Posjetite

Zdravlje

Kako prepoznati živčani slom i šta poduzeti?

Izraz “živčani slom” ljudi ponekad koriste za opis stresne situacije u kojoj privremeno ne mogu normalno funkcionisati u svakodnevnom životu. Uobičajeno je da se događa kada životne situacije postanu fizički i emocionalno zahtjevni.

Pojam se u prošlosti često koristio za pokrivanje raznih mentalnih poremećaja, ali danas ga više ne koriste stručnjaci za mentalno zdravlje. Slom živaca nije medicinski pojam, niti označava specifičnu mentalnu bolest. Ali to ne znači da je to normalan ili zdrav odgovor na stres. Ono što neki nazivaju živčanim slomom može ukazivati ​​na temeljni problem mentalnog zdravlja kojem je potrebna pažnja, poput depresije ili anksioznosti ili akutnog stresa.

Simptomi živčanog sloma

Znakovi takozvanog živčanog sloma razlikuju se od osobe do osobe i ovise o uzroku. Upravo ono što predstavlja živčani slom također varira od jedne kulture do druge. Generalno se podrazumijeva da osoba više nije u stanju normalno funkcionirati. Na primjer, nije u stanju ići na posao nekoliko dana ili neki duži period, izbjegava društvo i zakazane dogovore, ima teškoće s prehranom, spavanjem ili održavanjem osobne higijene.

Niz drugih neobičnih ili disfunkcionalnih ponašanja mogu se smatrati znakovima i simptomima živčanog sloma, među kojima su:

simptomi slični kao kod depresije, suicidalne misli i sklonost samoozljeđivanju
tjeskoba praćena visokim krvnim tlakom, mišićnom napetošću, vrtoglavicom, problemima s trbuhom, drhtanje ruku
nesanica
halucinacije
ekstremne promijene raspoloženja ili neobjašnjivi ispad
panični napad, praćen boli u prsima, odmakom od stvarnosti i samog sebe, pretjeranim strahom i teškoćama s disanjem
paronoja koja uključuje misli da osobu netko prati ili nadzire
prisjećanje na traumatični događaj, zbog kojeg osoba možda ima nedijagnosticirani posttraumatski stres.

 

Uzroci živčanog sloma

Stres je najčešći uzrok živčanog sloma, a taj stres može biti uzrokovan vanjskim utjecajima kao što su:

dugotrajna izloženost stresu na poslu
nedavni traumatični događaj, poput smrti u obitelji
ozbiljni financijski problemi poput ovrhe ili bankrota
velika životna promjena, poput razvoda
problemi sa spavanjem i nemogućnost opuštanja
hronična medicinska stanja.

Kada posjetiti doktora

Nije neobično ako se osoba ponekad osjeća bespomoćno, ali kada nije u stanju izvršavati svakodnevne zadatke to može biti znak da je mentalno stanje narušeno. Čim se primijete znakovi da je mentalno stanje narušeno treba se obrati liječniku koji može pomoći kod fizičkih simptoma i dati uputnicu za psihologa ili psihijatra. Njegovatelji bi također trebali kontaktirati liječnika što je prije moguće ako su zabrinuti zbog ponašanja ili mentalnog stanja voljene osobe.

Savjeti za samopomoć

Promjena navika može pomoći u sprečavanju živčanog sloma ili smanjiti njihovu učestalost i intenzitet. Pomaže:

redovno vježbanje najmanje tri puta sedmično, ako je to neprihvatljivo isti učinak imat će i svakodnevna polusatna šetnja
odlazak terapeutu ili sudjelovanje u savjetovalištima za upravljanje stresom
izbjegavanje droga, alkohola, kofeina i drugih tvari koje stvaraju stres u tijelu
redovno spavanje, najmanje šest sati u noći
uključiti tehnike opuštanja u svoju svakodnevnu rutinu
bolje se organizirati i u taj plan uvesti i vrijeme za odmor. (miss7.hr)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet