Posjetite

Život

Navike koje utiču na smanjenje koeficijenta inteligencije

Iako se na prvi pogled čini da nemaju nikakve veze sa inteligencijom, naučno je dokazano da ipak imaju veliki uticaj na moždane ćelije. Ove navike većina nas primjenjuje svakodnevno.

One su povezane sa životnim stilom, a studije su pokazale da određene aktivnosti koje osoba sistematski ponavlja utiču na njegove kognitivne sposobnosti.

Konzumiranje zasićenih masti
Ove masti se nalaze u mliječnim proizvodima i masnom mesu. Naučnici su zaključili da takva hrana negativno utiče na rad kardiovaskularnog sistema, jer povećava nivo “lošeg holesterola” u krvi, koji šteti krvnom sistemu.

Kao rezultat toga, čovjekova normalna cirkulacija krvi je poremećena, a to dovodi do nedostatka kiseonika u mozgu i usporavanja njegovog funkcionisanja, piše “Prva.rs”.

Pored toga, poremećeni su mnogi drugi procesi centralnog nervnog sistema koji utiču na mentalno stanje i izazivaju pojavu negativnih emocija poput tuge.

Multitasking
Neurohirurg Erl Miler sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu sproveo je studiju fokusirajući se na efekte ljudskog mozga u režimu rada više zadataka.

Rezultati su sljedeći, ljudski mozak ne može pravilno da funkcioniše u uslovima kada je opterećen sa više strana. Imajući u vidu stepen uticaja multitaskinga na nivo inteligencije, cijena je vrlo visoka.

Previše provedenog vremene ispred televizora
Gledanja televizije je najjeftiniji i najlakši način da se rasteretite i opustite, jer gledanje programa ne traži ulaganje nikakvog fizičkog ili mentalnog napora. Međutim, posljedice takve zabave mogu biti veoma ozbiljne.

Navika da dugo sjedite ispred ekrana smanjuje nivo inteligencije. Kao rezultat, ne samo da postajete pasivni posmatrač, već je i rad mozga prigušen.

Manjak sna
Dobar san jedna je od najboljih navika koje doprinose normalnom funkcionisanju mozga. Nakon toga, osoba se osjeća odmorno, puno energije i spremnije za novi dan.

Studije pokazuju da se ljudi koji ne spavaju dovoljno brzo umaraju, prave više grešaka i karakteriše ih povećana emocionalna nestabilnost. Razdražljiviji su i imaju tendenciju da se uznemire pri najmanjoj nepogodnoj situaciji.

Ne potcjenjujte moć dobrog sna. Istraživanja pokazuju da on znatno poboljšava memoriju.

Unos velike količine šećera u organizam
Velike porcije šećera takođe ometaju normalno funkcionisanje mozga. Studije na Kalifornijskom univerzitetu u Los Anđelesu pokazale su da ako osoba konzumira velike količine šećera 6 nedjelja, ima poteškoće u obradi i skladištenju informacija.

Činjenica da je demencija najčešća kod ljudi koji imaju dijabetes nije slučajnost.

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Život

Super trikovi kako da paradajz daje dobre plodove: Bit će otporan na sve bolesti!

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz.  Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste oko 15 do 30 centimetara, piše Atma.

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Ako želite da vam paradajz daje plodove posadite ga pomoću ovih koraka i bit će otporan. Iskusni vrtlari znaju da postoje dva ispravna načina na koja se sadi paradajz.  Samo na taj način biljka može odoljeti svim bolestima i vremenskim neprilikama.

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz koja će biti imuna na bolesti, a ona podrazumijevaju sljedeće korake:


Bočno sađenje

Ovo možda zvuči čudno, ali postoji dobar razlog za to. Paradajz se mora saditi duboko, jer kada je riječ o nemu – sve je u korijenu.Paradajz pušta korijenje gdje god joj je stabljika zakopana. Čim stabljika dodirne zemlju, ona pušta bijelo sitno korijenje. Preko korijenja, poput svih biljaka, uzima iz zemlje ono što joj je neophodno za rast i razvoj.

Što dublje zakopate sadnicu paradajza, ona će razviti veći i jači korijen. Što više korijena ima, ona će moć́i apsorbovati više hranljivih tvari i vode. Dodatni korijeni će pomoći biljci da ostane uspravno pod pritiskom vjetra. Ako rano posadite paradajz duboko u zemlju, on će ostati netaknuta, jer će je zemlja zaštititi od hladnog vremena i proljetnog mraza.

Koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza?

Vrtlari kažu da do dvije trećine biljke paradajz treba staviti u zemlju kako biste u potpunosti omogućili biljci da razvije jak korijen. Prvo izmjerite biljku kako biste bili sigurni da ćete napraviti rupu dovoljno veliku prije sadnje.

Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste na oko 15 do 30 centimetara. Uklanjanje donjih listova i stabljiki nije važno, oni se jednostavno mogu zakopati s ostatkom biljke. Međutim, možete ih ukloniti ako će vam to olakšati sadnju.

Priprema tla

Uvjerite se da tlo nije tvrdo ili zbijeno. Korijen neće moći rasti i prodrijeti kroz zbijeno tlo. Prvo prekopajte zemljište dok ne postane rastresito, a zatim možete dodati i kompost.

Sadnja

Postoje dvije metode pri dubokoj sadnji paradajza – metoda rupe i metoda rovova za sadnju bočno.

Metoda rupa

Metoda dubokih rupa je najčešćáa, ali može biti teška na zbijenom tlu. Rupa treba biti dovoljno duboka da se veći dio stabljike, koji se nalazi do malo ispod gornjeg skupa listova, zakopa.

Metoda rova – bočna sadnja

Metoda rova je idealna ako je tlo malo zbijeno ili ako ne možete iskopati dovoljno duboku rupu da primi pune dvije trećine biljke. Rupa treba biti duboka otprilike oko 15 centimetara, ovisno o duljini biljke. Položite biljku na stranu pod blagim kutom tako da su gornji listovi izloženi i ispunite zemlju oko stabljike. Biljka će se vremenom ispraviti rastući prema suncu.

Možete iskoristiti nosače, poput greda ili drške, koje će pomoći paradajzu da raste uspravno. Kada koristite metodu sadnje u rovovima – ili sačekajte da biljka poraste uspravno prije nego što postavite nosače ili postavite kolac pored horizontalne stabljike i sačekajte da se ispravi prije nego što ju vežete za njega.

Zalijevanje

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Dobro zalijevanje potaknut će korijenje da raste i širi se, prema dole, a upravo to želite iskoristiti kao prednost dubokog sađenja. Pobrinite se da dobro zalijevate tijekom vegetacije kako biste održali snažan, zdrav korijenov sistem.

Nastavite čitati

Život

Ako imate ovu liniju na dlanu pravi ste sretnik

Ona pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerojatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja i materijalno ne oskudijevaju.

Nemaju svi ljudi liniju anđela čuvara, liniju na dlanu koja je paralelna s linijom života. Rijetki su ti sretnici.

Naime, po nekim vjerovanjima, ta linija pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerovatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja, materijalno ne oskudijevaju i lakše nego drugi prelaze preko prepreka na koje naiđu u životu.

Navodno su upravo ljudi koji su imali tu liniju na dlanu preživjeli neke strašne katastrofe i nesreće.

Može biti dugačka ili kratka te na desnom ili lijevom dlanu.

Dugačka linija – pokazuje kako će čovjek pod zaštitom anđela biti cijeli život.

Kratka linija – pokazuje kako će u životu biti problema i nevolja, ali to će biti uspješno riješeno.

Na desnom dlanu – anđeo čuvar je dobiven u nekom periodu života zahvaljujući zaslugama, možda dobrim djelima ili osobnim patnjama.

Na lijevom dlanu – ovo je pokazatelj da je neko dobio svog anđela čuvara onog trenutka kada se rodio, ne kasnije kao oni kojima se linija nalazi na desnom dlanu. Anđeo je dodijeljen po rođenju zahvaljujući precima. (24sata)

Nastavite čitati

Život

Nova vrsta insekta pronađena u Neretvi

Nova životinjska vrsta iz porodice insekata otkrivena je na području Neretve.

Naziv je dobila po rijeci Neretvi, objavio je Centar za životnu sredinu u BiH. Tokom prošlogodišnjeg istraživanja gornjeg toka rijeke Neretve otkriven je insekt iz reda dvokrilaca (Diptera) te je nazvan Baeoura neretvaensis.

U istraživanju je sudjelovalo 50 naučnika te je na tom području utvrđena prisutnost preko 1300 životinjskih vrsta. Baeoura neretvaensis je prvi insekt koji je potvrđen. Pronađeno je još osam novih vrsta, ali još nisu službeno potvrđeni.

Profesorica Odsjeka za biologiju Univerziteta u Zagrebu Marija Ivković bila je dio tima naučnika koji su otkrili novu životinjsku vrstu.

“To je vrsta koja dolazi u vrlo čistim i netaknutim područjima rijeke Neretve i na još nekim lokalitetima šireg zapadnog Balkana”, rekla je prof Ivković.

Kazala je da je ova vrsta uglavnom prisutna na području Mediterana.

Koordinator u Centru za životnu sredinu, očekuje da će zbog iznimne čistoće ove rijeke, proglasiti gornji tok rijeke Neretve zaštićenim staništem.

Nastavite čitati

Top pet