Posjetite

Putovanja

Daorson: Drevni grad u Hercegovini koji je obavijen velom tajne

Na zaravni brda iznad nekropole Radimlje i kanjona istoimene rijeke u Hercegovini, nalaze se ostaci ilirske gradine, antički grad Daorson, nekada centar ilirskog plemena Daorsa.

Oni su naseljavali područje oko donjeg toka rijeke Neretve, o kome kao gradu “Daorsioiethnos Thrakon” postoje najstariji pisani izvori iz 5. vijeka p.n.e. Tokom građanskog rata između Cezara i Pompeja Daroson je razoren, kada je i uništen dio plemena Daorsa. Razorili su ga ilirski Dalmati (44 – 43. p.n.e.), saveznici Pompeja.

Na ruševinama grada nikada više nije nastalo trajnije naselje, no Rimljani će u njegovoj blizini ubrzo izgraditi novi grad Dilluntum, današnji Stolac, u kojem se od Jadranske magistrale odvajala rimska cesta prema Nevesinjskom polju i magistralnom putu za rimsku provinciju Panoniju.

Kod podjele Rimskog carstva (395. godine) na Zapadno i Istočno, područje današnje Hercegovine se našlo u Zapadnom carstvu, a Stolac na samoj granici između dva Carstva, u biskupiji Sarsiterensis. Dilluntum se spominje na crkvenom saboru u Saloni 533. godine. Gaj Julije Cezar Oktavijan (14. p.n.e.) nastavlja sa ratnim operacijama po Hercegovini i srednjoj Dalmaciji, a kad je postao prvi Rimski car (27. p.n.e.) dobio od Senata titulu Imperator Caesar August – sto je ujedno i početak Rimskog Carstva, gradi jadranski magistralni put od Salone (kod Splita) preko Narone (Metkovića) i Dilluntuma (Stolac) do Durrahiuma (Drač u Albaniji), gdje se jadranska magistrala spaja s rimskim putem Via Egnatia (Drač – Bisantium – današnji Istanbul), dugim oko 1120 km. Ovaj kamenom popločan rimski put je izgrađen za samo 44 godine.

 

Iliri su bili ratoboran narod, a ilirska naselja, poznata kao gradine, podizana su na teško pristupačnim mjestima, obično na dominirajućim prirodnim uzvisinama. Daorsi su se od samih početaka nastanili uz deltu i lijevu obalu donjeg toka Neretve, te u istočnoj Hercegovini u 3. vijeku p.n.e. vjerovatno su držali i desnu obalu Neretve, sve do Duvanjskoga polja. Za svoje plemensko središte, nama znano kao ilirska gradina Daorson, izabrali su izduženu zaravan omeđenu sa tri strane visokim, gotovo nepristupačnim liticama, na glavnom putu izmedu Salone i Doclee (Podgorica). Daorsi nisu bili značajna vojnička sila, ali su razvili snažnu pomorsku trgovinu sa južnom Italijom i udaljenim grčkim kolonijama. Od 4. do 1. vijeka p.n.e. ovdje se, u središtu daorske državice, odvijao intenzivan gradski život Daorsa sa svim obiležjima ilirskog helenizma. Činile su ga tri cjeline od kojih je središnja i najstarija bila tvrđava ”akropola” površine oko 7000 kvadratnih metara. Jedini je mogući prilaz gradu sa jugoistočne strane (zaravan Banje) i njega štiti megalitski zid visok između 4.5 i 7.5 m, širok 4.2 – 6.0 m i dugačak 65 metara.

Grad Daorson je otkriven 1891. godine, ali nikada nije detaljno arheološki ispitan. Daorson obuhvata tri povezana dijela čiji položaj uslovljava oblik terena: utvrđenje na brdu ili acropolis (centralni dio), terase ispod utvrđenja (prema jugu i jugoistoku) i stambeno-privredni dio (na istoku). Utvrđenje na izvišenju je nastalo na mjestu preistorijskog naselja koje je postojala bez prekida od ranog bronzanog doba (odnosno od 17. i 16. vijeka p.n.e. do 9. tj. 8. vijeka p.n.e.

 

Nevjerovatno zvuči podatak da su Rimljani već 450. godine p.n.e. utemeljili standard gradnje puteva – najmanja širina bila je 2.45 metara na ravnim deonicama, a 4.9 metara u krivinama i većim gradovima. Izgradili su oko 400.000 km puteva.

Grad je imao odlike grčkog naselja. Njegov visok kulturološki i civilizacijski stepen se ogleda u činjenici da je izrađivao svoj kovani novac i stvorio umjetnički ukrasen kompleks kopči i keramičkog posuđa, sto potvrđuju natpisi na pronađenim djelovima i komadi kamenih ljudskih statua, visoki oko 2 metra. Pronađeni materijal potiče iz 2. do 4. vijeka p.n.e. i smješten je u Narodnom Muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Kiklopski zid Daorsona potiče iz perioda 4. vijeka p.n.e., kada su vjerovatno izgrađene i obje kule.

Jedno od najznačajnijih otkrića Daorsona je šljem sa grčkim natpisom, koji je vjerovatno skraćenica ilirskog imena njegovog vlasnika, Pinnesa.

Naziv Daorson su dali arheolozi, po plemenu Daorsa.

Terase su najzanimljive gradevine Daorsona. Na padinama ispod platoa je najmanje pet terasa. Sve terase su povezane kamenim stepenicama, podom i nosećim zidom i svaka terasa je ucvršćena velikim kamenim blokovima pravih oblika sa ravnim krajevima.

Stambeno-privredni dio ima mnogo tragova različitih kultura, od drevnih Daorsa do Ilira, te objekata grčkog i rimskog carstva. Otkriveno je desetak stambenih objekata sa pripadajućim malim dvorištima i prilaznim stepeništima koja su povezivala terase sa središnjim akropolskim prostorom. Od kraja 4. vijeka p.n.e. grčka kultura počinje helenizovati ilirsku kulturu. Na 15 hektara predakropolskog prostora naziru se temelji planski urbanizovanog naselja izrazito mediteranskog tipa, podignutom poslije 3. vijeka p.n.e.

Daorson je pod zastitom UNESCO-a kao značajano istorijsko nalazište Bosne i Hercegovine. (cdm.me)

Putovanja

Mnogi bi pali na testu! Ko ima prednost na raskrsnici, autobus ili automobil?

U zadatku koji je zbunio dobar dio iskusnih vozača, kao i onih koji tek treba da polažu, postoji jedinstven problem.

O čemu je riječ?

Dva vozila se nalaze na raskrsnici, kao na slici. Na raskrsnici se nalaze semafori, kao i saobraćajni znakovi. Pitanje je, ko ima prvenstvo prolaza? Da li je to autobus koji skreće u lijevo, ili je to automobil koji ide pravo?

Iako vam se na prvi pogled čini da je rješenje jednostavno, mi savjetujemo da pogledate pažljivo. Ljudi često griješe kada su u pitanju ovakvi problemi, a poznavanje pravila saobraćaja je važno jer nas sve čini bezbjednijima.

Porvjerite tačan ODGOVOR

Nastavite čitati

Putovanja

Doživljaj koji se pamti: Zip line Fortica najduži u BiH

Ovo iskustvo bi trebao iskusiti svaki ljubitelj adrenalina barem jednom u životu. 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Goran Zobenica (@goran981) on

Zip line Fortica, dug  570 metara nalazi se u blizini Mostara.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ?????? ??????? ? (@dzejla_thesweetestgirl) on

Predivan pogled iz ptičije perspektive, vjetar u kosi dok se spušate niz sajlu samo su neke od prednosti ove adrenalinske atrakcije a ukupno uživanje traje 1 km na nadmorskoj visini od 510 metara.

Park Fortica nalazi se samo na 5 km udaljenosti od Mostara.

Pored ove avanturističke i turističke atrakcije, obavezno posjetite i viseći most dug 35 metara na stjenovitim padinama.(week.ba)

 

View this post on Instagram

 

u borbi s vjetrom i klimavim mostom.

A post shared by A N A Z U B A C ? (@ana.zbc) on

Nastavite čitati

Putovanja

Bajkoviti izvor rijeke Une ostavlja bez daha: Zaista je priroda najveći pobjednik (VIDEO)

Ako nekoga u Bihaću pitate šta biste na ovom području izdvojili na prvo mjesto po značaju i ljepoti, odgovor će biti -Una.

Rijeka Una se tretira kao član porodice, a ljudi Bihaća imaju najvišu kolektivnu ekološku svijest u cijeloj zemlji. Širina rijeke Une kada teče kroz grad je oko 30 metara. Dužina rijeke koja izvire u Hrvatskoj i ulijeva se u Savu kod Jasenovca, 207 km. Ovo je četvrta rijeka po veličini u Bosni i Hercegovini sa protokom od 270 m3 u sekundi. Ali ljudi sa Une vam neće reći to, oni će vam reći kako su plave vode isklesale duboki kanjon, kako rijeka hrani plodna polja, koje je bilo njihovo omiljeno mjesto za plivanje kada su bili djeca i svi bez izuzetka će reći kako je rafting niz Unu naročito uzbudljiv. Legenda o nastanku imena rijeke seže u rimsko doba, kada je neki legionar vidjevši po prvi put blještave vode rijeke , uskliknuo “Una, solo una” (jedna i jedina), sugerišući da nikada u svom životu nije vidio ništa tako lijepo poput ove rijeke.

Pogledajte bajkoviti izvor ove divne rijeke (week.ba)

Nastavite čitati

Top pet