Posjetite

Zdravlje

Slanina i kobasice podstiču rak dojke

Redovno konzumiranje mesnih prerađevina poput slanine i kobasica može da poveća rizik od raka dojke, pokazuju istraživanja.

Pregled istraživanja pokazuje da žene koje jedu veće količine mesnih prerađevina imaju devet odsto više šansi za dobijanje raka dojke. Podaci potvrđuju rezultate ranijih istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije, koja su upozorila da mesne prerađevine izazivaju rak.

Stručnjaci kažu da ove rezultate treba uzeti s rezervom, dodajući da je pravi rizik kod pojedinačnih žena „veoma mali”.

Gdje je rizik?

Britanski centar za istraživanje raka procjenjuje da 23 se odsto karcinoma može spriječiti.

Procjenjuje se da je u osam odsto slučajeva uzrok povećana gojaznost, a u drugih osam odsto glavni uzrok je alkohol.

Autori ovih istraživanja, objavljenih u Međunarodnom žurnalu za kancer, kažu da se veza koju su pronašli tiče samo mesnih prerađevina, a ne i crvenog mesa.

SZO označava mesne prerađevine kao kancerogene, prvenstveno zbog dokazane veze o povećanom riziku obolijevanja od karcinoma debeleog crijeva, dok se crveno meso smatra „vjerovatno kancerogenim”.

Šta su mesne prerađevine?

Mesne prerađevine su modifikovane kako bi im se produžila svježina ili promijenio ukus, obično sušenjem ili dodavanjem soli i konzervansa.

Tu spadaju slanina, kobasica, hrenovke, salama, šunka i sušeno meso.

Postoje različite teorije zbog čega mesne prerađevine povećavaju rizik od raka, uključujući i to da so reaguje sa proteinima u mesu i čini ih kancerogenim.

Koliko su pouzdana otkrića?

Istraživanja, koja su obuhvatila više od milion žena, pokazuju povezanost između konzumiranja mesnih prerađevina i rizika od raka dojke, ali nije utvrđeno da li ga hrana zapravo izaziva.

Takođe treba uzeti u obzir i druge okolnosti.

Petnaest različitih studija sadrži različite definicije prekomjernog konzumiranja.

Na primjer, u jednoj od studija se prekomjernim konzumiranjem smatra više od devet grama po danu – što ispada dva ili tri režnja slanine nedjeljno – dok je kod ostalih istraživanja dozvoljen unos mnogo veći.

Većina ovih istraživanja je posmatračkog tipa, tako da ne mogu da dokažu uzrok i posljedice oslanjajući se na sjećanja ljudi o tome šta i koliko često jedu.

Istraživači su bilježili šta su žene jele, a zatim pratili da li će se kod neke od njih javiti rak dojke.

Međutim, problem je u tome što ljudi koji jedu više ili manje mesnih prerađevina takođe mogu da imaju druge različite postupke i navike koji mogu da objasne razlike u riziku od obolijevanja od karcinoma dojke.

Da li treba da izbacimo mesne prerađevine iz ishrane?

Glavni istraživač doktor Marjam Farvid sa Harvard TH škole javnog zdravlja, preporučuje smanjivanje unosa mesa, a ne potpuno izbacivanje.

Trenutno, Nacionalna zdravstvena služba preporučuje konzumiranje ne više od 70 grama crvenog i prerađenog mesa dnevno.

Doktor Kunle kaže da je „pitanje” da li ljudi treba da smanje unos mesnih prerađevina i crvenog mesa nakon ovih istraživanja.

Dodaje da je rizik „jako mali” kada su u pitanju pojedinci i značajniji kada se govori o čitavoj populaciji.

Ipak, dodao je treba istražiti vezu između mesnih prerađevina i raka i vidjeti da li rizici mogu da se smanje, na primjer, drugačijim metodama obrade mesa. (cdm.me)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet