Posjetite

Zdravlje

Šta sve predmenstrualni sindrom (PMS) radi ženskom tijelu?

Rijetko koju ženu jednom mjesečno ne uhvati ono posebno raspoloženje – PMS. Svima oko vas je jasno da niste dobre volje, mnogi vam se sklanjaju s puta.

Predmenstrualni sindrom uključuje cijelu lepezu emocionalnih i tjelesnih promjena s kojima se žene bore svakog mjeseca, ali znate li šta se tačno događa sa vašim tijelom u to vrijeme?

Dvije sedmice prije menstruacije

Hipofiza izlučuje hormone koji podstiču izlučivanje folikula i lutenizirajući hormon u krvotok. Upravo je to poruka jajnicima da je vrijeme da pošalju “paket”. Nakon primanja poruke jajnici u jajovod izbacuju najzrelije jajašce. Ono započinje svoj put prema materici, za šta će mu biti potrebno nekoliko dana. U međuvremenu jajnici povećavaju proizvodnju estrogena, hormona koji sluznici materice signalizira da započne izgradnju doma za embrion.

U naredne dvije sedmice

Kako materica gradi tkivo i jača prokrvljenost, jajnici oslobađaju hormon koji je ključan za trudnoću, progesteron. Zbog toga tjelesna temperatura može da poraste za nekoliko stepeni, iako to možda nećete primijetiti. Druge nuspojave nisu baš tako benigne. Progesteron takođe podstiče širenje mliječnih žljezda u grudima, pa su vam grudi u tom periodu vjerovatno bolne i otečene.

A žene koje piju kontaraceptive hormonske pilule često su pošteđene ove nuspojave.

Progesteron takođe može uticati na određene moždane hemikalije, uključujući i hormon za regulaciju raspoloženja, serotonin. To često podstiče i amigdalu, strukturu mozga povezanu s emocijama, a rezultat toga su dva šarmantna simptoma PMS-a: nervoza i tjeskoba.

U međuvremenu estrogen i progesteron pripremaju matericu. Crijeva se opuštaju i uslijed toga nastaje poznata nadutost i problemi s gasovima.

Period kad počne menstruacija

Nakon što je neoplođeno jajašce čekalo dovoljno dugo, materica shvata kako je cijeli napor bio uzaludan. Snižavaju se nivoi estrogena i progresterona, a samim tim nestaju i simptomi PMS-a. Ćelije materice počinju da ispuštaju hemikalije koje se nazivaju prostaglandini i koji pomažu u ljušćenju materice, koje prati krvarenje i izazivaju kontrakcije mišića materice, koje osjećate kao grčeve. Iako imate osjećaj da vam krv nemilice curi danima, činjenica je da je prosječni gubitak krvi tokom menstruacije svega nekoliko kašika.

Kada se menstruacija završi

Vaši jajnici već počinju da se pripremaju za ispuštanje novog jajašceta kako bi cijeli proces mogao ponovo da otpočne. (tportal.hr)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet