Posjetite

Zanimljivosti

Dva Beluga kita spašena iz akvarijuma u Kini a njihov osmijeh sve govori

Dva beluga kita, Mala siva i Mala Bijela, uživaju u svom prvom okusu mora od 2011. godine, zahvaljujući projektu preseljenja koji traje već godinama.

Bili su  zarobljeni na obali Rusije, kada su bili još jako mladi i proveli su godine nastupajući u kineskom akvariju, prenosi Bored Panda. 

Sada su se njih dvoje navikli na svetište kitova Beluga, koje vodi Islandski britanski dobrotvorni Sea Life Trust.

Leonie Sophia Van den Hoek, morski biolog vrlo je sretna što su  kitovi premješteni iz akvarija u Šangaju u utočište hladne morske vode na Islandu. „Belugasi su predodređeni za život u hladnim vodama. Niska temperatura morske vode i veliko kupalište su njihova zona komfora. Ako se budu mogli prilagoditi novoj situaciji, bit će u redu. ”

“Ako vodimo računa o svom plastičnom otpadu i korištenju plina, tada se neizravno brinemo i za beluga kita”, dodala je van den Hoek. (week.ba)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zanimljivosti

Najveća greška s pranjem zimskih kaputa i jakni koja nas može skupo koštati

Svake godine kada zahladi vadimo iz ormara svoje zimske kapute i jakne.

I pritom postavimo pitanje – kada sam ga zadnji put nosila na hemijsko čišćenje? I mogu li ga oprati u mašini za veš?

Kako oprati  pernatu jaknu?

Provjerite etiketu, no pernate jakne najčešće su sigurne za pranje u mašini za veš. Ne pretrpavajte bubanj – perite jednu po jednu jaknu – na programu za osjetljivo rublje te s tekućim deterdžentom za osjetljivo rublje. Ako perete pernatu jaknu, u bubanj stavite silikonsku ili tenisku lopticu – one će spriječiti grudvanje perja u jakni tokom pranja.

Kako oprati jaknu ili kaput od umjetnog krzna?

Provjerite etiketu, no često je kapute ili jakne od umjetnog krzna moguće oprati u mašini za veš. Ako je to tačno, okrenite kaput ili jaknu naopako i stavite u mašinu na program za vunu od 30 stepeni s blagim deterdžentom. Kada se kaput ili jakna osuši na zraku, nježno očetkajte umjetno krzno četkom od prirodnih vlakana (ili četkom za ljubimce).

Kako oprati kožnu jaknu ili kaput?

Provjerite etiketu, no kožne predmete obično se preporučuje jednom godišnje odnijeti na hemijsko čišćenje. Ipak, neke nečistoće možete i sami ukloniti. Masna mjesta na rukavima i ovratniku mogu se prebrisati otopinom medicinskog alkohola i vode, ocata i vode ili limunova soka i vode, a zatim namazati otopinom glicerina koji će omekšati materijal i produžiti mu trajnost. Kožne se stvari ne preporučuju potapati u vodi.

Kako oprati kaput od vune, tvida i kašmira?

Kaput od vune, tvida i kašmira obično je potrebno odnijeti u hemijsku čistionicu na profesionalno čišćenje minimalno jednom godišnje ili čak dvaput – na početku i kraju sezone nošenja. No postoje stvari koje možete napraviti i sami kako bi vam kaput bio u dobrom stanju što je moguće duže vremena.

– Kaput od vune poželjno je očistiti četkom za odjeću nakon svakog nošenja kako biste uklonili nečistoće s površine.

– Kaput objesite na kvalitetnu drvenu vješalicu kako težina kaputa ne bi rastegla područje ramena.

– Nakon svakog nošenja ispraznite džepove do kraja kako se ne bi objesili, potrgali ili izgubili oblik.

– Nemojte savijati kaput jer se na nekim tkaninama mogu stvoriti nabori koje je nemoguće izravnati.

– Nemojte kapute uguravati u skučeni ormar s drugim stvarima – dobra cirkulacija zraka u ormaru pomoći će vam da materijal bude postojaniji.

– Manje mrlje na kaputu ili jakni uklonite tapkanjem pamučne krpe ili papirnatog ubrusa koju ste prethodno namočili u hladnu vodu o površinu. Nemojte agresivno trljati jer bi taj postupak mogao uništiti materijal. (zadovoljna.hr)

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Skrivalica koja će vas namučiti: Pokušajte da pronađete bundevu na ilustraciji

Ime koje nas uvijek asocira na zanimljive skrivalice i mozgalice je svakako Gergely Dudas, poznatiji kao Dudolf.

Ovaj umjetnik iz Mađarske je više puta dokazao koliko je vješt u sakrivanju predmeta i životinja na ilustracijama.

Kako bi ponovo pokazao svoju kreativnost, Dudolf je nacrtao desetine ćurki narandžaste boje.

Iako svi znamo da ova životinja nije narandžaste boje, Dudolf je to namjerno uradio kako bi vam otežao pronalaženje skrivenog predmeta.

Naime, vi treba da pronađete bundevu, a očigledno je da neće biti lako jer su bundeva i ćurke iste boje.

Da li možete da je uočite?

Ukoliko ne možete, pogledajte desni donji ugao ilustracije. (cdm.me)

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Žene iz plemena Bondi se udaju za dječake i same ih vaspitavaju

Izolovano šumsko pleme iz unutrašnjosti jugozapadne Indije je poznato po svom neprihvatanju tekovina moderne civilizacije i često agresivnim ponašanjem prema strancima, kako bi sačuvali svoje primitivne društvene običaje i tradicije.

A oni malobrojni koji su uspjeli da stupe u kontakt sa njima, tvrde kako su svoj cilj uspješno i ostvarili – jer se njihova kultura i tradicija nije mijenjala tokom poslednjih nekoliko hiljada godina. Kako se posljednjih decenija okolina u kojoj žive značajno izmijenila, uloge oko održavanja domaćinstva i skupljanja hrane su se izmijenile. Veći dio plemena živi od poljoprivrede, dok neke od žena odlaze na lokalnu pijacu da bi razmijenile dobra i tom prilikom dopustile turistima da ih fotografišu u zamjenu za novčanu naknadu.

Ovo ne čudi s obzirom da one strancima privlače pažnju svojom odjećom i ukrasima, ali i samom činjenicom da pripadaju veoma izolovanoj zajednici s kojom je teško stupiti u kontakt. Većina njih je poluodjevena, a najkarakterističniji komad odjeće predstavlja tkanina kojom prekrivaju struk po imenu “ringa”.

Pored toga, žene ovog plemena su poznate po tome da briju glave i da ih potom ukrašavaju trakama od šarenih perli koje same prave dok umjesto majice, nose gomilu ogrlica i traka. Ova posebna ljubav prema ukrašavanju se ogleda i u tome, da im je gotovo svaki dio tijela prekriven aksesoarima napravljenim od mesinga, aluminijuma ili perli dok muškarci umjesto ukrasa nose svoje smrtonosne lukove i strijele preko leđa.

Tamo gdje se žene udaju za dječake Ipak, najzanimljivija stvar kada je ovo primitivno društvo u pitanju predstavlja priviligovan položaj žena u zajednici. Prije svega ovo se ogleda u tome da su one primarni dobavljači hrane, ali i da su dominantni partneri u braku. Bonda djevojke se uglavnom udaju za dječake koji su od njih mlađi najmanje pet godina, a nerijetko taj broj može da iznosi i 10 godina. Na taj način, djevojke brinu o muževima dok ne porastu i podučavaju ih o svim bitnim stvarima, da bi oni zauzvrat mogli da brinu o njima u starosti. Prilikom udaje, momak je taj koji mora da plati miraz – a broj krava koji daje njenoj porodici zavisi od samog socijalnog statusa buduće nevjeste.

U slučaju razvoda, ako je žena uhvaćena u preljubi ona mora da vrati dvostruko više nego što je mladoženja dao za miraz. Ipak, ukoliko je muškarac prouzrokovao neku vrstu nepravde koja je rezultirala razvodom, on više ne može da stupi u ugovoreni brak. A interesantan podatak je da za razliku od mnogih drugih populacija u Indiji, broj žena među Bondama znatno premašuje broj muškaraca.  Ovakav način života i razni običaji vezani za obavezan brak u kombinaciji sa smanjenjem šumskih staništa i siromaštva, doveli su u opasnost čitavo pleme od nestanka. Prema podacima popisa iz 2011. godine ostalo ih je još samo oko 12.000, nakon čega su pokrenuti projekti da se oni integrišu u modreno društvo.

Međutim, njihov izrazito agresivan stav prema ovim pokušajima je uništio nadu za njihovu svijetlu budućnost, prenosi Nacionalna Geografija. Pored navedenih problema, još jedna ozbiljna prepreka za budući razvitak društva predstavlja i alkoholoizam među muškarcima – koji većinu vremena provode u kuhanju i konzumiranju pića od pirinča, palme i cvijeta mahua. A ako se uzme u obzir da su od mladosti obučeni da koriste luk i strijelu, onda ne čudi da u kombinaciji sa opijatima često dolazi do bratoubistava. Pogrebne prakse Nakon što član zajednice umre, njegovi srodnici ga kremiraju na lomači. Jedan od njih potom mora da utvrdi uzrok smrti, tako što napola spaljene kosti udara kamenjem. Ukoliko se one raspadnu, smatra se da smrt nije nastala zbog upotrebe crne magije. U suprotnom, u cijeli slučaj se miješa lokalni šaman, koji uz pomoć bajalica i rituala pokušava da otkrije ko je krivac. Kada se utvrdi ko je ta osoba, seosko vijeće odlučuje o kazni i osveti magijom. (tuzlanski.ba)

Nastavite čitati

Top pet