Posjetite

Zdravlje

Brusnica- jedinstvena bobica

Kada su Evropljani došli do sjeveroistočne obale Sjeverne Amerike, domaći stanovnici s kojima su počeli trgovati ponudili su im crvene bobice. Indijanci iz plemena Pekvot, koji su živjeli na poluostrvu Kejp Kod, zvali su te bobice i-bimi ili gorki plod.

Brusnica je naziv za nekoliko vrsta biljaka (grmova) iz roda Vaccinium. Vrste daju crvene plodove koji su bogati različitim zaštitnim tvarima te sadrže minerale, vitamine i biljna vlakna.

Njeni se plodovi jedu svježi ili sušeni, od nje se može napraviti džem, pekmez ili sirup, u kulinarstvu se sjajno spaja kao slatka delicija u kombinaciji s mesom divljači, odlična je u kolačima i pitama, a pije se i u obliku soka ili čaja, ali možda je najpoznatija po svojim ljekovitim svojstvima zbog kojih spada među najzdravije biljke svijeta.

Brusnice spadaju u bobičasto voće koje potiče iz Sjeverne Amerike. To je tvrda crvena bobica koja zahvaljujući većoj količini vitamina C u svom sastavu ima kiselkasti ukus.

Ono što je već dugo poznato potvrđuju i zdravstvena testiranja: brusnice su zaista zdrave. Utvrđen je i pozitivan učinak na poremećeni rad bubrega i jetre, uravnoteženi minerali brusnice jačaju floru želuca i crijeva, a njeni antioksidansi jačaju imunološki sistem. Antimikrobni sastojci u brusnicama sprečavaju razvoj mnogih patogenih mikroorganizama u tijelu, što se postiže čak i s vrlo razrijeđenim sokom od brusnica koji je u posljednjoj deceniji veoma popularan.

Osim toga, plod brusnice se može koristiti u svježem obliku, čuva se smrzavanjem ili sušenjem, a njime možemo pripremati i različite umake i ukusna jela.

ISTORIJA BRUSNICE

Kada su Evropljani došli do sjeveroistočne obale Sjeverne Amerike, domaći stanovnici s kojima su počeli trgovati ponudili su im crvene bobice osvježavajućeg, kiselkastog ukusa. Indijanci iz plemena Pekvot, koji su živjeli na poluostrvu Kejp Kod, zvali su te bobice i-bimi ili gorki plod.

Stabljika i plod brusnice podsjećaju na vrat i glavu ždrala pa je moguće da su zato puritanski kolonisti u početku zvali njene plodove craneberries, što doslovno znači ždralove bobice. A možda su ih tako nazvali i zato što su ždralovi koji su živjeli na tom području jako voljeli jesti brusnicu.

KORIST BRUSNICE ZA ZDRAVLJE

Brojni su načini na koje brusnica utiče na zdravlje ljudi. Koriste se kod prevencije urinarnih infekcija. Snažni antioksidansi iz brusnice sprečavaju prijanjanje bakterija uz zidove mokraćnih puteva, nakon čega se prilikom mokrenja patogeni izbacuju iz organizma.

Zbog toga je brusnica najbolji izbor kod prevencije upale mjehura i ostalih urinarnih tegoba. U ovu je svrhu najbolje koristiti čisti ili razrijeđeni sok od brusnice, bez dodatka šećera, ili čaj.

Njeni plodovi su i podrška zdravlju kardiovaskularnog sistema. Čisti sok brusnice može biti značajna podrška zdravlju srca i cirkulatornog sistema jer flavonoidi, snažni antioksidansi koje sadrži, smanjuju opasnost od razvoja ateroskleroze i djeluju kao svojevrsni anti-aging saveznik kod održavanja dobrog stanja i funkcionalnosti krvnih zidova.

Moćni crveni plodovi važna su prirodna pomoć i kod mršavljenja. Trpke i osvježavajuće brusnice obiluju vitaminima i mineralima te snažnim antioksidansima i vlaknima koji mogu biti korisni kod redukcijskih dijeta jer omogućavaju normalan metabolizam uz detoks učinak i blagotvorno djelovanje na jetru. Posebno su korisne svježe (smrznute), ali i sušene, uz jutarnju žitnu kašu ili jogurt.

Ovo voće pomoć je i kod zaštite zida želuca. Flavonoli, antocijani i proantocijanidi mogu smanjiti rizik od razmnožavanja helikobakterije koja može uzrokovati ozbiljnu upalu zidova želuca, kao i čir želuca. Redovno ispijanje soka od brusnice važno je za sprečavanje želučanih upala.

Antioksidansi koje brusnica sadrži onemogućavaju zadržavanje i razmnožavanje bakterija na zubima te mogu djelovati preventivno kod upale desni. Koriste li se u tu svrhu, najbolje su svježe (smrznute) ili u formi soka.

JEDINSTVEN SASTAV

Brusnica je niskokalorična i zdrava, 100 g svježih plodova sadrži samo 15 kalorija, dok je energetska vrijednost 100 g suvih brusnica 60 kalorija. Bogata je vlaknima, vitaminima i mineralima, među kojima dominiraju vitamini B grupe, vitamini C i A, minerali kalcijum, kalijum, magnezijum, željezo, mangan, bakar. Bogata je bioflavonoidima i drugim antioksidansima koji imaju snažna ljekovita svojstva.

Blagotvorna svojstva brusnice poznata su još od davnih vremena. Indijanci su je koristili za zacjeljivanje rana i liječenje upala mokraćnog mjehura. Kasnije se koristila za liječenje i ublažavanje probavnih smetnji te kod problema s krvi i nedostatka apetita. Ono što su o njoj mnogi narodi znali vijekovima, u novije su vrijeme potvrdila i brojna naučna istraživanja.

Pokazalo se da one spadaju među pet namirnica s najvećim udjelom antioksidansa, koji štite ćelije organizma od oksidativnog stresa i uticaja slobodnih radikala. Slobodni radikali su, naime, elementi koji nastaju u organizmu kao nusprodukti metabolizma, a uzrokuje ih izloženost vazduhu prepunom smoga i cigaretnog dima, štetnim UV zracima te konzumacija nezdrave hrane i alkohola, stres. Slobodni radikali su krivci za nastanak različitih bolesti.

Stoga kao snažan antioksidans brusnica pridonosi prevenciji kardiovaskularnih bolesti i različitih vrsta karcinoma, poput karcinoma dojke i debelog crijeva, te sprečava njihovo širenje po tijelu.

Brusnica sadrži veliku količinu vitamina C. Zbog toga se može koristiti i kao lijek protiv gripa i prehlade.

OPREZ PRI KUPOVINI

Brusnica je vrlo ljekovita i korisna namirnica pa je zato treba češće imati na jelovniku, ali treba biti oprezan jer je zbog svih blagotvornih karakteristika počela komercijalna proizvodnja soka od brusnice koji je zaslađen i nema pozitivan uticaj na metabolizam i imunološki sistem zbog previsokog sadržaja šećera.

Stoga, želite li uživati u ljekovitim svojstvima brusnice, nemojte kupovati industrijski proizvedene sokove jer sadrže minimalan udio ovog korisnog voća, a velike količine šećera. Nastojte kupovati što prirodnije proizvode i pomno čitajte deklaracije. Sušene brusnice kupujte u prodavnicama sa zdravom hranom, a proizvode na bazi ovog voća poput tableta ili kapsula u biljnim apotekama. Naravno, konzumirajte i voćne plodove – svježe ili zamrznute.

BRUSNICA KAO LIJEK

Brusnica je poznata kao lijek za razne tegobe zbog svojih nutritivnih svojstava, a koristi se za:

* zaštitu od urinarnih infekcija

* sprečavanje razvoja bakterija

* povećavanje otpornosti imuniteta

* zaštitu od nekoliko vrsta tumora

* zdravlje očiju

* oporavak od gihta i reume

* zaštitu od karijesa i bolesti desni

* usporavanje procesa starenja

Zdravlje

Jutarnju kafu zamijenite ovim napitkom i gledajte kako kilogrami nestaju

Ako niste za radikalne dijete i treninge, dovoljno je da promijenite jednu naviku, i to onu jutarnju kako biste pokrenuli metabolizam i izgubili kilograme.

U pitanju je napitak od samo 2 sastojka – peršuna i limuna.

Ova tečnost pomoći će vašem tijelu da se oslobodi viška vode, eliminisaće nadutost, razgraditi masne ćelije, podstaći bešiku na bolji rad i izbaciti toksine iz vašeg organizma. Što je najbolje od svega, sastojci su veoma jeftini, a za pripremu vam je potrebno svega 5 minuta.

Sastojci:

1 limun

60 g peršuna

60 ml vode

Priprema:

Iscijedite sok iz limuna i isjeckajte peršun. Stavite ih u šolju i preko prelijte vodu.

Primena:

Ovaj napitak uvijek pijte na prazan želudac. Konzumirajte po jednu šolju dnevno tokom 6 dana, a zatim napravite pauzu od 10 dana, pa možete početi ponovo. Mnogo je važno kako započinjete svoj dan, a blagotvornije za vaš organizam biće da na poslu ujutru popijete čaj od peršuna i limuna umjesto kafe. Već poslije mjesec dana primjetićete rezultate. (Krstarica)

Nastavite čitati

Zdravlje

Šta jutarnja kafa zapravo čini vašem mozgu?

Mozak je složen i zamršen sistem. Što više kafe pijete, formira se više adenozinskih receptora, što znači da ćete možda morati da popijete sada više kafe da biste ostali budni, nego kada ste prvi put počeli da je pijete u mladosti, piše Bigthink

U prvih deset minuta, kofein ulazi u vaš krvotok i širi se po cijelom tijelu, izazivajući porast krvnog pritiska i otkucaja srca. U periodu do 20 minuta vezuje se za adenozinske receptore, neutrališući umor.

Kofein povećava nivo adrenalina, što dovodi do ubrzanog otkucaja srca i bržeg protoka krvi kroz tijelo. Istovremeno, sprječava da se dopamin ponovo apsorbuje u vaš sistem, omogućavajući mu da duže ostane u mozgu, čineći da se duže osjećate pozitivnim i sretnijim. Upravo ovo zadržavanje dopamina je ono što često pokreće mozak da žudi za više kofeina.

Evo šta se događa u tijelu u prvih šest sati nakon ispijanja kafe

U prvih 10 minuta:

Kofein ulazi u vaš krvotok i širi se po cijelom tijelu, uzrokujući porast krvnog pritiska i broja otkucaja srca.

Do 20 minuta:

Kofein se vezuje za adenozinske receptore, neutrališući umor. Nivoi dopamina se povećavaju i opstaju, stvarajući osjećaj budnosti i fokusa.

Posijle 30 minuta:

Nadbubrežne žlijezde prelaze u visoku brzinu i počinju da proizvode više hormona. Za to vrijeme, zbog proširenja zjenica, vid može postati oštriji.

U roku od 40 minuta:

Tijelo počinje da proizvodi više serotonina, koji poboljšava funkcionisanje neurona unutar kičmene moždine, a to dovodi do poboljšane koordinacije i snage mišića.

Poslije 4 sata:

Metabolizam je ubrzan, zbog čega brže sagorijevate energiju. Tokom ovog perioda, vaše tijelo počinje da razlaže uskladištene masti.

U roku od 6 sati:

Kafa je prošla kroz vaš sistem i vjerovatno ćete osjetiti potrebu za mokrenjem. Do tog vremena, otprilike polovina količine kofeina koju ste unjeli napustiće vaše tijelo, prenosi CityMagazine.

Nastavite čitati

Zdravlje

Kopriva kao lijek: Za šta je sve dobra?

Iako je glavna asocijacija za ovu biljku peckanje, kopriva u sebi krije mnogo više.

Biljka od koje smo kao djeca bježali pruža mnogobrojne pogodnosti kada je zdravlje u pitanju. Iako smo je mi zanemarili u ishrani, da nije njenog odbrambenog svojstva, životinje bi zasigurno iskoristile sve njene ljekovite djelove, piše City Magazine.

Najbolji način na koji možemo iskoristiti sva njena ljekovita svojstva jeste, u poslednje vrijeme veoma popularan, sok od koprive.

Za šta je sve kopriva dobra?

Osim što je zaštićenom od životinja i štetočina drži kiselina koja izaziva plikove i opekotine, kopriva je izuzetno ljekovita u svakom dijelu, od listova, stabljike, pa preko cvijeta i korijena.

Najznačajnije je napomenuti da kopriva sadrži izuzetno velike količine gvožđa, što je samim tim čini savršenim saborcem protiv anemije.

Pored gvožđa, kopriva je bogata mineralima poput kalcijuma, magnezijuma, fosfora i sicilijuma. Najbogatija je vitaminom C, međutim vitamin C se obradom u najvećoj mjeri gubi, a koprivu u svježem obliku gotovo je nemoguće konzumirati, naročito kada se napomene potencijalni problem sa probavnim sistemom koji uzimanje svježe koprive može izazvati.

Posjeduje antibakterijska svojstva, antivirusna, protivupalna, diuretička svojstva, smanjuje bol i zaustavlja krvarenje. Vitamini A, B2, B5 i K, u kombinaciji sa karotenom, lecitinom i brojnim aminokiselinama, belančevinama i ugljenim hidratima čini koprivu sjajnim lekom za mnoge bolesti.

Ubrzavanjem izlučivanja tečnosti iz organizma utiče na regulaciju krvnog pritiska, stimuliše rad jetre i pankreasa, pomaže kod oralnih infekcija, kao i oboljenja poput ekcema, akni i opadanja kose.

Pored svega toga, regulacija šećera u krvi, pomoć kod nesanice i nervoze značajan su deo brojnih pogodnosti koje nam ova prijateljica iz dvorišta donosi.


Sok od koprive

Kao što smo već pomenuli, kopriva u bilo kom obliku je prijatelj organizma, bilo da je u pitanju artritis, astma, žuč, urinarni ili respiratorni problemi, problemi sa kožom ili grčevima u želudcu.

Kada smo zaključili koliko je sama kopriva dobra za tijelo i organizam, trebalo bi napomenuti koje pogodnosti donosi u obliku soka.

Sok od koprive ima pozitivan uticaj kada je u pitanju:

stimulacija limfnog sistema

poboljšavanje imuniteta

jačanje fetusa kod trudnica

ublažavanje grčeva kod menstruacije

pomoć kod oboljenja disajnih puteva

smanjenje mučnine

prehlada

upalni proces

dijareje

anemije

Recept za tradicionalni sok od koprive:

Potrebno vam je:

30-40 vrhova mlade koprive
3 l hladne vode
5-6 arguma (kombinacija limuna, pomorandže-po želji)
1 kg šećera

Priprema:

Potrebno je da uberete vrhove koprive na njivi ili blizu šume, kraj potoka ili u vašoj bašti. Koprivu stavite u vodu i nasječete 6 limunova ili kombinaciju citrusnog voća koje ste izabrali. Mješavinu poklopite i ostavite je tako 24 časa. Nakon ovog periodaa rukama izgnječite sastojke, zatim ih procijedite i dodajte šećer. Važno je mješati sirup dok se šećer ne otopi, dovoljno je u naredna 24 sata povremeno mješati kako bi se sve sjedinilo. Nakon što se šećer dobro otopio, sirup sipajte u staklene flaše i čuvajte ga na suhom i hladnom mjestu.

Nastavite čitati

Top pet