Posjetite

Zdravlje

Slanina i kobasice podstiču rak dojke

Redovno konzumiranje mesnih prerađevina poput slanine i kobasica može da poveća rizik od raka dojke, pokazuju istraživanja.

Pregled istraživanja pokazuje da žene koje jedu veće količine mesnih prerađevina imaju devet odsto više šansi za dobijanje raka dojke. Podaci potvrđuju rezultate ranijih istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije, koja su upozorila da mesne prerađevine izazivaju rak.

Stručnjaci kažu da ove rezultate treba uzeti s rezervom, dodajući da je pravi rizik kod pojedinačnih žena „veoma mali”.

Gdje je rizik?

Britanski centar za istraživanje raka procjenjuje da 23 se odsto karcinoma može spriječiti.

Procjenjuje se da je u osam odsto slučajeva uzrok povećana gojaznost, a u drugih osam odsto glavni uzrok je alkohol.

Autori ovih istraživanja, objavljenih u Međunarodnom žurnalu za kancer, kažu da se veza koju su pronašli tiče samo mesnih prerađevina, a ne i crvenog mesa.

SZO označava mesne prerađevine kao kancerogene, prvenstveno zbog dokazane veze o povećanom riziku obolijevanja od karcinoma debeleog crijeva, dok se crveno meso smatra „vjerovatno kancerogenim”.

Šta su mesne prerađevine?

Mesne prerađevine su modifikovane kako bi im se produžila svježina ili promijenio ukus, obično sušenjem ili dodavanjem soli i konzervansa.

Tu spadaju slanina, kobasica, hrenovke, salama, šunka i sušeno meso.

Postoje različite teorije zbog čega mesne prerađevine povećavaju rizik od raka, uključujući i to da so reaguje sa proteinima u mesu i čini ih kancerogenim.

Koliko su pouzdana otkrića?

Istraživanja, koja su obuhvatila više od milion žena, pokazuju povezanost između konzumiranja mesnih prerađevina i rizika od raka dojke, ali nije utvrđeno da li ga hrana zapravo izaziva.

Takođe treba uzeti u obzir i druge okolnosti.

Petnaest različitih studija sadrži različite definicije prekomjernog konzumiranja.

Na primjer, u jednoj od studija se prekomjernim konzumiranjem smatra više od devet grama po danu – što ispada dva ili tri režnja slanine nedjeljno – dok je kod ostalih istraživanja dozvoljen unos mnogo veći.

Većina ovih istraživanja je posmatračkog tipa, tako da ne mogu da dokažu uzrok i posljedice oslanjajući se na sjećanja ljudi o tome šta i koliko često jedu.

Istraživači su bilježili šta su žene jele, a zatim pratili da li će se kod neke od njih javiti rak dojke.

Međutim, problem je u tome što ljudi koji jedu više ili manje mesnih prerađevina takođe mogu da imaju druge različite postupke i navike koji mogu da objasne razlike u riziku od obolijevanja od karcinoma dojke.

Da li treba da izbacimo mesne prerađevine iz ishrane?

Glavni istraživač doktor Marjam Farvid sa Harvard TH škole javnog zdravlja, preporučuje smanjivanje unosa mesa, a ne potpuno izbacivanje.

Trenutno, Nacionalna zdravstvena služba preporučuje konzumiranje ne više od 70 grama crvenog i prerađenog mesa dnevno.

Doktor Kunle kaže da je „pitanje” da li ljudi treba da smanje unos mesnih prerađevina i crvenog mesa nakon ovih istraživanja.

Dodaje da je rizik „jako mali” kada su u pitanju pojedinci i značajniji kada se govori o čitavoj populaciji.

Ipak, dodao je treba istražiti vezu između mesnih prerađevina i raka i vidjeti da li rizici mogu da se smanje, na primjer, drugačijim metodama obrade mesa. (cdm.me)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jutarnju kafu zamijenite ovim napitkom i gledajte kako kilogrami nestaju

Ako niste za radikalne dijete i treninge, dovoljno je da promijenite jednu naviku, i to onu jutarnju kako biste pokrenuli metabolizam i izgubili kilograme.

U pitanju je napitak od samo 2 sastojka – peršuna i limuna.

Ova tečnost pomoći će vašem tijelu da se oslobodi viška vode, eliminisaće nadutost, razgraditi masne ćelije, podstaći bešiku na bolji rad i izbaciti toksine iz vašeg organizma. Što je najbolje od svega, sastojci su veoma jeftini, a za pripremu vam je potrebno svega 5 minuta.

Sastojci:

1 limun

60 g peršuna

60 ml vode

Priprema:

Iscijedite sok iz limuna i isjeckajte peršun. Stavite ih u šolju i preko prelijte vodu.

Primena:

Ovaj napitak uvijek pijte na prazan želudac. Konzumirajte po jednu šolju dnevno tokom 6 dana, a zatim napravite pauzu od 10 dana, pa možete početi ponovo. Mnogo je važno kako započinjete svoj dan, a blagotvornije za vaš organizam biće da na poslu ujutru popijete čaj od peršuna i limuna umjesto kafe. Već poslije mjesec dana primjetićete rezultate. (Krstarica)

Nastavite čitati

Zdravlje

Šta jutarnja kafa zapravo čini vašem mozgu?

Mozak je složen i zamršen sistem. Što više kafe pijete, formira se više adenozinskih receptora, što znači da ćete možda morati da popijete sada više kafe da biste ostali budni, nego kada ste prvi put počeli da je pijete u mladosti, piše Bigthink

U prvih deset minuta, kofein ulazi u vaš krvotok i širi se po cijelom tijelu, izazivajući porast krvnog pritiska i otkucaja srca. U periodu do 20 minuta vezuje se za adenozinske receptore, neutrališući umor.

Kofein povećava nivo adrenalina, što dovodi do ubrzanog otkucaja srca i bržeg protoka krvi kroz tijelo. Istovremeno, sprječava da se dopamin ponovo apsorbuje u vaš sistem, omogućavajući mu da duže ostane u mozgu, čineći da se duže osjećate pozitivnim i sretnijim. Upravo ovo zadržavanje dopamina je ono što često pokreće mozak da žudi za više kofeina.

Evo šta se događa u tijelu u prvih šest sati nakon ispijanja kafe

U prvih 10 minuta:

Kofein ulazi u vaš krvotok i širi se po cijelom tijelu, uzrokujući porast krvnog pritiska i broja otkucaja srca.

Do 20 minuta:

Kofein se vezuje za adenozinske receptore, neutrališući umor. Nivoi dopamina se povećavaju i opstaju, stvarajući osjećaj budnosti i fokusa.

Posijle 30 minuta:

Nadbubrežne žlijezde prelaze u visoku brzinu i počinju da proizvode više hormona. Za to vrijeme, zbog proširenja zjenica, vid može postati oštriji.

U roku od 40 minuta:

Tijelo počinje da proizvodi više serotonina, koji poboljšava funkcionisanje neurona unutar kičmene moždine, a to dovodi do poboljšane koordinacije i snage mišića.

Poslije 4 sata:

Metabolizam je ubrzan, zbog čega brže sagorijevate energiju. Tokom ovog perioda, vaše tijelo počinje da razlaže uskladištene masti.

U roku od 6 sati:

Kafa je prošla kroz vaš sistem i vjerovatno ćete osjetiti potrebu za mokrenjem. Do tog vremena, otprilike polovina količine kofeina koju ste unjeli napustiće vaše tijelo, prenosi CityMagazine.

Nastavite čitati

Zdravlje

Kopriva kao lijek: Za šta je sve dobra?

Iako je glavna asocijacija za ovu biljku peckanje, kopriva u sebi krije mnogo više.

Biljka od koje smo kao djeca bježali pruža mnogobrojne pogodnosti kada je zdravlje u pitanju. Iako smo je mi zanemarili u ishrani, da nije njenog odbrambenog svojstva, životinje bi zasigurno iskoristile sve njene ljekovite djelove, piše City Magazine.

Najbolji način na koji možemo iskoristiti sva njena ljekovita svojstva jeste, u poslednje vrijeme veoma popularan, sok od koprive.

Za šta je sve kopriva dobra?

Osim što je zaštićenom od životinja i štetočina drži kiselina koja izaziva plikove i opekotine, kopriva je izuzetno ljekovita u svakom dijelu, od listova, stabljike, pa preko cvijeta i korijena.

Najznačajnije je napomenuti da kopriva sadrži izuzetno velike količine gvožđa, što je samim tim čini savršenim saborcem protiv anemije.

Pored gvožđa, kopriva je bogata mineralima poput kalcijuma, magnezijuma, fosfora i sicilijuma. Najbogatija je vitaminom C, međutim vitamin C se obradom u najvećoj mjeri gubi, a koprivu u svježem obliku gotovo je nemoguće konzumirati, naročito kada se napomene potencijalni problem sa probavnim sistemom koji uzimanje svježe koprive može izazvati.

Posjeduje antibakterijska svojstva, antivirusna, protivupalna, diuretička svojstva, smanjuje bol i zaustavlja krvarenje. Vitamini A, B2, B5 i K, u kombinaciji sa karotenom, lecitinom i brojnim aminokiselinama, belančevinama i ugljenim hidratima čini koprivu sjajnim lekom za mnoge bolesti.

Ubrzavanjem izlučivanja tečnosti iz organizma utiče na regulaciju krvnog pritiska, stimuliše rad jetre i pankreasa, pomaže kod oralnih infekcija, kao i oboljenja poput ekcema, akni i opadanja kose.

Pored svega toga, regulacija šećera u krvi, pomoć kod nesanice i nervoze značajan su deo brojnih pogodnosti koje nam ova prijateljica iz dvorišta donosi.


Sok od koprive

Kao što smo već pomenuli, kopriva u bilo kom obliku je prijatelj organizma, bilo da je u pitanju artritis, astma, žuč, urinarni ili respiratorni problemi, problemi sa kožom ili grčevima u želudcu.

Kada smo zaključili koliko je sama kopriva dobra za tijelo i organizam, trebalo bi napomenuti koje pogodnosti donosi u obliku soka.

Sok od koprive ima pozitivan uticaj kada je u pitanju:

stimulacija limfnog sistema

poboljšavanje imuniteta

jačanje fetusa kod trudnica

ublažavanje grčeva kod menstruacije

pomoć kod oboljenja disajnih puteva

smanjenje mučnine

prehlada

upalni proces

dijareje

anemije

Recept za tradicionalni sok od koprive:

Potrebno vam je:

30-40 vrhova mlade koprive
3 l hladne vode
5-6 arguma (kombinacija limuna, pomorandže-po želji)
1 kg šećera

Priprema:

Potrebno je da uberete vrhove koprive na njivi ili blizu šume, kraj potoka ili u vašoj bašti. Koprivu stavite u vodu i nasječete 6 limunova ili kombinaciju citrusnog voća koje ste izabrali. Mješavinu poklopite i ostavite je tako 24 časa. Nakon ovog periodaa rukama izgnječite sastojke, zatim ih procijedite i dodajte šećer. Važno je mješati sirup dok se šećer ne otopi, dovoljno je u naredna 24 sata povremeno mješati kako bi se sve sjedinilo. Nakon što se šećer dobro otopio, sirup sipajte u staklene flaše i čuvajte ga na suhom i hladnom mjestu.

Nastavite čitati

Top pet