Posjetite

Zdravlje

Kako sam prekinula najdužu vezu i najstabilniju u svom životu

Cigarete su me u 12 godina trovanja potpuno počele kontrolirati, a ja sam ih voljela do zadnjeg dana i nikad sama sebi nisam priznala da sam ovisna o njima.

Bila sam jedna od onih koji su pušili u automobilu, spavaćoj sobi, kuhinji…  Jedna od onih koji su izbjegavali ići kod prijatelja koji, sasvim opravdano, brane pušenje u stanu.

Bila sam jedna od onih koji su mislili da je zaista moguće smiriti živce jednom običnom cigaretom, kutijom cigareta, dvjema kutijama cigareta na dan.
Najdužu i najstabilniju vezu u životu sam imala s cigaretama. Uvijek su bile tu, meni uvijek na prvom mjestu, iako su me ubijale. Sa mnom u dobrim i lošim trenucima. Svaki događaj u životu slavila sam cigaretom koja bi mi skratila po sedam minuta života.

Na novu godinu sam jednostavno prestala. Obećala sam. Odlučila. Presjekla.

Bila sam jedna od onih koje cigaretu nisu sakrivale ni na fotografijama. Promovirala sam cigarete, poticala pušenje, pustila da cigareta postane dio moje osobnosti. Kada bi nekom od djece koja me poznaju rekli da me nacrta, prvo bi nacrtali cigaretu.

Na novu godinu jednostavno sam je ugasila. I apsolutno niko nije povjerovao da ću izdržati. Uskoro slavimo godinu dana od prekida, moje cigarete i ja.  Pokušavale su nekoliko puta vratiti se.  Slale su vidljive i nevidljive poruke, stalno bile tu negdje.

Redovito se viđale s mojim prijateljicama, majkom i bratom. Osjećala sam im miris gotovo posvuda i pravila se da ih ne primijećujem.

Istina, nedostajale su mi ponekad. Ponekad je tako malo falilo da popustim i pustim ih da se vrate u moj život. Što je najgore, ne fale mi u stresu, nego u miru. Kada pomislim – eh, da sam pušač  sad bi mi tako sjela jedna cigareta.

Na novu godinu instalirala sam i aplikacij koja mi govori koliko novaca sam trbala uštedjeti, naravno, nisam ga uštedjela. Ali tamo je i nešto bolje – koliko dana života sam vratila ugasivši onu zadnju. Trenutno sam na 100. Ko zna što mogu napraviti sa sto dana života i zdravlja. Napisati knjigu. Dočekati unuče. Ili još jedan Božić.

Doista su one kao najveći bad guy u životu. Dođe taj dan kad se rastanete, i rastanak prostaje cjeloživotni proces, a ne samo događaj. Uvijek te vreba od nekud iz daljine.  A ti odoljevaš… Odoljevaš… Odoljevaš… Vječno u opasnosti da te opet zavede, vječno u nedostajanju i vječno u obećanju samom sebi;

Da, nikad više neću zapaliti. (lolamagazin.com)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet