Godine 2011. tada 24-godišnja Turia Pitt nije mogla zamisliti da će se njen život podijeliti na “prije i poslije”.

Dok se takmičila u ultra-maratonu dugom 60 milja , zahvatio ju je požar koji joj je zauvijek promijenio život. Ovo je priča o ženi koja je preživjela te strašne događaje i njezinom voljenom partneru koji je kroz sve to nije napustio.

Godine 2011. bila je inženjerka rudarstva i živjela je život iz snova u Australiji. Zatim, dok se takmičila u maratonu, našla se usred smrtonosnog šumskog požara. Podcijenila je njegove opasnosti. Kada je vatra počela hraniti sve što joj se našlo na putu, shvatila je da mora učiniti sve što može kako bi preživjela, piše Brightside.

Strma stjenovita litica bila je jedino mjesto na koje se moglo ići, pa se brzo popela na nju. Znala je da vatra putuje brže uzbrdo i da će to začas postati najtoplije moguće mjesto u tom području. Ali nije imala izbora. Jednostavno joj nije mogla pobjeći .

Na kraju je spašena. Spašena je helikopterom, ali je ostala u komi s teškim ozljedama. Doktori su dali sve od sebe, ali su sumnjali u njene šanse da preživi.

Više nije izgledala kao prije, ali je uspjela preživjeti. Oporavljala se  2 godine i podvrgnula se rekonstruktivnim operacijama ruku, lica i tijela.

I sve to vrijeme, Michael, njen dečko, ostao je uz nju. Čak joj je kupio i  zaručnički prsten dok je bila u komi. Čvrsto je vjerovao da će doći dan kada će joj dati taj prsten i oni će se vjenčati, prenosi Week.ba.

Odustao je od posla kako bi se brinuo o Turi i ostao uz njen krevet mjesec dana, nadajući se da će sve biti u redu. Naučili su ga kako joj mijenjati obloge i hraniti je te je točno znao kada mora uzeti koju tabletu.

Priznaje da je ponekad gubila živce s njim. Željela je da odustane od nje, ali nikada nije. Njegova ju je ljubav natjerala da shvati da ne može tek tako odustati. Stoga se pribrala i naporno radila kako bi povratila svoje zdravlje i snagu .

Gledanje u ogledalo bilo je najgore. Trebalo joj je mnogo mjeseci da  prihvati svoj novi izgled. To je uspjela zbog Michaela, koji joj je stalno govorio: “Volim tvoje lijepe oči”, “Danas izgledaš prekrasno, Turia. Što ćeš danas postići?”

Mnogi su se ljudi pitali zašto je Michael odlučio ostati. A on je odgovorio: “Privukla me njena duša i njezin karakter. Ona je jedina žena koja će nastaviti ispunjavati moje snove.”

Na kraju je to Turi pomoglo da nauči voljeti i prihvatiti samu sebe. I sada u ogledalu vidi istu lijepu djevojku koju vidi Michael. Ona zna da ljepota dolazi iznutra i da je stvarno važno ko smo, a ne kako izgledamo.

Par je zajedno prebrodio iskušenja ozljeda i oporavka te se konačno vjenčao 2016. Sada imaju novi život i dvoje prekrasne djece . Turia se i dalje smatra medicinskim čudom te se vratila trčanju, a s vremena na vrijeme drži motivacijske govore.

Nikad se Michael prema njoj nije ponašao drugačije. Prije je bio zaljubljen u njenu ličnost koju ona još uvijek ima. Njihova priča samo je dokaz više da prava ljubav postoji i da može izdržati sve.

Kad kažete DA matičaru, možete se samo nadati da vaša ljubav i zajednički život traje zauvijek.

Ali garancije nema.

Nevjerojatan je uspjeh  pronaći onu posebnu osobu s kojom ćete provesti ostatak života. A kad to jednom učinite, nikad je više nećete pustiti.

Autorica Laura Fleishman objavila je knjigu pod nazivom Ljubavnici , koja sadrži niz ljubavnih pisama između njene bake i djeda tokom Drugog svjetskog rata.

Takođe je intervjuisala druge starije parove – svi koji su bili u braku 50 godina + – i saznala šta imaju da kažu o ljubavi. Evo tri prekrasne tajne o braku koje su podijelili.

1. Podržavajte interesovanja svog partnera 

„David je uvijek podržavao sve moje interese. Podržavao me u svemu što sam radila i bio mi je vjetar u leđa. Muziku sam zavoljela jer je on često slušao i pratila sam ga. Promijenili smo se mnogo ali ostali smo zadovoljni i svoji a obogatili život jedno drugom, kazala je Sheila Newman, udata 1957 godine.

2. Očekujte da se vaša ljubav promijeni

“U junu smo proslavili 74 godine braka ali nikad ne razmišljamo o godinama, nego o zajedničkim momentima i ostvarenjima. Strast i zaljubljenost ne traje vječno, da ljubav se mijenja ali postaje samo jača ”  —Dorothy Bolotin, udata 1938. godine

3. Ponekad ljubav nađete s nekim koga najmanje očekujete

“Bila sam zaljubljive prirode i kada bih nekoga ugledala ko mi se dopao, sutra bih prijateljici rekla da sam se zaljubila. Ali nakon prvog sastanka sa Solom, nisam se tako osjećala. Rekla sam svojoj prijateljici: ‘Ne, bio je jako fin. Dobro smo se proveli, ali to je bilo to. ‘ Ona se vratila s izjavom: ‘Kladim se da je ovo tip za kojeg ćeš se na kraju vjenčati!’  i bio je-  Gloria Holtzman, udata 1954. godine

Vjerovatno ste barem jednom u životu čuli svima dobro poznatu tvrdnju da se suprotnosti privlače, posebno kada su u pitanju partnerski odnosi. No, vjerovatno ste isto tako često čuli i da svaka ptica svome jatu leti. A činjenica je da se kod obje tvrdnje jasno uočava da uloga sličnosti u odnosima nije nimalo jednostavna stvar.

Šta kaže psihologija?

Većina istraživanja iz socijalne psihologije došla je do istog zaključka, a to je onaj koji samo djelimično potvrđuje tvrdnju da se suprotnosti privlače. Drugim riječima, ipak se radije povezujemo s ljudima koji su nam slični, onima koji dijele naše vrijednosti i interese.

Sredinom pedesetih sociolog Robert Francis  tvrdio je da kada je riječ o osobinama ličnosti, potpuno nebitno postoji li sličnost već komplementarnost. Na temelju studija supružnika predložio je da se pojedinci pridruže onima koji posjeduju osobine ličnosti koje im nedostaju. Tako bi vjerovatnije asertivna žena privukla pokornog muškarca, dok bi ekstrovertan muškarac privukao introvertnu ženu.

Na primjer, vjerovatno će nas više zanimati ljudi koji su nam slični po pripadnosti (topli ljudi privlačiće iste takve, a hladniji će se vjerovatno bolje slagati s hladnim ljudima) i suprotni po dominaciji i kontroli.

S obzirom na to da postoje brojna istraživanja u ovom području, a u skladu s tim i brojni nedosljedni rezultati, jasno je samo da zadovoljni romantični parovi u svom odnosu iskazuju više sličnosti nego suprotnosti. No, to i dalje ne treba nužno da znači da su ti parovi od početka bili jako slični već da su s vremenom poprimili obrasce ponašanja jedni od drugih, što je takođe česta pojava (jer, kako kažu, s kim si – takav si).

Međutim, ako se laički promisli o ovoj temi, može se jasno uočiti da je vjerovatnije da ćete nekog upoznati na temelju sličnosti. Na primjer, ako odete na koncert svog omiljenog izvođača i tamo upoznate svog partnera, to bi onda značilo da već u početku dijelite preferencije prema istoj vrsti muzike.

Jedno je istraživanje pokazalo da gotovo 80 odsto ljudi vjeruje u tvrdnju da se suprotnosti privlače, a čini se da u stvarnosti svi dokazi tvrde da je takva privlačnost vrlo rijetka.

Svaka ptica svome jatu leti – jesu li sličnosti ipak važnije?

Psiholog Don Birne bio je jedan od prvih koji je proučavao uticaj sličnosti na rane faze partnerskih odnosa, a to je učinio pomoću tehnike fantomskog stranca.

Postupak započinje tako da učesnici popunjavaju upitnik o vlastitim stavovima o različitim temama, poput upotrebe nuklearnog oružja. Slijedi faza percepcije osobe u kojoj ocjenjuju (nepostojeću) osobu na temelju odgovora na isti upitnik. Birne je manipulisao nivoom sličnosti između učesnika i fantomskog stranca, a njegovi su rezultati pokazali da su učesnici saopštili da ih više privlače ljudi koji imaju slične stavove kao i oni.

Ljudi koji se slažu s nama potvrđuju naše stavove i tako zadovoljavaju našu potrebu za dosljednim i logičkim svijetom, dok ljudi koji se ne slažu s nama imaju tendenciju podsticanja negativnih osjećaja koji vode prema odbojnosti.

Birneova rana istraživanja bila su ograničena samo na sličnosti stavova, ali druga su istraživanja sugerisala da postoji i veća privlačnost prema onima koji imaju slične sociodemografske dimenzije.

Na primjer, studije su pokazale da je vjerovatnije da će osobe na društvenim mrežama prije kontaktirati i odgovarati na poruke onima koji imaju sličnu obrazovnu i etničku pripadnost kao i oni te su slične dobi. Međutim, Birneova kasnija istraživanja su pokazala da je sličnost stavova možda važnija od sociodemografske sličnosti kada je u pitanju formiranje i održavanje odnosa.

Jednom naučnom analizom 313 studija s više od 35.000 učesnika utvrđeno je da je sličnost snažan prediktor privlačnosti, posebno u ranim fazama odnosa, te se ne nalaze dokazi koji potvrđuju tvrdnju privlačenja suprotnosti. Toliko je vjerovatno da će nam se svidjeti sličniji pojedinci da su neki psiholozi čak proglasili učinak sličnosti jednom od najboljih generalizacija u socijalnoj psihologiji.

Ravnoteža između sličnosti i suprotnosti

Psiholog Artur Aron vjeruje da, iako su sličnosti važne, možda ipak postoje neke situacije u kojima one mogu smanjiti privlačnost.

Naime, ljudi takođe imaju potrebu za rastom i širenjem vlastitih perspektiva, te je upravo to jedan od razloga zašto uopšte stvaramo odnose s drugima, odnosno kako bismo mogli usvojiti neke kvalitete partnera koje nemamo, a podstiču naš rast i razvoj.

Sugestije idu u smjeru da će nas vjerovatno privući oni ljudi koji nude najveći potencijal za naš vlastiti rast i razvoj, a u praksi bi to značilo da će nas vjerovatno na prvi pogled privući oni koji su drugačiji. Dakle, to bi značilo da različitost ponekad može biti privlačna, pogotovo ako vjerujete da postoji dovoljno mogućnosti da se odnos razvije. No, zanimljiva je i činjenica da većini ljudi kod partnera smetaju upravo one stvari, tj. različitosti, koje su ih u početku privukle zato što je po njima njihov partner bio drugačiji i posebniji.

Naravno, sve to postaje komplikovanije kada parovi otkriju neslaganje o nekim temama, a onda pokušavaju svoje stavove uskladiti sa stavovima partnera. To usklađivanje s vremenom prerasta u sličnost, što znači da s vremenom partneri postaju sličniji te modifikuju vlastita ponašanja i stavove kako bi odnos mogao opstati.

Konačno, suprotnosti se ipak ne privlače

Ako se na početku i privuku, ubrzo postanu prva tačka na spisku problema u odnosima. Iako je gotovo nevjerovatno da ćete pronaći osobu koja vam je u svemu slična, važno je naglasiti i da previše sličnosti može rezultirati manjkom ličnog napretka u odnosu i brzim zasićenjem.

Istinska ravnoteža leži u sličnosti i slaganju u temeljnim vrijednostima, stavovima i razmišljanjima, ali i djelimičnoj različitosti u određenim kvalitetama i vrlinama. Najvažnije od svega je da obje osobe u odnosu žele raditi na sebi i na svojoj vezi, a to podrazumijeva komunikaciju, razumijevanje, brigu i podršku u svim životnim situacijama.