Balkana”, rekla je prof Ivković.

Kazala je da je ova vrsta uglavnom prisutna na području Mediterana.

Koordinator u Centru za životnu sredinu, očekuje da će zbog iznimne čistoće ove rijeke, proglasiti gornji tok rijeke Neretve zaštićenim staništem.

Nastavite čitati

Top pet