Posjetite

Zdravlje

Tri najvažnija antistres savjeta

Ako riječi žurba, kasnim i pod strašnim sam stresom izgovorite barem jednom dnevno, disanje neće pomoći. Vrijeme je da primijenite ove savjete.

Budi se kasno i mora se nabrzinu odjenuti kako bi stigla na posao. Juri kroz kuhinju i zakači šolju kafe pa je prolije po suknji. Vraća se da se presvuče. Onda na vratima shvati da je promijenila torbu i da nema novčanik. Vraća se i uzima ga s police pa jurne ponovo van. Pred ulazom u zgradu ne može naći ključeve od auta… Da li da se vrati ponovo u stan?!

Slika ovakvog početka dana sigurno mnogima zvuči poznato. Ako vam se to često događa, vrijeme je za nekoliko promjena u načinu razmišljanja, savjetuje popularni zen bloger Leo Babauta, piše sensa.hr.

1. Posvetite se jednom poslu

Radite jedno po jedno i posvetite se zadatku koji radite. Uronite u njega, osjetite kako vas napušta potreba da projurite kroz njega i bacite se na sljedeći zadatak. Popis obaveza ionako nikad ne prestaje.. Pa neka ta sljedeća dođe kasnije. Budite jedno sa svojim zadatkom, neka on bude vaš čitav univerzum.

2. Oslobodite se idealiziranja

Stres ne stvaraju vanjski faktori, posao ili obiteljski problemi, to su samo dijelovi našeg života. Strah proizvodi stres. Strah od neuspjeha, strah da nećemo biti voljeni, da nismo dovoljno dobri, strah da će nas neko ostaviti. Korijen strahova leži u idealu koji sami kreiramo, a onda se bojimo da ga nećemo dostići. U glavi vidimo sliku uspješnog i savršenog sebe, okruženog sličnim ljudima, koji neprestano uživa. Kada shvatimo da je to nemoguće, povrijeđeni smo. Ostaje nam stres koji je nastao još dok smo strepili hoćemo li dostići ideal uspjeha. Umjesto da si nanosimo bol, prihvatimo neizvjesnost i vjerujmo da će sve biti dobro. Manje ćemo se bojati, a i stres će se značajno smanjiti.

3. Prihvatite druge s osmijehom

Obično se uznemirimo kada se drugi ne ponašaju onako kako mi mislimo da bi trebali. Umjesto da na to gledamo kao na nešto uznemiravajuće, pokušajmo prihvatiti druge. Prihvatimo li ih onakve kakvi jesu, prepoznati ćemo u njima dio sebe, nesavršene, u potrazi za srećom, u borbi za sreću, ponašaju se onako kako misle da treba, rade najbolje što znaju, sve baš kao mi. Zato ih prihvatite od srca, uživajte u vremenu provedenom s njima i bit ćete sretniji, a manje pod stresom.

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet