Posjetite

Život

10 zlatnih savjeta japanskog slavnog doktora: Dijelite znanje i vještine!

Moglo bi se reći da je doktor Shigeaki Hinohara zaslužan za dugovječnost Japanaca, jer su savjeti ovog japanskog doktora u velikoj mjeri doprinijeli da njegova nacija živi sretno i kvalitetno.

Preminuo je 18. maja 2017., u 105. godini, a u nasljeđe čitavom svijetu ostavio je vrlo vrijedna lična saznanja o nedokučivoj tajni dugog življenja, piše mislipozitivno.com.

Želite doživjeti stotu i to u dobroj formi, zdravog tijela i duha? Moguće je – on je to pokazao svojim primjerom!

Hinohara je pomogao i u uspostavljanju medicinskih sistema, zahvaljujući kojima su Japanci postali jedan od najdugovječnijih naroda na svijetu. Gotovo do smrti, doktor Hinohara je radio u bolnici, liječio pacijente i predavao studentima na fakultetima.

Ovo su njegovih 10 zlatnih savjeta o postizanju dugog, zdravog i kvalitetnog života.

1. Energija dolazi iz toga šta se osjećamo dobro, a ne iz zdrave prehrane i puno spavanja.

“Svi se sjećamo kako smo kao djeca, zabavljajući se, često zaboravljali jesti ili spavati. Vjerujem da možemo zadržati taj stav i kao odrasle osobe – najbolje je ne umarati tijelo s previše pravila, kao što su ručak i spavanje”, objašnjava dr. Hinohara.

2. Čuvajte se debljine!

Doktor Hinohara stalno je naglašavao da stotu dožive osobe koje nemaju višak kilograma, pa zato treba paziti na svoju težinu i fizičku kondiciju. Ne treba se opterećivati prehranom, ali ipak treba voditi računa da se ne prejedamo. On je, naprimjer, za doručak pio kafu, čašu mlijeka i sok od narandže sa kašikom maslinovog ulja. Vjerovao je da je ovo ulje odlično za krv i kožu. Za ručak je jeo mlijeko i keks, a često je i preskakao ručak kada je bio prezaposlen. Za večeru je jeo povrće, ribu i rižu. Dvaput sedmično je jeo govedinu.

3. Planirajte unaprijed!

Hinohara je uvijek imao pun raspored za godinu unaprijed, a čak je i planirao još više u budućnost. Tako se, kako je rekao – jako radovao Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. Na žalost, nije ih doživio, ali njegov stav prema životu i planovima govori koliki je bio optimista, šta je isto vrlo važna stavka za dugovječnost.

4. Ne morate otići u mirovinu ako ne želite.

“Nakon 65. godine počeo sam volontirati. Predajem i obilazim pacijente, čak i po 18 sati na dan i uživam u svakoj minuti svog posla”, govorio je Hinohara. Ukoliko čovjek želi još raditi – neka radi. Ukoliko ne želi, neka ide u penziju i posveti se onome šta želi raditi.

5. Dijelite znanje i vještine s drugima.

Hinohara je godišnje održavao oko 150 predavanja. Predavao je svima – od djece u školi do ozbiljnih poduzetnika i doktora. Uvijek je stajao dok je govorio, a predavanja su mu trajala ponekad i po 90 minuta. Imao je običaj reći kako ga stajanje čini snažnijim.

6. Nemojte vjerovati svemu šta kaže doktor.

Dr. Hinohara je smatrao da doktori ne mogu izliječiti svaku bolest i svakog pacijenta. Predlagao je ljudima da, kada im doktor pripiše terapiju ili neki pregled, da ga pitaju da li bi to isto preporučio svojim bližnjima. Ukoliko bi odgovor bio negativan, zašto se izlagati bespotrebnom stresu i patnji? Vjerovao je da životinje i muzika imaju veliki utjecaj u ozdravljenju, puno veći nego šta to misli medicina.

7. Uvijek koristite stepenice i sami nosite torbu.

Kako biste ostali zdravi i vitalni, zaboravite na lift. Uvijek i svuda idite stepenicama i trudite se nositi svoju torbu sa sobom. Hinohara je cijeli život išao stepenicama i uvijek po jednu preskakao. Stepenice i hodanje su svakodnevna vježba za vaše srce i cijelo tijelo.

8. Pronađite inspiraciju.

Čitajte, pronađite u književnosti pisce koji vas nadahnjuju. Tako je činio i Hinohara. Za njega je najinspirativnija bila poema Roberta Browninga – Abt Vogler. Ne morate se zadržati samo na književnosti. Slušajte muziku, uživajte u likovnoj umjetnosti, šetajte po prirodi.

9. Bol je misteriozna.

Najučinkovitiji način za prevladati bol je kroz zabavu. Kada se dijete udari, objasnio je Hinohara, plakati će sve dok mu pažnju ne okupira nešto drugo. Tada će zaboraviti na bol. Tako bi trebali raditi i odrasli ljudi. Bol treba utopiti u zabavi! Smatrao je da bi u bolnice trebalo dovesti terapijske pse i ostale životinje, kao i muziku koja će pomoći pacijentima nositi se s bolom.

10. Ne gomilajte materijalne stvari.

“Ne trošite život na gomilanje materijalnog, jer ionako ništa nećete ponijeti sa sobom kada umrete” – jednostavan je bio Hinohara u posljednjem od deset zlatnih principa dugovječnosti.

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Život

Super trikovi kako da paradajz daje dobre plodove: Bit će otporan na sve bolesti!

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz.  Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste oko 15 do 30 centimetara, piše Atma.

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Ako želite da vam paradajz daje plodove posadite ga pomoću ovih koraka i bit će otporan. Iskusni vrtlari znaju da postoje dva ispravna načina na koja se sadi paradajz.  Samo na taj način biljka može odoljeti svim bolestima i vremenskim neprilikama.

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz koja će biti imuna na bolesti, a ona podrazumijevaju sljedeće korake:


Bočno sađenje

Ovo možda zvuči čudno, ali postoji dobar razlog za to. Paradajz se mora saditi duboko, jer kada je riječ o nemu – sve je u korijenu.Paradajz pušta korijenje gdje god joj je stabljika zakopana. Čim stabljika dodirne zemlju, ona pušta bijelo sitno korijenje. Preko korijenja, poput svih biljaka, uzima iz zemlje ono što joj je neophodno za rast i razvoj.

Što dublje zakopate sadnicu paradajza, ona će razviti veći i jači korijen. Što više korijena ima, ona će moć́i apsorbovati više hranljivih tvari i vode. Dodatni korijeni će pomoći biljci da ostane uspravno pod pritiskom vjetra. Ako rano posadite paradajz duboko u zemlju, on će ostati netaknuta, jer će je zemlja zaštititi od hladnog vremena i proljetnog mraza.

Koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza?

Vrtlari kažu da do dvije trećine biljke paradajz treba staviti u zemlju kako biste u potpunosti omogućili biljci da razvije jak korijen. Prvo izmjerite biljku kako biste bili sigurni da ćete napraviti rupu dovoljno veliku prije sadnje.

Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste na oko 15 do 30 centimetara. Uklanjanje donjih listova i stabljiki nije važno, oni se jednostavno mogu zakopati s ostatkom biljke. Međutim, možete ih ukloniti ako će vam to olakšati sadnju.

Priprema tla

Uvjerite se da tlo nije tvrdo ili zbijeno. Korijen neće moći rasti i prodrijeti kroz zbijeno tlo. Prvo prekopajte zemljište dok ne postane rastresito, a zatim možete dodati i kompost.

Sadnja

Postoje dvije metode pri dubokoj sadnji paradajza – metoda rupe i metoda rovova za sadnju bočno.

Metoda rupa

Metoda dubokih rupa je najčešćáa, ali može biti teška na zbijenom tlu. Rupa treba biti dovoljno duboka da se veći dio stabljike, koji se nalazi do malo ispod gornjeg skupa listova, zakopa.

Metoda rova – bočna sadnja

Metoda rova je idealna ako je tlo malo zbijeno ili ako ne možete iskopati dovoljno duboku rupu da primi pune dvije trećine biljke. Rupa treba biti duboka otprilike oko 15 centimetara, ovisno o duljini biljke. Položite biljku na stranu pod blagim kutom tako da su gornji listovi izloženi i ispunite zemlju oko stabljike. Biljka će se vremenom ispraviti rastući prema suncu.

Možete iskoristiti nosače, poput greda ili drške, koje će pomoći paradajzu da raste uspravno. Kada koristite metodu sadnje u rovovima – ili sačekajte da biljka poraste uspravno prije nego što postavite nosače ili postavite kolac pored horizontalne stabljike i sačekajte da se ispravi prije nego što ju vežete za njega.

Zalijevanje

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Dobro zalijevanje potaknut će korijenje da raste i širi se, prema dole, a upravo to želite iskoristiti kao prednost dubokog sađenja. Pobrinite se da dobro zalijevate tijekom vegetacije kako biste održali snažan, zdrav korijenov sistem.

Nastavite čitati

Život

Ako imate ovu liniju na dlanu pravi ste sretnik

Ona pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerojatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja i materijalno ne oskudijevaju.

Nemaju svi ljudi liniju anđela čuvara, liniju na dlanu koja je paralelna s linijom života. Rijetki su ti sretnici.

Naime, po nekim vjerovanjima, ta linija pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerovatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja, materijalno ne oskudijevaju i lakše nego drugi prelaze preko prepreka na koje naiđu u životu.

Navodno su upravo ljudi koji su imali tu liniju na dlanu preživjeli neke strašne katastrofe i nesreće.

Može biti dugačka ili kratka te na desnom ili lijevom dlanu.

Dugačka linija – pokazuje kako će čovjek pod zaštitom anđela biti cijeli život.

Kratka linija – pokazuje kako će u životu biti problema i nevolja, ali to će biti uspješno riješeno.

Na desnom dlanu – anđeo čuvar je dobiven u nekom periodu života zahvaljujući zaslugama, možda dobrim djelima ili osobnim patnjama.

Na lijevom dlanu – ovo je pokazatelj da je neko dobio svog anđela čuvara onog trenutka kada se rodio, ne kasnije kao oni kojima se linija nalazi na desnom dlanu. Anđeo je dodijeljen po rođenju zahvaljujući precima. (24sata)

Nastavite čitati

Život

Nova vrsta insekta pronađena u Neretvi

Nova životinjska vrsta iz porodice insekata otkrivena je na području Neretve.

Naziv je dobila po rijeci Neretvi, objavio je Centar za životnu sredinu u BiH. Tokom prošlogodišnjeg istraživanja gornjeg toka rijeke Neretve otkriven je insekt iz reda dvokrilaca (Diptera) te je nazvan Baeoura neretvaensis.

U istraživanju je sudjelovalo 50 naučnika te je na tom području utvrđena prisutnost preko 1300 životinjskih vrsta. Baeoura neretvaensis je prvi insekt koji je potvrđen. Pronađeno je još osam novih vrsta, ali još nisu službeno potvrđeni.

Profesorica Odsjeka za biologiju Univerziteta u Zagrebu Marija Ivković bila je dio tima naučnika koji su otkrili novu životinjsku vrstu.

“To je vrsta koja dolazi u vrlo čistim i netaknutim područjima rijeke Neretve i na još nekim lokalitetima šireg zapadnog Balkana”, rekla je prof Ivković.

Kazala je da je ova vrsta uglavnom prisutna na području Mediterana.

Koordinator u Centru za životnu sredinu, očekuje da će zbog iznimne čistoće ove rijeke, proglasiti gornji tok rijeke Neretve zaštićenim staništem.

Nastavite čitati

Top pet