Posjetite

Zdravlje

Kako zaštititi dječji vid od slabovidosti?

  1. Šta je slabovidost?

Slabovidost je stanje kod kojeg jedno ili oba oka, bez obzira na korekciju naočarama ili kontaktnim sočivima, ne može ostvariti maksimalnu vidnu oštrinu.

Najčešće nastaje u ranom djetinjstvu, a kod većine pacijenata zahvaćeno je samo jedno oko. Istina, u nekim slučajevima, slabovidost može da se javi i na oba oka. Ako se slabovidost otkrije u ranom djetinjstvu, odnosno do osme godine života, može se uspješno liječiti, ali neotkrivena je zasad neizlječiva i ostavlja trajne posljedice na vid. Smatra se da je oko 2-3 odsto ukupne populacije svake zemlje zahvaćeno slabovidošću.

Simptomi i znakovi slabovidosti

Pošto se slabovidost najčešće javlja kod djece, odnosno već po rođenju kod beba, često ju je teško rano otkriti.

U dosta slučajeva slabovidost je prateći simptom strabizma, odnosno razrokosti. Svaku sumnju na nepravilan položaj očiju potrebno je otkloniti detaljnim oftalmološkim pregledom.

Sa druge strane, jedan jednostavan kućni test može otkriti da li je dijete slabovido ili ne. Dok piše, crta ili gleda na daljinu ili blizinu, djetetu nježno pokrijte jedno pa drugo oko. Ako sklanja vašu ruku dok je jedno oko pokriveno, to lako može da bude znak slabovidosti.

Uvijek se savjetuje da se prvi pregled kod oftalmologa obavi već šest mjeseci po rođenju djeteta.

Šta uzrokuje slabovidost?

Postoje tri tipa amblyopiae, a sve na osnovu sljedećih uzroka:

– Strabizmička amblyopia. Strabizam je zapravo i najčešći uzrok nastanka slabovidosti. Da bi izbjegao duple slike koje nastaju zbog nepravilnog položaja očnih jabučica, centar za vid u kori velikog mozga “isključuje” oko koje ima strabizam, te na taj način dovodi do slabog razvoja vida, odnosno do slabovidosti.

– Refraktivna amblyopia. Ponekad se slabovidost može javiti zbog različitih dioptrija na oba oka, iako oba oka imaju pravilan položaj, odnosno nema strabizma; npr. jedno oko može da bude kratkovido, a drugo da uopšte nema dioptriju, ili da ima visoki astigmatizam. U ovakvim slučajevima se mozak fokusira na oko koje ima manju dioptriju ili je uopšte nema, a “isključuje” oko s većom dioptrijom, što uzrokuje slabovidost.

– Deprivaciona amblyopia. Slabovidost nastaje zbog opstrukcije u prolasku svjetla u dubinu oka, odnosno do mrežnjače i očnog živca. Iako najrjeđi uzrok nastanka, deprivaciona amblyopia daje i najteže oblike slabovidosti, gdje zahvaćeno oko/oči ima jako slab vid koji je teško poboljšati. Najčešći uzrok ograničavanju prolaska svjetla je urođena katarakta (siva mrena).

Kako se liječi slabovidost?

U zavisnosti od razloga nastanka slabovidosti, postoji nekoliko konzervativnih i hirurških metoda koje mogu da se primijene.

Ukoliko pacijent ima strabizam, prvi i osnovni vid liječenja je korekcija razrokosti i to najčešče hirurškim putem. Operativnim zahvatom se očne jabučice dovedu u pravilam položaj, a ukoliko je potrebno, naknadno se koriguje i dioptrija koju oko može da ima (naočare ili kontaktna sočiva).

Kada je u pitanju refraktivna amblyopia, korekcija refrakcione anomalije (dioptrije) koju dijete ima rješava problem slabovidosti. Nekada je, uz nošenje dioptrijskih naočara ili kontaktnih sočiva, potrebno i vršiti tzv. okluziju jednog ili oba oka, odnosno nekoliko sati na dan zatvarati jedno ili oba oka kako bi se očni živci razvili.

Deprivaciona amblyopia jedino može da se liječi operativnim zahvatom, odnosno uklanjanjem katarakte (sive mrene). Prije operacije hirurg odlučuje da li se u oko ugrađuje intraokularno sočivo (u novije vrijeme sve češče), ili se oko ostavlja afaknim, a dioptrija se koriguje nošenjem kontaktnog sočiva.

Za kraj i ono najvažnije: slabovidost može da se koriguje do osme godine života! Sve poslije toga bezuspješni su pokušaji da se oku da vid koje ono nema.

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet