Posjetite

Zdravlje

Manje poznati simptomi depresije kod muškaraca

Simptomi depresije nisu uvijek crno-bijeli, naročito kad je riječ o muškarcima. Mnogi muškarci smatraju da moraju biti “snažni” i da u svakom trenutku moraju da kontrolišu svoje emocije, zbog čega im je teško da priznaju kada osjete bespomoćnost, tugu ili očaj.

Upravo zbog toga za veliki broj njih postoji rizik od dijagnoze depresije. Depresija nije znak slabosti ili neuspjeha – to je izlječivo stanje koje pogađa milione ljudi. Klinička depresija obično izaziva tugu i gubitak interesovanja za omiljene hobije i posao, ali se može manifestovati na mnogo načina, piše b92.net.

Predstavljamo vam neke od skrivenih simptoma depresije.

Bijes

U ovu kategoriju spadaju mnoge emocije, poput osjetljivosti, iritiranosti, gubitka smisla za humor, nasumičnih izliva agresije zbog sitnica, negativnog razmišljanja, verbalnog ili fizičkog napadanja na druge. Muškarci emocionalnu komponentu tuge obično iskuse kroz iritiranost i negativno razmišljanje. To znači da imaju vrlo “kratak fitilj” i da brzo “gube živce”.

 

Nesmotreno ponašanje

Nesmotreno ponašanje je čest simptom depresije kod muškaraca. Depresivni muškarci se mogu iznenada zainteresovati za ekstremne sportove, alkohol ili narkotike, neopreznu vožnju ili seks bez zaštite.

Fizički bol

Depresija može izazvati i fizičke tegobe, a mnogi osjećaju probleme sa organima za varenje – zatvor, dijareju, gorušicu, bol u stomaku, mučninu, ali i opšti umor, insomniju, preteranu pospanost i hronične glavobolje. Hronični bol i poremećaji varenja idu ruku pod ruku s depresijom.

Stres

Stres može biti i okidač i posledica depresije. Muškarci češće pripisuju simptome depresije stresu, jer osjećaju da je to društveno prihvatljiv način da objasne da nešto nije u redu s njima. Nekad tuga, očaj i negativno razmišljanje zaista dovode do stresa, jer osoba ne može da se pomiri sa činjenicom da ne može da se izbori sa svojim osećanjima.

Nezainteresovanost za seks

Depresivni muškarci su uglavnom nezainteresovani za seks. Nekad su spremni da se upuste u razna rizična ponašanja kako bi skrenuli misli od patnje i bola.

Samoprezir

Nekada depresivne osobe osećaju samoprezir, što znači da svoje greške teško prihvataju, a u ekstremnim slučajevima čak mogu poželjeti da naude sebi. Nikad nemojte ignorisati ono što neko pokušava da vam kaže o svojim emocijama.

Simptomi se mogu razlikovati i u tipu i u intenzitetu i zato je važno da osluškujete osjećanja vam bliskih ljudi. (prva.rs)

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet