Posjetite

Zdravlje

Kako povećati tjelesnu težinu?

Najveći broj žena se bori sa viškom kilograma i stalno su u potrazi za novom dijetom za mršavljenje. Ali, ima i mnogo drugih žena koje se, opet, bore da povećaju svoju tjelesnu težinu. Ako ste vi u ovoj drugoj grupi, sigurno vam je više muka od toga da vas ljudi ignorišu i gledaju sa nepovjerenjem kada kažete da očajno želite da se udebljate, ali vam to baš ne ide za rukom. Premala težina može prouzrokovati isto toliko zdravstvenih problema kao i prekomjerna. Zato, uzmite stvar u svoje ruke i počnite malo po malo da formirate svoje tijelo.

Postoje dva načina da povećate tjelesnu težinu – ili preko masnih naslaga ili preko mišićne mase (ustvari, tri načina ako uzmete u obzir da tjelesna masa može privremeno da se poveća i zadržavanjem vode u organizmu).Naravno da je stvaranje mišićne mase najbolji način da poboljšate vaš izgled. Ako vježbate umjereno, ne trebate se plašiti da ćete početi ličiti na bodibildera. Žensko tijelo ne stvara mnogo testosterona, da bi odmah postalo mišićavo.

Kako da vježbate?

Ako krenete na fitnes da biste povećali težinu, ne treba da radite iste vježbe kao žene koje žele da smršaju.Vama nije potrebna traka za trčanje ili bicikl. Ustvari, ne trebate uopšte da praktikujete kardio vježbe (aerobik ili trčanje), zato što su one uglavnom namjenjene za smanjenje tjelesne težine. Da se povećate težinu, držite se vježbi sa tegovima. Vježbanje sa malim težinama i ponavljanja su najbolji za toniranje mišića.  Da biste povećali vašu mišićnu masu, treba postepeno da povećavate i težinu tegova s kojima vježbate. Ne radite mnogo ponavljanja. Ograničite se na 4 do 8 ponavljanja u jednoj seriji, a serije ponavljajte najviše 8 do 10 puta.

Šta da jedete?

Konzumiranje brze i masne hrane da biste se ugojili nikako nije zdrav način. Da sačuvate svoje zdravlje i debljate se kontrolisano, treba zdravo da se hranite.

Vaš jelovnik treba da sadrži:

Zdrave masti kao što su omega-3 masne kiseline, kojih ima mnogo u tunjevini, lososu, lanu i orasima;
Dobri proteini kojih ima u govedjem mesu, ribi, mesu domaće peradi, orašastim plodovima, sjemenkama i mahunarkama;
Zdravi ugljikohidrati, čiji su najbolji izvori voće, povrće i žitarice;
Jedan vaš primjeren doručak može da uključuje musli sa lješnicima i orasima, mlijeko, banana i sok, a ručak – jedna konzerva tunjevine, 2 paradajza, zelena salata, jedna šaka maslina, dvije kašičice maslinovog ulja i avokado.

Unosite 500-700 kalorija više nego što su vaše dnevne potrebe. Tako ćete kilograme da “slažete” kontrolisano. Najzdravije je da dobijate 0,5 do 1 kilogram nedjeljno, ali ne i više. Ako niste navikli (a vjerovatno niste) da jedete obilno, najbolje je da počnete da jedete 5-6 puta dnevno. Ako pušite, smanjite koliko god možete (najbolje je, bnaravno, da potpuno prestanete), zato što cigarete ubijaju apetit. Isto važi i za kafu.

Napomena!
Povećanje tjelesne težine može biti dugotrajan proces, pa zato treba da budete strpljivi i nastavite da konzumirate zdravu hranu, sve dok ne postignete svoj cilj. (zenasamja.me)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdravlje

Jedite ga, mažite, pijte jer smanjuje bore

Istraživanje koje je obuhvatilo grupu žena u Americi pokazalo je da uzimanje vitamica C smanjuje bore za 11 posto.

Ovaj vitamin je povezan i sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja.

Naime, drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji konzumiraju veliku količinu citrusa imaju 28 posto manje šansi da dožive infarkt.

Bolje je kada se jede voće, nego pije kao sok. Konzumacijom citrusa utiče se i na smanjen nivo holesterola, pa se savjetuje konzumacija cijele voćke umjesto soka, jer se potrebna supstanca, hesperidin, koja je zaslužna za regulisanje holesterola, nalazi baš u kori u bijeloj opni.

Brojna istraživanja su pokazala da ishrana koja je bogata citrusima štiti od mnogih oboljenja, odnosno od raka, artritisa, srčanih oboljenja i dijabetesa.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Sok od koprive za jačanje imuniteta kod odraslih i djece: Napravite sami domaći sirup koji osvježava

Umjesto raznih fabrički proizvedenih napitaka za osvježenje, pripremite zdrav sirup kojim ćete jačati i imunitet svog organizma.

Sastojci:

– 100 listova mlade korpive

– 1 kg šećera

– kesica limuntusa

Prelijte vrhove kopriva sa 2-2,5 litara vode.

Poklopite i ostavite preko noći (ili maksimalno 24 sata) da odstoji.

Ocijedite listove, dodajte šećer i promješajte više puta u roku od sat vremena, da se polako rastopi.

Dodajte limuntus (ili sok od 2 limuna), pa sirup procijedite i sipajte u flaše.(hayat.ba)

Nastavite čitati

Zdravlje

Neaktivnost i nezdrava ishrana povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti

Specijalista za neurologiju bolnice Kosuyolu na Univerzitetu Yeditepe Burcu Ormeci smatra da kod gojaznih i neaktivnih osoba postoji velika vjerojatnoća za dobijanjem Alzheimerove bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navela je da je jedan od najvažnijih faktora rizika od Alzheimerove bolesti posljednjih nekoliko godina smanjenje cerebralnog protoka krvi.

Prema njenim riječima, osobe koje se nezdravo hrane, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti imaju veći rizik da obole od ove bolesti. “Ako nema aktivnosti u životu ili se ne vježba redovno, cerebralni protok krvi se smanjuje i to stvara faktor rizika za nastanak Alzheimerove bolesti”, smatra Ormeci navodeći da je smanjenje cerebralnog krvotoka povezano s težinom, što je veći indeks tjelesne mase, to je sporiji protok krvi u mozgu.

Istakla je da je drugi razlog prehrana. “Prerađena prehrana na bazi ugljikohidrata i životinjskih masti i neredovna ishrana bez pažnje na ravnotežu proteina i vitamina također su među vodećim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest. Stoga postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti kod neaktivnih i pretilih ljudi koji ne žele ulagati trud na dobru prehranu i tjelesnu aktivnost”, pojasnila je Ormeci. Kako je kazala, lijekovi koji se uzimaju za Alzheimera samo usporavaju bolest.

“Trenutno nemamo nikakve lijekove koji bi zaustavili ili izliječili Alzheimerovu bolest, što nam ukazuje na važnost prevencije bolesti. Svi lijekovi koje imamo namijenjeni su usporavanju procesa kada se bolest dobije. Iz tog razloga je izuzetno važno imati zdravu ishranu i vježbati od djetinjstva. Studije su čak pokazale da čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti, redovno vježbanje i dobra prehrana mogu usporiti tok bolesti i pružiti poboljšanje koje se lijekovima ne može postići”, izjavila je Ormeci.

Podvlačeći da su pored ishrane i fizičke aktivnosti najvažniji faktor rizika i godine, istakla je da je jasno da je Alzheimerova bolest povezana sa starenjem. Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti pa tako postoji više teorija nastanka. Najčešće se spominje genetika. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika.

Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 posto osoba starijih od 90 godina. U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko 9 miliona ljudi, a do 2020. godine taj broj će se udvostručiti. Znakovi upozorenja, da se možda radi o Alzheimerovoj bolesti, jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u obavljanju zadataka, pojava jezičnih problema, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, problemi u prosuđivanju i/ili apstraktnom mišljenju, promjene raspoloženja i/ili promjene u ponašanju, promjene ličnosti i gubitak interesa za ranije aktivnosti.

Nastavite čitati

Top pet