Posjetite

Život

Ono što se događa u nama, odašilje se na našu okolinu. Kako da to promijenimo?

“Bila sam u lošim odnosima s drugima. Sa svojom obitelji, prijateljima, kolegama. Mislila sam kako su svi protiv mene”, piše Maja Pernar za Atma.hr.

“Svi me samo iskorištavaju. Danas razumijem da je normalno da sam imala takav odnos s drugima, kada sam imala takav odnos sa sobom. Život mi je samo izvana pokazivao ono što se događalo u meni. Prije bi me lovila ljutnja kada bih pročitala ovakve riječi. Kako je moj odnos s drugima zapravo odraz mog vlastitog odnosa sa samom sobom? Kako to neko može reći?

Normalno da se ovako osjećam kada su drugi takvi! Normalno da se ovako osjećam kada me svi samo iskorištavaju i ružno se ponašaju prema meni iz dana u dan.

Priznajem da mi je najteže bilo shvatiti odnose. Dolazim iz velike obitelji koja je bila u teškim odnosima. Shvatiti da je moja obitelj prema meni takva upravo zbog mene, meni je predstavljao veliki izazov. Sve te godine svađe, neprijateljstva, trauma i ružnih riječi osvijetliti i shvatiti da nisu oni krivi, dugo je vremena predstavljao prevelik zalogaj za mene.

A onda shvatiti da ni ja nisam kriva. To je bio još veći zalogaj.

Kako je moguće da nakon što sam sebe čitav dan kritizirala i govorila si stvari tipa “Ovo ništa ne valja. Kako ovo radiš? To nije dobro.” očekujem da mi neko dođe i kaže “Ovo je odlično.”?

Naljutila bih se na osobu koja bi samo naglas ponovila ono što bih prije toga sama sebi ponovila hiljadu puta. Umjesto da joj se zahvalim jer mi je pokazala što nosim iznutra.

Voljela sam kriviti sebe za sve. Kriviti ili sebe ili druge, nije bitno, važno da sam nekoga ili nešto krivila. Iza krivnje obožavala sam spomenuto kritiziranje. Nije ni čudo da sam stalno imala osjećaj grča u želucu. Po čitave sam dane mogla ništa ne pojesti od nervoze. Nisam mogla spavati. Stalno sam imala ružne misli. A potom noćne more.

Često sam znala na slobodne dane imati svađe sa svima u svojoj glavi. Velike rasprave smo znali voditi. Duge dijaloge s provalama bijesa. I onda neko kaže da misli ne mogu manifestirati bolesti? Da misli ne znače ništa? Misli nisu toliko moćne kao što se misli? I te kako su moćne!

Ni sama ne znam koliko puta sam imala glavobolje i lagane napadaje panike. Samo zbog svojih misli!

Sama u stanu čitav dan. S nikim se nisam vidjela niti čula, a ipak sam u tome istom danu uspjela posvađati se s nekoliko ljudi. Prvo što sam učinila u tom stanju s takvim napadajima nervoze i bijesa, čisto iz razloga da otpustim taj bijes je bilo to da smislila jednu igru. Nazovimo ju igrom, da se ublaži ovo što ću reći. Zamislila bih npr. svoju sestru. I recimo da me nedavno ona nešto uvrijedila. Uglavnom, ljuta sam na nju. Svađam se s njom.

Ono što sam namjerno znala raditi je to da bih zamislila da stoji ispred mene i plače. Tužna je, plače, nesretna je našom situacijom. Zamišljala sam kako se trese od plača, kako širi ruke da ju utješim. Govori da joj je žao i da želi da se pomirimo. Gleda me s tugom i traži zagrljaj.

I nikada to nisam mogla dugo zamišljati. Odmah bi i mene srce zaboljelo i odmah sam imala nagon da ju zagrlim i utješim. Jednostavno se nisam više mogla ljutiti. Moja duša nije mogla podnijeti da se ljutim na nju. Javljalo bi mi se da je ona moja sestra i da ju jako volim.

Tako sam radila sa svima koji bi me ljutili. Zamišljala bih sličan scenarij i odmah bi me bijes napuštao. Kako bi me bijes napustio, tako bi mi se javljala čista ljubav. Bez bijesa i ljutnje, ljubav je mogla učiniti svoje. Počela sam nalaziti opravdanja za tuđe postupke.

Razmišljala bih o tome kako znam da me moja sestra voli. Ona je isto sigurno povrijeđena. Ona radi to što radi jer ne zna kako da mi priđe. Priznavala bih sebi kako je moguće da mi je možda i teško prići kada se u zadnje vrijeme stalno lako naljutim. Priznavala bih sebi kako i ja uvrijedim nju i kako mi je i samoj najlakše planuti na one najbliže i one koje najviše volim, pa je lako moguće da je i obrnuto.

Samom maštom bijes me puštao. Nije ni čudo kada bih ga samom maštom i prizvala.

Ako je moguće da samim svojim mislima imam čitave dijaloge u glavi u kojima se svađam s nekom osobom, zašto ne bih imala i dijaloge u kojima opraštamo jedno drugome? Dijaloge u kojima ta osoba meni govori da joj je žao, pa i ja njoj govorim da mi je žao?

Ne mora biti istina. Ne moram se nikada pomiriti s tom osobom. No, meni je lakše. Ja sam mirna. To je najbitnije. Da živim u miru.

Šta imam od toga da se svađam i vičem kako je neko grozan? Zar nije bolje da si opraštamo i da vičem “Ne, ti oprosti?” pogotovo ako je već odlučeno da se zbog svađe više nikada ne vidimo?

Zanimljivo je to kako mnogi vjeruju da je sve energija. I ako imam te dijaloge u glavi pune oprosta, kakvu energiju odašiljem? Energiju oprosta. I šta mislite, šta se onda dogodi kada dugo vremena vježbate u glavi dijalog oprosta, a ne dijalog svađe?

Razmislite o tome. Meni je pomoglo, svi dijalozi puni oprosta su se na kraju ostvarili”, zaključuje Maja Pernar.

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Život

Super trikovi kako da paradajz daje dobre plodove: Bit će otporan na sve bolesti!

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz.  Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste oko 15 do 30 centimetara, piše Atma.

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Ako želite da vam paradajz daje plodove posadite ga pomoću ovih koraka i bit će otporan. Iskusni vrtlari znaju da postoje dva ispravna načina na koja se sadi paradajz.  Samo na taj način biljka može odoljeti svim bolestima i vremenskim neprilikama.

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz koja će biti imuna na bolesti, a ona podrazumijevaju sljedeće korake:


Bočno sađenje

Ovo možda zvuči čudno, ali postoji dobar razlog za to. Paradajz se mora saditi duboko, jer kada je riječ o nemu – sve je u korijenu.Paradajz pušta korijenje gdje god joj je stabljika zakopana. Čim stabljika dodirne zemlju, ona pušta bijelo sitno korijenje. Preko korijenja, poput svih biljaka, uzima iz zemlje ono što joj je neophodno za rast i razvoj.

Što dublje zakopate sadnicu paradajza, ona će razviti veći i jači korijen. Što više korijena ima, ona će moć́i apsorbovati više hranljivih tvari i vode. Dodatni korijeni će pomoći biljci da ostane uspravno pod pritiskom vjetra. Ako rano posadite paradajz duboko u zemlju, on će ostati netaknuta, jer će je zemlja zaštititi od hladnog vremena i proljetnog mraza.

Koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza?

Vrtlari kažu da do dvije trećine biljke paradajz treba staviti u zemlju kako biste u potpunosti omogućili biljci da razvije jak korijen. Prvo izmjerite biljku kako biste bili sigurni da ćete napraviti rupu dovoljno veliku prije sadnje.

Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste na oko 15 do 30 centimetara. Uklanjanje donjih listova i stabljiki nije važno, oni se jednostavno mogu zakopati s ostatkom biljke. Međutim, možete ih ukloniti ako će vam to olakšati sadnju.

Priprema tla

Uvjerite se da tlo nije tvrdo ili zbijeno. Korijen neće moći rasti i prodrijeti kroz zbijeno tlo. Prvo prekopajte zemljište dok ne postane rastresito, a zatim možete dodati i kompost.

Sadnja

Postoje dvije metode pri dubokoj sadnji paradajza – metoda rupe i metoda rovova za sadnju bočno.

Metoda rupa

Metoda dubokih rupa je najčešćáa, ali može biti teška na zbijenom tlu. Rupa treba biti dovoljno duboka da se veći dio stabljike, koji se nalazi do malo ispod gornjeg skupa listova, zakopa.

Metoda rova – bočna sadnja

Metoda rova je idealna ako je tlo malo zbijeno ili ako ne možete iskopati dovoljno duboku rupu da primi pune dvije trećine biljke. Rupa treba biti duboka otprilike oko 15 centimetara, ovisno o duljini biljke. Položite biljku na stranu pod blagim kutom tako da su gornji listovi izloženi i ispunite zemlju oko stabljike. Biljka će se vremenom ispraviti rastući prema suncu.

Možete iskoristiti nosače, poput greda ili drške, koje će pomoći paradajzu da raste uspravno. Kada koristite metodu sadnje u rovovima – ili sačekajte da biljka poraste uspravno prije nego što postavite nosače ili postavite kolac pored horizontalne stabljike i sačekajte da se ispravi prije nego što ju vežete za njega.

Zalijevanje

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Dobro zalijevanje potaknut će korijenje da raste i širi se, prema dole, a upravo to želite iskoristiti kao prednost dubokog sađenja. Pobrinite se da dobro zalijevate tijekom vegetacije kako biste održali snažan, zdrav korijenov sistem.

Nastavite čitati

Život

Ako imate ovu liniju na dlanu pravi ste sretnik

Ona pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerojatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja i materijalno ne oskudijevaju.

Nemaju svi ljudi liniju anđela čuvara, liniju na dlanu koja je paralelna s linijom života. Rijetki su ti sretnici.

Naime, po nekim vjerovanjima, ta linija pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerovatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja, materijalno ne oskudijevaju i lakše nego drugi prelaze preko prepreka na koje naiđu u životu.

Navodno su upravo ljudi koji su imali tu liniju na dlanu preživjeli neke strašne katastrofe i nesreće.

Može biti dugačka ili kratka te na desnom ili lijevom dlanu.

Dugačka linija – pokazuje kako će čovjek pod zaštitom anđela biti cijeli život.

Kratka linija – pokazuje kako će u životu biti problema i nevolja, ali to će biti uspješno riješeno.

Na desnom dlanu – anđeo čuvar je dobiven u nekom periodu života zahvaljujući zaslugama, možda dobrim djelima ili osobnim patnjama.

Na lijevom dlanu – ovo je pokazatelj da je neko dobio svog anđela čuvara onog trenutka kada se rodio, ne kasnije kao oni kojima se linija nalazi na desnom dlanu. Anđeo je dodijeljen po rođenju zahvaljujući precima. (24sata)

Nastavite čitati

Život

Nova vrsta insekta pronađena u Neretvi

Nova životinjska vrsta iz porodice insekata otkrivena je na području Neretve.

Naziv je dobila po rijeci Neretvi, objavio je Centar za životnu sredinu u BiH. Tokom prošlogodišnjeg istraživanja gornjeg toka rijeke Neretve otkriven je insekt iz reda dvokrilaca (Diptera) te je nazvan Baeoura neretvaensis.

U istraživanju je sudjelovalo 50 naučnika te je na tom području utvrđena prisutnost preko 1300 životinjskih vrsta. Baeoura neretvaensis je prvi insekt koji je potvrđen. Pronađeno je još osam novih vrsta, ali još nisu službeno potvrđeni.

Profesorica Odsjeka za biologiju Univerziteta u Zagrebu Marija Ivković bila je dio tima naučnika koji su otkrili novu životinjsku vrstu.

“To je vrsta koja dolazi u vrlo čistim i netaknutim područjima rijeke Neretve i na još nekim lokalitetima šireg zapadnog Balkana”, rekla je prof Ivković.

Kazala je da je ova vrsta uglavnom prisutna na području Mediterana.

Koordinator u Centru za životnu sredinu, očekuje da će zbog iznimne čistoće ove rijeke, proglasiti gornji tok rijeke Neretve zaštićenim staništem.

Nastavite čitati

Top pet