Posjetite

Uncategorized

Početak godine u Beogradu: U kupaćim kostimima treniraju kraj Save, pa uskaču u vodu

Jako sunce izmamilo je prvog dana nove godine veliki broj ljudi na ulice i šetališta u brojnim gradovima regiona

Teško da bilo ko od nas pamti prvi dan u Novoj godini koji je bio nalik proljetnom, gotovo ljetnom, a bilo je toliko toplo da ne bismo ni povjerovali da je januar, da nema kalendara koji nas uporno u to ubjeđuje, prenosi Telegraf.rs.

Jako sunce i visoke temperature prvog dana ove godine izmamile su mase ljudi i na beogradske ulice i šetališta. Na Adi Ciganliji zabilježene su kolone ljudi koji su izašli van da upiju vitamin D, a u srpskoj prestonici bilo je i onih hrabrijih, koji su se osmelili da skinu zimsku odjeću i ostanu samo u kupaćim kostimima.

I možda ni u to ne bismo povjerovali, da Ivana Ignjatović, fitnes instruktor, upravo te prizore kraj Save u Beogradu nije zabilježila kamerom i taj video objavila na svom Instragram nalogu.

– Mi sa Save, 1. januar 2021. – napisala je Ivana u opisu snimka na kojem šest momaka i dvije djevojke najprije vježbaju pored rijeke kao usred jula ili avgusta, a zatim svako od njih ulazi u vodu.

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Prehrana

Hrana koja podmlađuje: 10 super anti-age sastojaka za blistavost kože

Za sve vas koji pored anti-age kozmetičkih preparata vjerujete da je 80 % do ishrane i načina života, week.ba vam donosi super namirnice koje daju blistavi sjaj vašoj koži i čine je mlađom.

Kada tijelo  hranimo sa namirnicama koje su pune antioksidanasa, vodom i nužnim nutrijentima, svoju zahvalnost će nam pokazati kroz sjaj i blistavost naše kože.

Potočarka

Benefiti potočarke osim kalcija, magnezija, kalija fosfora, vitamina A, C, K, B-1 i B-2 su i podizanje cirkulacije i minerala u tijelu , te djeluje kao antiseptik.

Crvena paprika

Crvene paprike pune su antioksidansa (karotenoidi) što je najbolji mogući sastojak kada je riječ o anti-ageingu, a pomaže i u zaštitu kože od sunca i loših toksina iz okoliša. Ona također sadrži i visoku razinu vitamina C koji je odličan za produkciju kolagena.

Papaja

Ovo ukusno voće koje se ubraja u superhranu bogato je antioksidansima, vitaminima (A, C, K, E) i mineralima koji čine kožu elastičnom i smanjuju pojavu linija i bora. Antioksidansi smanjuju vidljivo starenje, a papaja uz njih sadrži i enzim papaina koji djeluje kao jedan od najboljih protuupalnih sastojaka koji možemo pronaći u prirodi.

Borovnice

Borovnice su bogate vitaminima A i C, te antioksidanskom antocijaninom koji je jedan od glavnih sastojaka kada je u pitanju borba protiv znakova starosti. Oni će zaštiti kožu od sunca, stresa i zagađenja, a istovremeno će i pojačati proizvodnju kolagena.

Brokule

Ovo povrće djeluje protuupalno i odlično je za anti-ageing budući da je puna vitamina C i K, antioksidansa, vlakana, kalcija, folne kiseline i luteina. Vaše tijelo treba vitamin C koji pojačava produkciju kolagena i čini vašu kožu čvršćom i elastičnijom.

Špinat

Osim što je odličan za hidrataciju, obiluje antioksidansima koji pomažu oksigenirati i napuniti cijelo tijelo. Bogat je vitaminima A, C, E i K, magnezijem, željezom i luteinom. Osim što pogoduje zdravijoj koži, špinat zbog vitamina A jača kosu i čini ju sjajnijom.

Orašasto voće

Orašasti plodovi, posebno bademi, velik su izvor vitamina E koji obnavlja kožno tkivo, zadržava vlažnost kože i štiti kožu od štetnih UV zraka. Orasi čak sadrže protuupalne omega-3 masne kiseline koje mogu pomoći ojačati membrane stanica kože, štiti od oštećenja sunca i daju koži lijepi sjaj čuvajući njezinu prirodnu uljnu barijeru.

Avokado

Avokado sadrži visoko masne kiseline koje djeluju protiv upale i čine kožu glatkom i podatnom. Također, sadrže i razne esencijalne hranjive tvari koje mogu spriječiti negativne učinke starenja, a sadrži i vitamine K, C, E, A i B, te kalij. Zbog prisutnosti vitamina A koji uklanja mrtve ćelije kože, dobit ćemo sjaj za kojim svi žudimo, a karotenoid će blokirati toksine i štetne utjecaje sunca na kožu.

Batat

Narandžasta boja batata dolazi iz antioksidansa koji se zove beta- karoten, koji je zapravo dio vitamina A. Također, sadrži vitamin C i E koji su, kao što smo već spomenuli, jedni od glavnih zaštitnika kada je koža u pitanju.

Sjemenke šipka

Šipak se već stoljećima koristi kao medicinsko voće. Bogat vitaminom C i s listom odličnih antioksidansa, šipak nas štiti od štetnih vanjskih uticaja i smanjuje rizik upala u tijelu. Također, ovo zdravo voće sadrži i spoj zvan punicalagini koji može pomoći u očuvanju kolagena u koži i usporiti znakove starenja.

Nastavite čitati

Prehrana

Pet brzih i zdravih obroka koje će vaša djeca voljeti

Pizza kore od karfiola

Možda ne želite  miješati  karfiol sa svetošću pice ali ove kore za pizzu od karfiola uistinu su preukusne. Čak ćete se osjećati dobro kada date svojoj djeci pizzu za večeru.

Kada tijesto zamijenite  korama od karfiola , znatno smanjujete sadržaj ugljikohidrata, poboljšavate prehrambene koristi, naravno sve to dok ne  ne pretjerate s masnim prelivima.

Gratinirani karfiol 

Grill od karfiola odličan je kao zdravi prilog za djecu. Jednostavno pomiješajte nasjeckani karfiol s mlijekom i sirom i miješajte u tavi dok lagano ne porumeni.

Okruglice od parmezana i karfiola

Još jedan dobar prilog jelu koji čini odličnu zamjenu za ugljikohidrate jesu parmezan okruglice od karfiola. Poslužujemo ih isto kao i tradicionalne pogače, s malo kečapa kao prilog. Ali naša djeca ih toliko vole da ih možemo koristiti i kao ukusnu samostalnu užinu između obroka.

Pečeni slatki krompir


Jedan jednostavan prilog  je ovaj recept od slatkog krompira i javorovog sirupa.  Lijepo nasjeckate krompir, dodate začine i javorov sirup, ispecite i poslužite! Izvrsno za jednostavno jelo sa sastojcima koji ne treba gotovo nikakvu pažnju i planiranje.

Zalogajčići od špinata 

Trebate zdravu stranu ili užinu za koju će vaša djeca smatrati da je poslastica? Isprobajte ove zalogajčiće  od špinata. Oni su nevjerovatni, skrivaju zdravi špinat među sirom i lako se pripremaju. Samo sve bacite u blender špinat, prezlu, jaje i sir i formirate kuglice koje pečete 15-ak minuta. (week.ba)

Nastavite čitati

Uncategorized

Kako se rastaneš od one koja te uspravila na noge?

Više puta sam pomislila posljednjih godina, možda treba da joj kažem da je volim. Pa mi je bilo glupo. Mi to nismo radile. I tako nam je to i ostalo. Puno neizrečene ljubavi koja nas okružuje.

– Probaj sir, dobar je. Domaći. – kaže moj svekar svakog dana za stolom.

– Ne mogu. Evo jedem ovaj. – kažem gotovo svaki put kad pokažem na fetu.

– Ih, taj! Iz fabrike!

– Šta da radim, ne mogu.

Posljednji put kad sam je držala za ruku bila je topla i stegla me je. Mislila sam da sam ja ta koja je steže. Kao nekad dok me je vodila kroz punu pijacu subotom ujutro. „Stani tu. Dobar dan, pošto sir?“ Pa ako joj odgovara cijena, ona prihvati pružen nož sa komadićem sira na vrhu. „Što nisi probala kod onog čovjeka?“ „Nije bilo čisto. Ne mogu od svakog.“

Ne znam kako i zašto, to mi je jedna od najživljih uspomena. To, pa onda kad stignemo kući, njeno podizanje noge na stepenik. „Kćerko, otkopčaj mi čizmu.“ I moji tanki prsti koji vuku rajsferšlus od koljena do stopala. Nije mogla da se savija zbog kuka.

Počela je da krivi kad je bila mojih godina. U trideset nekoj imala je muža, dvije kćerke u osnovnoj školi, bolestan kuk i kuću na ramenima. Ali nije odustajala. Radila je sve. Pijaca subotom bila je obavezna. Kad se mnogo zadržimo, na putu do kuće stala bi kod stare drvene trafike kod semafora i rekla: „Da jedemo burek za doručak? Može?“ Miris bureka u masnom papiru pratio bi nas do kuće. S vremena na vrijeme bismo stale da zamjenimo ruke. Spustimo torbe i kese, pa ih prebacimo iz desne u lijevu. Na desnom dlanu tamo gde su se blago usjekle ručke torbe osjetim njene tople prste.

Posljednji put kad sam je držala za ruku bila je topla i stegla me je. Mislila sam da sam ja ta koja je steže. Sve dok nisam htjela da je pustim da bih spriječila da moje dijete padne sa stolice. Tad sam shvatila da ovog puta ona steže mene. Posljednji put.

Umijemo li mi da se oprostimo? Kad se opraštamo na pola dana, dva mjeseca, godinu, na „čujemo se“, na zauvijek? Umijemo li da zagrlimo uvijek kako treba? Je l’ kažemo prave riječi? Koje su riječi krive?

– Hvala Bogu, imate koga da se sjećate.

Pomislim, samo to i imamo. Sjećanja uredno složena u fiokama, koje rijetko otvaramo i provjetravamo. Svaki put iskoči neka nova uspomena, izgužvana na ivicama, bez tona ili sa zvukovima koje ne pamtimo. Šoljice za kafu na kojim piše “Pozdrav iz Niške banje”. Džezva za jednu kafu. “To kad si sama, pa sjedneš da odmoriš i popiješ tu jednu kafu. Da se sjetiš mene.”

Nekad smo ležali u velikom bračnom krevetu. Sestra i ja u sredini, a nena i djed sa strane. Ugasi se svjetlo i nena kaže „’Ajde, spavanje.“ Pa kao da je to neka komanda za njih dvoje, a ne za nas – zapjevaju. I ko zna koliko dugo pjevaju tako u mraku, a mi se uspavamo već kod druge strofe.

Onda negdje oko 4h djed stvarno porani. Mala stona lampa se uključi nakratko dok se on spremi za posao. Kad čujemo kako škljocne, ponovo zaspimo u mraku.

Nekad mislim da je cijeli život to spavanje u mraku. I djetinjstvo koje je spakovano u neku posebnu svjetlost, kao u celofan pa pritegnuto gumicom za tegle. Je l’ normalno što još ne osećam da mi nedostaje? Je l’ normalno što još mislim da je tu? Tamo, u kući u kojoj sam odrasla.

– Znaš, ne mogu da shvatim da njih jednog dana neće biti. Nekad mi je teško da ih vidim kao to što jesu, znaš, moji djed i nena? Valjda znam toliko o njihovoj mladosti da ih uvijek zamišljam mlade. Možda čak i prije nego što su se upoznali. Je l’ to normalno?

– Normalno je. Zašto ne bi bilo. Na kraju, to je ono što ti misliš i osjećaš. Gdje piše da moraš da ih pamtiš kao stare?

Kako se rastaneš sa nekim ko te je uspravio na noge? Ko te je držao za ruku? Grlio kad se spremaš za izlazak u nedjelju u 5h poslije ručka?

– Evo, ovde su ti jaja, ovde malo punjena paprika da imate za večeras kad stignete. E i pola hljeba.

– Ima, neno, hljeb i u gradu, znaš?

– Ima, al’ možda se zatvori prodavnica. Kasno stižete, što da mislite i na hljeb. Eto tako. ‘Ajde, sretan put! Pazite se tamo. Vidimo se!

Kako se rastaneš od nekog ko je bio toliko drugačiji od tebe, po karakteru, vremenu koje ga je stvorilo, po mislima, ali koga si neizmerno voljeo? Ko te je naučio da je u redu ako “ne možeš od svakog i sa svakim”.

Više puta sam pomislila posljednjih godina, možda treba da joj kažem da je volim. Pa mi je bilo glupo. Mi to nismo radile. I tako nam je to i ostalo. Puno neizrečene ljubavi koja nas okružuje.

Čak i kad se rastanemo. Šta kažemo? Pazi se tamo. Vidimo se. (lolamagazin.com)

Nastavite čitati

Top pet