Posjetite

Zdravlje

Eliksir zdravlja: Evo zbog čega trebate pojesti po tri hurme svaki dan

Hurme su toliko zdrave da su neophodne našem tijelu, mnogi ih zovu eliksir zdravlja.

Hurme su prekrasan izvor prirodnih vlakana koji su organizmu neophodni za dobar rad crijeva. Prirodni šećer koji se nalazi u hurmama je savršena alternativa običnom šećeru. Lako se probavljaju i smanjuju osjećaj gladi. Gotovo da nema bolesti koja se ne može izliječiti hurmama od anemije, preko visokog krvnog pritiska pa sve do raka.

Ukoliko budete jeli po tri hurme svaki dan, benefiti za Vaš organizam nakon sedam dana su slijedeći:

Kosti će vam biti zdravije

U hurmi se nalaze brojni minerali kao što su fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum a oni jačaju naše kosti i bore se protiv bolesti kao što je osteoporoza.

Metabolizam će raditi kao sat

Hurme sprečavaju zatvor i nadimanje. Sadrže obilje vlakana a naučnici su dokazali da ljudi koji jedu hurme redovno nemaju nikakvih problema sa metabolizmom.

Zaboravićete na stres i depresiju

Bogate su vitaminom B6, koji pomaže tijelu da stvara serotonin, koji poboljšava zdravlje mozga. Serotonin reguliše vaše raspoloženje, a norepinefrin se bori sa stresom. Nauka je dokazala da je nizak nivo vitamina B 6 direktno povezan sa depresijom. Što više B6 vitamina unosimo u organizam, bolje ćemo se osjećati i fizički i psihički.

Energy booster

Hurme su bogate vlaknima, kalijumom, magnezijumom, vitaminima i antioksidansima što ih čini savršenom užinom. Oni pružaju trajnu eksploziju energije zahvaljujući šećerima koje sadrže kao što su fruktoza i glukoza.

Srce će vam biti zahvalno

Studije su pokazale da hurme smanjuju nivo triglicerida i smanjuju oksidativni stres, koji su faktori rizika za srčane bolesti i aterogenezu. Bogat su izvor kalijuma, koji snižava krvni pritisak i smanjuje rizik od moždanog udara, kao i drugih bolesti vezanih za srce.

Smanjit ćete rizik od raka crijeva

One štite naša crijeva od štetnih bakterija i na  taj način sprečavaju širenje na debelo crijevo. Ljudi koji konzumiraju hurme redovno imaju dobre bakterije koje sprečavaju pojavu raka debelog crijeva.

Zbogom alergijama

Hurme su poznati antialergeni. Sprečavaju simptome skoro svih alergena. (Week.ba)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet