Posjetite

Zdravlje

Kako prepoznati živčani slom i šta poduzeti?

Izraz “živčani slom” ljudi ponekad koriste za opis stresne situacije u kojoj privremeno ne mogu normalno funkcionisati u svakodnevnom životu. Uobičajeno je da se događa kada životne situacije postanu fizički i emocionalno zahtjevni.

Pojam se u prošlosti često koristio za pokrivanje raznih mentalnih poremećaja, ali danas ga više ne koriste stručnjaci za mentalno zdravlje. Slom živaca nije medicinski pojam, niti označava specifičnu mentalnu bolest. Ali to ne znači da je to normalan ili zdrav odgovor na stres. Ono što neki nazivaju živčanim slomom može ukazivati ​​na temeljni problem mentalnog zdravlja kojem je potrebna pažnja, poput depresije ili anksioznosti ili akutnog stresa.

Simptomi živčanog sloma

Znakovi takozvanog živčanog sloma razlikuju se od osobe do osobe i ovise o uzroku. Upravo ono što predstavlja živčani slom također varira od jedne kulture do druge. Generalno se podrazumijeva da osoba više nije u stanju normalno funkcionirati. Na primjer, nije u stanju ići na posao nekoliko dana ili neki duži period, izbjegava društvo i zakazane dogovore, ima teškoće s prehranom, spavanjem ili održavanjem osobne higijene.

Niz drugih neobičnih ili disfunkcionalnih ponašanja mogu se smatrati znakovima i simptomima živčanog sloma, među kojima su:

simptomi slični kao kod depresije, suicidalne misli i sklonost samoozljeđivanju
tjeskoba praćena visokim krvnim tlakom, mišićnom napetošću, vrtoglavicom, problemima s trbuhom, drhtanje ruku
nesanica
halucinacije
ekstremne promijene raspoloženja ili neobjašnjivi ispad
panični napad, praćen boli u prsima, odmakom od stvarnosti i samog sebe, pretjeranim strahom i teškoćama s disanjem
paronoja koja uključuje misli da osobu netko prati ili nadzire
prisjećanje na traumatični događaj, zbog kojeg osoba možda ima nedijagnosticirani posttraumatski stres.

 

Uzroci živčanog sloma

Stres je najčešći uzrok živčanog sloma, a taj stres može biti uzrokovan vanjskim utjecajima kao što su:

dugotrajna izloženost stresu na poslu
nedavni traumatični događaj, poput smrti u obitelji
ozbiljni financijski problemi poput ovrhe ili bankrota
velika životna promjena, poput razvoda
problemi sa spavanjem i nemogućnost opuštanja
hronična medicinska stanja.

Kada posjetiti doktora

Nije neobično ako se osoba ponekad osjeća bespomoćno, ali kada nije u stanju izvršavati svakodnevne zadatke to može biti znak da je mentalno stanje narušeno. Čim se primijete znakovi da je mentalno stanje narušeno treba se obrati liječniku koji može pomoći kod fizičkih simptoma i dati uputnicu za psihologa ili psihijatra. Njegovatelji bi također trebali kontaktirati liječnika što je prije moguće ako su zabrinuti zbog ponašanja ili mentalnog stanja voljene osobe.

Savjeti za samopomoć

Promjena navika može pomoći u sprečavanju živčanog sloma ili smanjiti njihovu učestalost i intenzitet. Pomaže:

redovno vježbanje najmanje tri puta sedmično, ako je to neprihvatljivo isti učinak imat će i svakodnevna polusatna šetnja
odlazak terapeutu ili sudjelovanje u savjetovalištima za upravljanje stresom
izbjegavanje droga, alkohola, kofeina i drugih tvari koje stvaraju stres u tijelu
redovno spavanje, najmanje šest sati u noći
uključiti tehnike opuštanja u svoju svakodnevnu rutinu
bolje se organizirati i u taj plan uvesti i vrijeme za odmor. (miss7.hr)

Zdravlje

Bole vas leđa? Ovih pet simptoma ukazuju da morate hitno doktoru

Ako imate trideset godina, bol u leđima se često može pripisati nekim navikama, kao što je dugotrajno sjedenje, podizanje djeteta pa čak i intenzivan trening.

Ako imate četrdeset ili više godina, tu su povrede na poslu, početak razvoja artritisa ili nekih zdravstvenih stanja. Iako je bol u leđima čest problem, i mnogi se nekako nose sa simptomima, ponekad nije sve tako bezazleno i važno je posjetiti doktora, piše Ordinacija.hr.

Otprilike 80 posto odraslih osoba će u nekom trenutku života imati problema s leđima, važno je znati koji su simptomi opasni a koji ne. Ako se bol javlja nakon određene aktivnosti, naprimjer pri podizanju tereta, te ako nestane nakon 72 sata, vjerovatno nemate razloga za paniku. No ako dolazi do pogoršanja simptoma, bol se javlja naglo ili ne prolazi, može u pitanju biti i ozbiljnije stanje koje zahtjeva pregled dokotora.

Ortoped i hirurg dr. Douglas Dickson te prof. Kavita Trivedi, stručnjakinja za kontrolu boli pojašnjavaju o kojim se simptomima radi.

Jaka, oštra bol

Ova vrsta boli može ukazivati da je došlo do pucanja mišića ili ligamenta, a može u pitanju biti i problem s unutrašnjim organom koji se nalazi na tom području.

Žareća bol

U ovom se slučaju osjećaj boli može javiti u nogama ili gluteusu, što može otkrivati kompresiju živaca.

Iznenadna slabost u nogama

Slabost u nogama može biti uzrokovana pritiskom na živce kičme radi stanja kao što su išijas ili spinalna stenoza. Isto tako jaka bol u nogama ponekad može ukazivati na moždani udar.

Inkontinencija

Bol u leđima u kombinaciju s nemogućnošću kontrole crijeva ili mjehura može biti signal ozbiljnog pritiska na živce ili čak infekcije kičme, što može biti meningitis.

Trnci u preponama ili mišićima

Ako gubite osjet ili vam se čini da prolaze trnci preponama ili mišićima oko njih, može se raditi o ozbiljnom problemu sa živcima ili kičmom.

Ako osjećate slabost u nogama, muči vas inkontinencija i osjećate trnce, simptomi mogu otkrivati i Cauda equina sindrom (CES), a u pitanju je ozbiljno stanje koje je karakterizirano oštećenjem živaca u kičmi. U pitanju je stanje koje zahtjeva hitnu posjetu doktoru kako bi se “oslobodili”  živci i spriječilo daljnje oštećenje.

Spavanje u ovoj pozi može uzrokovati bolove u leđima

Krivo odabran položaj može uticati na probleme sa snom ali i kičmom pa činjenica da ste spavali osam sati ne mora ništa značiti za vaše zdravlje. U pitanju je spavanje na stomaku, pa iako je taj  položaj jako ugodan i udoban, može uzrokovati štetu. Odmarati na stomaku može uzrokovati loš položaj kičme na koju stavlja dodatni pritisak. “Ovaj položaj stavlja najveće opterećenje na mišiće kičme i zglobove jer “ravna” prirodno zakrivljeni izgled kičme”, pojasnio je Christopher Ornelas, liječnik ortoped.

Marleen Caldwell, fizijatar, navodi kako je dobro spavati na leđima jer se tako težina tijela raspoređuje na cijelo tijelo, a ne samo na nekoliko važnih tačaka. Dodaje kako je leđa potrebno držati u neutralnom položaju ako želite izbjeći bol. Postoje brojne dobrobiti spavanja na leđima, pa može uticati na smanjenu učestalost glavobolja, smanjuje se bol u sinusima i krvni pritisak. Uz to će pogodovati mladolikom izgledu jer ako spavate na leđima nećete pritiskati lice uz jastuk, što kroz duže vrijeme može uzrokovati bore.

Spavati na boku je mnogo bolje nego spavati na stomaku 

Ova poza spavanja ima svoje dobre i loše strane. Kao prvo, ako spavate na boku, čini se da dolazi do smanjenog osjećaja boli u zglobovima i leđima, prema riječima stručnjaka s portala Helatline. No, ovisno o vašem tipu tijela, spavanje na boku može dodati i određen pritisak na kukove i kičmu. Ako imate jako široke bokove, možete spriječiti probleme tako da stavite jastuk između koljena.

Nastavite čitati

Zdravlje

Riješite se tereta emocionalnih trauma iz prošlosti u tri koraka jer mogu biti uzrok bolesti

Autor popularne knjige “Mit normalnog”, dr. Gabor Mate navodi kako je kroz svoj rad u palijativnoj brizi naučio razlikovati da nije slučajnost kada se neko razboli, a netko drugi ne.

Smatra se kako  emocionalne traume iz prošlosti često imaju veliki uticaj u ostatku života.

“Bilo da govorimo o hroničnom umoru ili nekoj autoimunoj bolesti, poput artritisa, pa i depresije i psihoze, počeo sam primjećivati da bolest nije slučajna stvar već ponekad i posljedica stvari koje su se počele događati još u djetinjstvu.” Drugim riječima, ako vaše traume mogu uticati na vaše zdravlje i sreću, trebamo se fokusirati na to kako te rane liječiti. Doktor nudi tri savjeta koja vam mogu pomoći, piše Ordinacija.hr.

TRAUME SE PROTEŽU GENERACIJAMA

“95% trauma je generacijski uzrokovani i nesvjesno ih širimo dalje. To može značiti da je vaša trauma produkt vaših roditelja i njihovog iskustva kojeg nisu riješili do vašeg rođenja”, navodi. Pitanje je: Kako identifikovati  traumu ako nije ustvari vaša? Za početak morate pogledati u sebe kako biste ih razumjeli, a što ih bolje razumijete, jasnije će vam biti i tuđe traume. Živčani sistem ima pamćenje koje nije uvijek svjesno, ali rana i dalje stoji i aktivira se u određenom trenutku. Savjet je da zastanete kada se naprimjer naljutite na nekoga: često naša ljutnja niti nije povezana s tim događajem. Pokušajte osvijestiti odakle se javlja ljutnja.

OSLONITE SE NA ODNOSE KOJE NJEGUJETE U ŽIVOTU 

Kvalitetni odnosi su izuzetno  važni za zacjeljivanje trauma i to je naučno potvrđeno. Ljudi nisu stvoreni da budu sami i upravo je usamljenost jedan od rizičnih faktora za preranu smrt. Šta napraviti? Fokusirajte se na društvene odnose, a možda toga niste svjesni no u život možete lako privlačiti osobe koje su doživjele traume slične vašoj, a u dobrom odnosu osobe mogu pomoći jedna drugoj da nastave dalje.

NAUČITE KAKO REĆI NE

Priroda nas tjera da sami naučimo što želimo a što ne, koje su naše vrijednosti i kako gledamo na svijet. Dakle potrebno je postaviti granice između nas i drugih ljudi. Prema pisanju dr. Mate, u ranoj mladosti učimo što se smije što ne ali i da moramo slušati starije. Rezultat je takav da često u odrasloj dobi ne znamo postaviti granice i reći jasno NE. Ako to ne naučite, sigurno ćete osjećati posljedice i na psihu i na tijelo, pa drugi put nemojte prihvatiti svaki zadatak zbog kojeg čete se kasnije osjećati loše već naučite reći da on nije za vas.

Nastavite čitati

Zdravlje

Gubite kosu radi stresa? Ne brinite, postoje tri jednostavna rješenja kako tome stati u kraj

Što su stres i neizvjesnost, naučili smo svi proteklih godina, a koje su njegove posljedice postaje isto sve jasnije. Jedna od težih, posebno za žene, je gubitak kose kao posljedica stresa.

KOLIKO JE NORMALNO? 

Ciklus rasta dlake dijelimo u tri faze. Anagena faza je aktivan rast kose koji traje 3-6 godina, slijedi je faza mirovanja i potom faza ispadanja. Do ispadanja kose dolazi kada na folikul djeluje neka štetna tvar izvana ili iznutra, što znači da organizam mora uravnoteženo funkcionisati. Normalno je ispada do sto vlasi dnevno. Ako je taj broj veći, govorimo o telogenom efluviju, dakle prijevremenom prekidu anagene faze i prelazu u katagenu i telogenu fazu zbog čega se kosa difuzno prorjeđuje.

“Telogenom efluvija je znanstveni naziv za ispadanje kose kao posljedice stresa”, pojašnjava dr. Robert Haber, dermatolog i stručnjak za transplantaciju kose, a kaže kako su glavni izvori stresa koji mogu voditi do ovog problema:

– porod
– bolest
– temperatura
– hirurški zahvat
– emocionalni stres
– gubitak kilograma

“Na sreću ako se vaš gubitak kose odnosi isključivo na stres, potpuni oporavak će se primijetiti nakon nekoliko mjeseci ili godinu dana”, navodi Haber.

Treba pričekati da se ciklus rasta kose vrati u anagenu ili fazu rasta. Savjetuje se korigiranje malnutricije i dodatnu suplementaciju proteinima, vitaminima i željezom te elementima u tragovima kao što su selen, bakar i cink i svakako edukacija pacijenata kako bi se pojasnilo o kakvom se poremećaju radi i zbog čega nastaje. Što možete napraviti ako je i vama kosa počela ispadati radi stresa? Doktor nudi nekoliko vrijednih savjeta.

Otkrili smo tretman protiv ispadanja kose koji zaista djeluje

 ŠTA TREBATE JESTI? 

Što je važno za cjelokupno zdravlje, važno je i za vašu kosu! Studija objavljena u magazinu Journal of clinical and diagnostic research navodi kako su gladovanje, stalne brze dijete i nedovoljan unos nutrijenata neki od glavnih uzroka ispadanja kose, a kada su u pitanju namirnice koje će prevenirati gubitak kose radi stresa, važno se fokusirati na dobro balansirane obroke i cjelovite žitarice. Pokušajte s ovim namirnicama prevenirati problem:

– voće i povrće u velikim količinama
– cjelovite žitarice
– čisti proteini

UZMITE SUPLEMENTE

Suplemente je uvijek dobro imati pri ruci a posebno ako znamo da ne pazimo na dovoljan unos minerala i vitamina. Sve je više studija koje navode kako do gubitka kose može doći upravo radi ove navike, pa pazite da unosite dovoljno:

– vitamina D
– vitamina B12
– cinka
– feritina

KONTROLIŠITE REAKCIJE NA STRES

Upravo način na koji se nosite sa stresom može imati veliki uticaj na vašu kosu. Ako prolazite kroz stresno razdoblje i ne potražite pomoć, možete samo imati dodatnih problema. Neke od tehnika koje vam mogu pomoći su:

– Joga
– Meditacija
– Duboko disanje
– Pisanje dnevnika
– Šetnja
– Razgovor s terapeutom

DA LI JE JESEN KRIVA?

Ako trenutno primjećujete nešto veći gubitak kose, možda se radi dakle o nekom postojećem zdravstvenom stanju ili prirodnom stanjivanju kose, ali odgovor može i biti u godišnjem dobu. Studija provedena prije pet godina je otkrila kako upravo tokom jeseni se najčešće na internet tražilici traži pojam “ispadanje kose”, što se podudara s podacima trihologa koji kažu da se najmanje ispadanje kose bilježi tijekom ljeta a najviše tijekom jeseni.(ordinacija.hr)

Nastavite čitati

Top pet