Posjetite

Zdravlje

Disanje je najbitnije: Vježbe disanja za svaki dan

Sama činjenica da život započinje udahom i završava izdahom objašnjava koliko je disanje bitno da bi se osjećali zdravije, sretnije i ugodnije u svom tijelu.

Pranayama se smatra najvažnijom jogijskom metodom pročišćavanja i uzdizanja svjesnosti kojom postižemo potpunu kontrolu daha. Um postaje smireniji, opušteniji i bistriji, cijelo tijelo se energizira pravilnim i kontroliranim disanjem.

Predlažemo vam nekoliko različitih vrsta pranayame koje možete izvoditi kod kuće, najbolje ujutro, na prazan želudac, prije odlaska na posao ili prije obavljanja dnevnih aktivnosti jer tada je um najmirniji, što daje dodatnu koncentraciju.

Dovoljno je izdvojiti 20-tak minuta svaki dan, a dobrobiti svakodnevnih vježbi disanja osjetit ćete sigurno vrlo brzo, tvrdi atma.hr.

U svakoj vježbi sjedite u Lotusu, polulotusu ili položaju koji vam je udoban, ali kralježnica mora biti potpuno ravna. Dlanovi su na koljenima, a kažiprst i palac su nježno spojeni (Jnana mudra), oči su zatvorene ili je pogled niz nos.

Ujjayi Pranayama

Ako ste početnik s pranayamom ili ste je tek odlučili uvrstiti u svakodnevnu praksu, možda je najbolje krenuti sa Ujjayi pranayamom. Ko prakticira jogu, zna da je Ujjayi dah vrlo bitan segment dok vježbamo jogu.

On nas zagrijava, daje nam snagu i njegov zvuk je kao šum valova, a zovu ga još i pobjedničkim dahom. Dišite kroz nos polagano sa nježno stisnutim glasnicama, na način da promatrate kretanje trbuha, pluća i na kraju prsa.

Možete vizualizirati tanku crvenu liniju koju povlačite duž cijele kralježnice. Bitno je da čujete svaki udah i izdah te da su oba jednake dužine. Napravite 10 do 15 udaha i izdaha.

Kapalabhati Pranayama

Ova vježba disanja u prijevodu znači ‘poliranje lubanje’, što znači da Kapalabhati daje bistrinu i jasnoću. Osim toga, Kapalabhati čisti sinuse, uklanja višak sluzi i izbacuje ustajali zrak iz trbuha.

Naglasak je na aktivnom i snažnom izdahu kojim izbacujemo nataložene toksine u tijelu, dok je udah spontan.

Nadi Shodhana

Ova pranayama čisti nadije, energetske kanale i balansira tijek prane u tijelu preko ide (lijevog, mjesečevog kanala) i pingale (desnog, sunčevog kanala). Izvodi se dišući naizmjence na jednu pa na drugu nosnicu (udah na lijevu nosnicu, izdah na desnu, udah na desnu, izdah na lijevu).

Ova pranayama počinje i završava na lijevoj nosnici. Ponovite vježbu 20 udaha i izdaha. Nakon nekog vremena možete dodati zadržavanje daha (kumbhaka). Udah na lijevu nosnicu, kumbhaka, izdah na desnu, udah na desnu, kumbhaka, izdah na lijevu.

Bhramari Pranayama

Poznata još kao i Bumbarov dah, a naziv se odnosi na zvuk koji se proizvodi pri izdisaju. Ova pranayama veseli i zabavlja, smiruje tjeskobu i relaksira. Pomaže jasnom govoru, regulira krvni tlak, poboljšava pamćenje i koncentraciju.

Usmjerava pažnju prema unutra, a vibracija zvuka je vrlo smirujuća za čitav živčani sistem. Izvodi se tako što se nakon udaha kažiprstom zatvore uši i nježno s izdahom izgovara zvuk mmmmmm. Ponovite vježbu  10 do 20 puta.

Surya Bhedana Pranayama

Surya znači Sunce što znači da ova pranayama zagrijava tijelo i idealno ju je prakticirati tijekom zime, prvenstveno se preporučuje ljudima koji su ‘zimogrozni’. U ovoj pranayami udiše se kroz desnu nosnicu i izdiše na lijevu nosnicu.

Možete dodati i kumbhaku ako vam paše zadržavanje daha. Ako zadržavate dah, svakako stisnite Mula Bandhu i Jalandhara Bandhu koje pomažu zadržati pranu (energiju) unutar tijela. Ponovite vježbu 20 udaha i izdaha.

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet