Posjetite

Život

Zašto se (neke) žene uporno nastoje promijeniti kako bi se svidjele muškarcima?

Otkada pamtim prva listanja i čitanja tinejdžerskih časopisa, koji su većim dijelom pisani za djevojke, a kasnije i nešto „ozbiljnijih“ ženskih magazina, oduvijek su bili krcati temama koje su ukazivale na to da djevojka ili žena mora promijeniti svoje ponašanje kako bi dobila muškarca kojeg želi.

Od naslova poput 10 načina kako mu pružiti najbolji poljubac, preko tema kako ga zainteresirati za sebe, kako mu prići i osvojiti ga, pa sve do toga kako ga zadovoljiti u krevetu, većina naslova tekstova ima samo jedan zajednički nazivnik – sve je podređeno njemu.

I to je razlog zbog kojeg sam prije nekoliko godina prestala čitati „ženske“ časopise. U nadi da su se promijenili, povremeno prolistam koji kod prijateljice, ali uz nekoliko iznimaka te kvalitetnih kolumni i osvrta na aktualna ženska pitanja, promjena nema.

Dakako, mediji su poseban način prijenosa informacija te ih na našem području zaista ima iznimnih i vrhunskih, ali jednako tako i onih drugih.

S mnogih strana slušamo kako je sve podređeno „frajerima“. To me kao feministkinju oduvijek neopisivo živciralo, a primijetila sam da to utiče i na to kako žene vide same sebe. Kada se k tome pridodaju i danas popularne društvene mreže, pritisak da se bude savršena žena koja će savršeno nadopunjavati „svog“ muškarca još je veći.

Najžalosnije je što se to servira već i djevojčicama. Jedno skandinavsko istraživanje pokazalo je da djevojčice već u dobi od šest godina počinju vjerovati da su manje sposobne od dječaka te da se moraju ponašati na određeni način kako bi ih bile vrijedne.

Također sam na jednoj radionici za djecu koju sam vodila doživjela da je 13-godišnjakinja rekla kako ona nema ni jednu pozitivnu osobinu i nikakve talente, a istodobno je nahvalila bratića koji ide s njom u isti razred.

Mislila je da je on bolji od nje, a kasnije sam iz razgovora s drugim djevojkama koje su mi prišle saznala da je i preko ušiju zaljubljena u jednog dečka iz susjednog razreda, ali je mislila da je preružna za njega.

U studentskim danima imala sam prijateljicu za koju se činilo da točno zna što želi u životu, koja se toliko veselila diplomi i radu u struci s djecom te bila uvijek skromna u svojim željama. Sve dok se nije pojavio ON – netom diplomirani, iz ugledne obitelji. Iako se na početku opirala jer je bila zaljubljena u nekog drugog, uskoro se počela pretvarati u nekog neprepoznatljivog.

Mijenjati se moramo samo zbog sebe samih

Nedavno sam vodila razgovore s nekoliko muških prijatelja kako bih dokučila što se to krije u njihovim mislima. Jedan od njih je i psihoterapeut.

Što muškarci uopće žele od žene? Kako im pristupiti? Zašto bi se žena trebala mijenjati za njih? I bi li se uopće bilo ko trebao mijenjati?

Svi su složni u tome da žele ženu koja zna što želi, koja je sigurna u sebe, koja ima zacrtani cilj u životu i drži ga se, koja je emocionalno stabilna i kojoj je partner samo jedna stavka u životu, a ne cijeli svijet.

Dobila sam odgovore koji kažu da žele vedru ženu koja vodi svoj život i kojoj će oni biti samo vjetar u leđa i velika podrška u svemu što radi, a ne centar svemira.

Navodno će jedino tako žena zaslužiti njihovo poštovanje i divljenje. Doduše, znamo da bi razgovor s nekim drugim mogao ponuditi znatno drugačije odgovore, poput onih da je žena stvorena samo za kuću. To je posebna grupa ljudi.

I to me opet vraća na onu nekadašnju prijateljicu iz studentskih dana, ali i sve žene u mom okružju, pa i samu sebe.

Da, stoji baš sve što sam saznala iz razgovora s muškim prijateljima, no žena ne bi trebala postajati snažna, hrabra i neustrašiva samo zato da bi je muškarci zapazili. Ne, ona to mora biti zbog sebe same. Sebe mora staviti na prvo mjesto: svoje obrazovanje, svoj posao, svoju obitelj i prijatelje, a doda li se tome i briga za vanjski izgled koji joj je možda važan, trebala bi ga njegovati isključivo zbog sebe, ne zbog društva i muškaraca ili nečega što joj kažu mediji.

Priroda li se tome kasnije partner koji će prepoznati sve to i poželjeti provesti svoj život s njom, odlično. No ako se ne pojavi, to nije baš nikakav razlog za tugu, osjećaj usamljenosti i paniku, što nam god nam okolina pokušava nametnuti.

Svi bismo mi trebali svakog dana raditi na sebi, ali isključivo zbog sebe i ni zbog koga drugoga na ovom svijetu. Poželimo li se dodatno obrazovati, napraviti tetovažu koju dugo želimo, otići same na putovanje za koje dugo skupljamo hrabrost, preseliti se u drugi grad ili državu, to moramo napraviti isključivo zbog sebe i ni zbog koga drugoga.

Uostalom, kada se neki muškarac odlučio mijenjati isključivo zbog žene? Javite mi gdje takvi rastu. (zadovoljna.hr)

Život

Topla kupka popravlja raspoloženje

Popodnevna topla kupka, dvaput nedjeljno, poboljšava raspoloženje i ima isti efekat kao fizička aktivnost, zaključili su stručnjaci sa univerziteta u Frajburgu u Njemačkoj.

Istraživači su podijelili u dvije grupe osobe koje imaju problem sa depresijom. Oni iz prve grupe kupali su se svakoga dana, po pola sata, u vodi na 40 stepeni, dok je druga imala zadatak da dvaput nedjeljno, 40-45 minuta, radi vježbe umjerenog intenziteta.

Poslije dva mjeseca naučnici su došli do zaključka da su ljudi, koji su se redovno kupali u vrućoj vodi, bili raspoloženiji od onih koje su samo vježbali. Stručnjaci vjeruju da to ima veze sa biološkim dnevnim ritmom koji utiče na rad organa regulacijom temperature tijela a koji je, inače, poremećen kod osoba koje pate od depresije.

Jutarnje izlaganje jakoj svetlosti takođe ublažava depresiju. Popodnevna kupka dva puta nedeljno može umjereno, ali trajno da pobošlja raspoloženje, ali ne i da izliječi depresiju.

Nastavite čitati

Život

Navike koje utiču na smanjenje koeficijenta inteligencije

Iako se na prvi pogled čini da nemaju nikakve veze sa inteligencijom, naučno je dokazano da ipak imaju veliki uticaj na moždane ćelije. Ove navike većina nas primjenjuje svakodnevno.

One su povezane sa životnim stilom, a studije su pokazale da određene aktivnosti koje osoba sistematski ponavlja utiču na njegove kognitivne sposobnosti.

Konzumiranje zasićenih masti
Ove masti se nalaze u mliječnim proizvodima i masnom mesu. Naučnici su zaključili da takva hrana negativno utiče na rad kardiovaskularnog sistema, jer povećava nivo “lošeg holesterola” u krvi, koji šteti krvnom sistemu.

Kao rezultat toga, čovjekova normalna cirkulacija krvi je poremećena, a to dovodi do nedostatka kiseonika u mozgu i usporavanja njegovog funkcionisanja, piše “Prva.rs”.

Pored toga, poremećeni su mnogi drugi procesi centralnog nervnog sistema koji utiču na mentalno stanje i izazivaju pojavu negativnih emocija poput tuge.

Multitasking
Neurohirurg Erl Miler sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu sproveo je studiju fokusirajući se na efekte ljudskog mozga u režimu rada više zadataka.

Rezultati su sljedeći, ljudski mozak ne može pravilno da funkcioniše u uslovima kada je opterećen sa više strana. Imajući u vidu stepen uticaja multitaskinga na nivo inteligencije, cijena je vrlo visoka.

Previše provedenog vremene ispred televizora
Gledanja televizije je najjeftiniji i najlakši način da se rasteretite i opustite, jer gledanje programa ne traži ulaganje nikakvog fizičkog ili mentalnog napora. Međutim, posljedice takve zabave mogu biti veoma ozbiljne.

Navika da dugo sjedite ispred ekrana smanjuje nivo inteligencije. Kao rezultat, ne samo da postajete pasivni posmatrač, već je i rad mozga prigušen.

Manjak sna
Dobar san jedna je od najboljih navika koje doprinose normalnom funkcionisanju mozga. Nakon toga, osoba se osjeća odmorno, puno energije i spremnije za novi dan.

Studije pokazuju da se ljudi koji ne spavaju dovoljno brzo umaraju, prave više grešaka i karakteriše ih povećana emocionalna nestabilnost. Razdražljiviji su i imaju tendenciju da se uznemire pri najmanjoj nepogodnoj situaciji.

Ne potcjenjujte moć dobrog sna. Istraživanja pokazuju da on znatno poboljšava memoriju.

Unos velike količine šećera u organizam
Velike porcije šećera takođe ometaju normalno funkcionisanje mozga. Studije na Kalifornijskom univerzitetu u Los Anđelesu pokazale su da ako osoba konzumira velike količine šećera 6 nedjelja, ima poteškoće u obradi i skladištenju informacija.

Činjenica da je demencija najčešća kod ljudi koji imaju dijabetes nije slučajnost.

Nastavite čitati

Život

Jesi li znala ovo? 5 osobina koje si naslijedila od mame i 4 od tate

Mnoge crte lica ili karakteristike nasljeđujemo preko velike količine različitih gena.

Neke od njih naslijedili smo od oca, a druge od majke. Evo zašto muškarci ne mogu više za ćelavljenje okriviti svoju majku i zašto žene svoje raspoloženje često nasljeđuju od mame. Jesi li možda naslijedila mamin prćasti nos? Je li ti tata prenio onu čudnu osobinu da na suncu jako kišeš? A odakle se zapravo  pojavila ona krasna crvena, rudlava kosica tvoje bebe kad u porodici već nekoliko generacija – na obje strane – nije bilo riđokosih?

Odgovori na ova pitanja čine se jednostavnima, no jako se brzo počinju komplicirati. Zašto? Jer je znanost genetskog nasljeđivanja veoma složena. Gotovo je nemoguće izvući precizan podatak odakle je netko naslijedio neku crtu, osobinu, grimasu. Mnoge crte lica ili karakteristike nasljeđujemo preko velike količine različitih gena, a neke od njih naslijedili smo od oca, a druge od majke. Tu je i uticaj okoline – to što nosiš gen za određenu karakteristiku, ne znači da ćeš ga i ispoljiti. A tu su i neke stvari za koje ljudi misle da su ih zasigurno naslijedili od nekoga iz porodice, a zapravo nisu.

Kako nasljeđujemo svoje osobine?

Bez obzira na sve, svima je zabavno odgonetavati od koga je beba naslijedila boju kose, oblik usta, nosa, čela… Odgovor nije lako dati, ali postoji nekoliko temeljnih stvari koje ti genetika može reći o tvojim karakteristikama koje si naslijedila od majke ili od oca. Međutim, prvo pogledajmo kako to nasljeđivanje funkcionira.

Postoje tri ključna načina za nasljeđivanje karakteristika od roditelja. Jedan je preko dominantnih gena – ako si naslijedila dominantni gen, tu ćeš karakteristiku i imati. Ako ti oba roditelja imaju smeđe oči, vjerojatno ćeš i ti imati smeće oči jer je to dominantan gen.  Drugi način nasljeđivanje je preko recesivnog gena – oba roditelja moraju u svom genetskom naslijeđu imati taj recesivni gen da bi mogla naslijediti tu karakteristiku. Recimo, ako imaš plave oči, oba tvoja roditelja morali su biti nositelji tog recesivnog gena za plave oči (iako oni sami nemaju plave oči).

Na koncu, tu su i karkateristike X koje nasljeđujemo samo preko kromosoma x, dakle samo preko majke.

Sposobnost da smršaš

U našem tijelu skrivaju se dvije vrste sala: smeđe, dobro salo koje ubrzava naš metabolizam i pomaže da održimo zdravu težinu i loše bijelo salo, koje može uzrokovati pretilost i različite bolesti ukoliko ga imaš previše. Svi mi imamo i jednog i drugog sala, ali to koliko ćemo imati smeđeg sala – a to znači koliko će biti brz naš metabolizam – može se naslijediti od majke.

Koliko se lako debljaš

Dok ti mama pomaže sa smeđim salom, oca možeš okriviti za bijelo salo. Koliko sala imaš u tijelu, pogotovo kao omotač organa, djelomično odlučuju geni koje smo naslijedili od oca. Genetika nije i sudbina kad je težina u pitanju, ipak odabir načina života, prehrane i vježbanja igra puno veću ulogu.

Sposobnost koncentracije

Ako je tvoja mama ima niže razine serotonina, kemikalije u mozgu koju povezujemo s raspoloženjem, veće su šanse da si zbog toga razvila ADHD, hiperaktvni poremećaj pažnje. Taj utjecaj serotonina povezan je i s mogućnošću koncentracije.

Ulazak u pubertet

Pubertet i sve one divote koje s njim povezujemo, prištići, mutacija glasa i menstruacija znakovi su odrastanja koje prolaze sva djeca na putu da postanu odrasli ljudi. Genetika oba roditelja određuje kad ulazimo u pubertet, ali ako si u njega ušla rano – a to znači s osam ili manje godina za djevojčice i devet za dječake – to može biti povezano s genom koji se nasljeđuje od oca. Određena genetska mutacija povezana je s preranim pubertetom i ako si je naslijedila, morala si se sa svim spomenutim divotama suočiti prva u razredu.

Bore smijalice

Kako ćeš stariti i koliko će se starenje odraziti na tvojem licu, određuje se na staničnom nivou i to prema šteti koju je doživjela mitohondrijska DNK – a to su geni koje nasljeđujemo od majke. Vanjski faktori poput pretjerivanja sa sunčanjem, pušenje i nezdrava prehrana mogu oštetiti mitohondrijsku DNK, no nešto te oštećene DNK može se naslijediti i od mame, otkrila je nedavna studija objavljena u časopisu Nature. Što više takvih mutacija DNK naslijediš od majke, brže ćeš stariti i to će se brže vidjeti na nekim tvojim karakteristikama poput dubokih bora i sijede kose.

Raspoloženje

Majke mogu utjecati na tvoje raspoloženje na mnogo načina i to ne samo kaznama ili tjeranjem da jedeš povrće koje ne voliš tri puta tjedno. Struktura dijela mozga poznatog kao kortikolimbički sustav koji kontrolira naše emocije i igra ulogu u mentalnim bolestima poput depresije najčešće se nasljeđuje s majke na kćerku, a s majke na sina ili s oca na djecu oba spola puno rjeđe prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience. To znači da barem u nekoj mjeri kćeri nasljeđuju svoje raspoloženje od majki.

Spol djece

Geni partnera, oba, određuju spol djeteta. Međutim, koje ćeš gene povezane sa spolom naslijediti određuju geni oca. Evo kako. Muškarac s puno braće ima veće šanse dobiti sina, a onaj s puno sestara vjerojatno će dobiti kćerku, otkrilo je istraživanje objavljeno u časopisu Evolutionary Biology.

Pamćenje

Već se dosta dugo zna da porodična historija Alzheimerove bolesti značajno podiže rizik razvoja te bolesti, no nova studija otkrila je da ti rizici gotovo uvijek dolaze s majčine strane. Alzheimerova bolest jedan je od najčešćih uzroka demencije u kasnijoj dobi, a pogađa sve veći broj ljudi pa je važno znati sve rizike – pa i povijest bolesti s majčine strane – da bi učinila sve da zaštitiš svoj mozak.

Plodnost

Na ženinu plodnost može uticati i gen koji je naslijedila od oca. U normalnoj jajnoj stanici dijelovi koji se zovu centrioli se eliminiraju kako se stanica razvija. Ali, ako centrioli ne nestanu – što je posljedica genetske disfunkcije koja se prenosi preko oca – žena postaje sterilna.

Kosa

Možda si i ti jednom čula da se obrazac po kojem muškarac gubi kosu  – kako i kada  – nasljeđuje po majčinoj strani. No, veliko istraživanje koje je obuhvatilo 55.000 muškaraca pokazalo je da je to mit. Znanstvenici su pronašli 287 neovisnih genetskih signala povezanih s muškim načinom opadanja kose. Dok je njih 40 povezano samo s x kromozomom, što znači da se nasljeđuju s majčine strane, ostali su razasuti čitavom strukturom naše DNK i naslijeđeni od oba roditelja. Zanimljivo je da su neki geni povezani s gubljenjem kose kod muškaraca isto tako povezani s povećanim rizikom srčanih bolesti.  Dok se neke karakteristike nasljeđuju, druge su stečene preko okoline ili životnih odabira. (miss24sata.hr)

Nastavite čitati

Top pet