Posjetite

Zdravlje

Izbjegnite ih: Šest grešaka koje uporno radimo tokom menstruacije

Naša su tijela tokom menstruacije posebno osjetljiva, a neke navike kojih se za to vrijeme pridržavamo ne smatraju se zdravima. Stoga bi bilo najbolje da se od takvih pogrešnih navika jednostavno odviknemo.

1. Korištenje tampona i uložaka koji sadrže izbijeljeni pamuk ili umjetnu svilu

Većina uložaka i tampona rađena je od rajona, odnosno umjetne svile koja je slična poliesteru, i izbijeljenog pamuka. Takvi ulošci mogu sadržavati tragove pesticida, izbjeljivača te dioksina, toksičnih umjetnih spojeva zbog kojih može doći do remećenja plodnosti i endokrinog sustava.

Dugoročnim korištenjem takvih tampona i uložaka možete ugroziti svoje zdravlje, stoga postoji bolja opcija, a to je korištenje organskih, neizbijeljenih uložaka i tampona.

2. Nedovoljno često mijenjanje tampona ili uloška 

Što duže nosite tampon ili uložak, to više bakterija raste. Na taj način stvarate pogodno okruženje za bakterije poput zlatnog stafilokoka koji uzrokuje sindrom toksičnog šoka. Preporučljivo je da se uložak i tampon mijenjaju svakih četiri do osam sati.

3. Korištenje mirisnih proizvoda

Nitko ne želi neugodno mirisati, no korištenje proizvoda koji u sebi sadrže umjetne mirise nije dobra ideja tokom menstruacije. Takvi proizvodi mogu iritirati tijelo, dovesti do bakterijskih i gljivičnih infekcija te su puni sintetičkih kemikalija poput ftalata i parabena. Stoga je najbolje da uloške, tampone i kupke s umjetnim mirisima za vrijeme menstruacije izbjegavate.

4. Nedovoljno sna

Teško je naspavati se uz grčeve, nemir i nesanicu koju izazivaju hormoni, no kvalitetan san od sedam do devet sati dnevno najpotrebniji je upravo onda kada imate menstruaciju. Manjak sna na tijelo djeluje stresno i upalno te može poremetiti razinu hormona i vaše raspoloženje. Međutim, dok spavate, vaše tijelo ima vremena podići imunološki sustav i oporaviti se.

5. Izbjegavanje tjelovježbe

Osim što je odličan način da se riješite stresa i iznojite toksine, vježbanje također pomaže pri ublažavanju grčeva i poboljšanju kvalitete sna. Čak i kada imate menstruaciju, preporučuje se svaki dan vježbati najmanje 30 minuta.

Jednostavne aktivnosti poput hodanja, vožnje biciklom ili plivanja pomažu smanjiti intenzitet menstrualnih grčeva.

6. Ispijanje kafe

Manjak sna, umor i glavobolja možda se čine kao odlični razlozi da si natočite šalicu kave ili čaja, ali kofein može dovesti do dehidracije te simptome poput glavobolje učiniti još gorima. Smanjenje unosa kofeina tokom menstruacije pomoći će vam ublažiti napetost, nesanicu i tjeskobu.

Ako nekoliko dana prije početka menstruacije osjećate bol u grudima, pokušajte izbjegavati kofein koliko je to moguće.

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet