Redovno konzumiranje mesnih prerađevina poput slanine i kobasica može da poveća rizik od raka dojke, pokazuju istraživanja.
Pregled istraživanja pokazuje da žene koje jedu veće količine mesnih prerađevina imaju devet odsto više šansi za dobijanje raka dojke. Podaci potvrđuju rezultate ranijih istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije, koja su upozorila da mesne prerađevine izazivaju rak.
Stručnjaci kažu da ove rezultate treba uzeti s rezervom, dodajući da je pravi rizik kod pojedinačnih žena „veoma mali”.
Gdje je rizik?
Britanski centar za istraživanje raka procjenjuje da 23 se odsto karcinoma može spriječiti.
Procjenjuje se da je u osam odsto slučajeva uzrok povećana gojaznost, a u drugih osam odsto glavni uzrok je alkohol.
Autori ovih istraživanja, objavljenih u Međunarodnom žurnalu za kancer, kažu da se veza koju su pronašli tiče samo mesnih prerađevina, a ne i crvenog mesa.
SZO označava mesne prerađevine kao kancerogene, prvenstveno zbog dokazane veze o povećanom riziku obolijevanja od karcinoma debeleog crijeva, dok se crveno meso smatra „vjerovatno kancerogenim”.
Šta su mesne prerađevine?
Mesne prerađevine su modifikovane kako bi im se produžila svježina ili promijenio ukus, obično sušenjem ili dodavanjem soli i konzervansa.
Tu spadaju slanina, kobasica, hrenovke, salama, šunka i sušeno meso.
Postoje različite teorije zbog čega mesne prerađevine povećavaju rizik od raka, uključujući i to da so reaguje sa proteinima u mesu i čini ih kancerogenim.
Koliko su pouzdana otkrića?
Istraživanja, koja su obuhvatila više od milion žena, pokazuju povezanost između konzumiranja mesnih prerađevina i rizika od raka dojke, ali nije utvrđeno da li ga hrana zapravo izaziva.
Takođe treba uzeti u obzir i druge okolnosti.
Petnaest različitih studija sadrži različite definicije prekomjernog konzumiranja.
Na primjer, u jednoj od studija se prekomjernim konzumiranjem smatra više od devet grama po danu – što ispada dva ili tri režnja slanine nedjeljno – dok je kod ostalih istraživanja dozvoljen unos mnogo veći.
Većina ovih istraživanja je posmatračkog tipa, tako da ne mogu da dokažu uzrok i posljedice oslanjajući se na sjećanja ljudi o tome šta i koliko često jedu.
Istraživači su bilježili šta su žene jele, a zatim pratili da li će se kod neke od njih javiti rak dojke.
Međutim, problem je u tome što ljudi koji jedu više ili manje mesnih prerađevina takođe mogu da imaju druge različite postupke i navike koji mogu da objasne razlike u riziku od obolijevanja od karcinoma dojke.
Da li treba da izbacimo mesne prerađevine iz ishrane?
Glavni istraživač doktor Marjam Farvid sa Harvard TH škole javnog zdravlja, preporučuje smanjivanje unosa mesa, a ne potpuno izbacivanje.
Trenutno, Nacionalna zdravstvena služba preporučuje konzumiranje ne više od 70 grama crvenog i prerađenog mesa dnevno.
Doktor Kunle kaže da je „pitanje” da li ljudi treba da smanje unos mesnih prerađevina i crvenog mesa nakon ovih istraživanja.
Dodaje da je rizik „jako mali” kada su u pitanju pojedinci i značajniji kada se govori o čitavoj populaciji.
Ipak, dodao je treba istražiti vezu između mesnih prerađevina i raka i vidjeti da li rizici mogu da se smanje, na primjer, drugačijim metodama obrade mesa. (cdm.me)