Posjetite

Život

Jesi li znala ovo? 5 osobina koje si naslijedila od mame i 4 od tate

Mnoge crte lica ili karakteristike nasljeđujemo preko velike količine različitih gena.

Neke od njih naslijedili smo od oca, a druge od majke. Evo zašto muškarci ne mogu više za ćelavljenje okriviti svoju majku i zašto žene svoje raspoloženje često nasljeđuju od mame. Jesi li možda naslijedila mamin prćasti nos? Je li ti tata prenio onu čudnu osobinu da na suncu jako kišeš? A odakle se zapravo  pojavila ona krasna crvena, rudlava kosica tvoje bebe kad u porodici već nekoliko generacija – na obje strane – nije bilo riđokosih?

Odgovori na ova pitanja čine se jednostavnima, no jako se brzo počinju komplicirati. Zašto? Jer je znanost genetskog nasljeđivanja veoma složena. Gotovo je nemoguće izvući precizan podatak odakle je netko naslijedio neku crtu, osobinu, grimasu. Mnoge crte lica ili karakteristike nasljeđujemo preko velike količine različitih gena, a neke od njih naslijedili smo od oca, a druge od majke. Tu je i uticaj okoline – to što nosiš gen za određenu karakteristiku, ne znači da ćeš ga i ispoljiti. A tu su i neke stvari za koje ljudi misle da su ih zasigurno naslijedili od nekoga iz porodice, a zapravo nisu.

Kako nasljeđujemo svoje osobine?

Bez obzira na sve, svima je zabavno odgonetavati od koga je beba naslijedila boju kose, oblik usta, nosa, čela… Odgovor nije lako dati, ali postoji nekoliko temeljnih stvari koje ti genetika može reći o tvojim karakteristikama koje si naslijedila od majke ili od oca. Međutim, prvo pogledajmo kako to nasljeđivanje funkcionira.

Postoje tri ključna načina za nasljeđivanje karakteristika od roditelja. Jedan je preko dominantnih gena – ako si naslijedila dominantni gen, tu ćeš karakteristiku i imati. Ako ti oba roditelja imaju smeđe oči, vjerojatno ćeš i ti imati smeće oči jer je to dominantan gen.  Drugi način nasljeđivanje je preko recesivnog gena – oba roditelja moraju u svom genetskom naslijeđu imati taj recesivni gen da bi mogla naslijediti tu karakteristiku. Recimo, ako imaš plave oči, oba tvoja roditelja morali su biti nositelji tog recesivnog gena za plave oči (iako oni sami nemaju plave oči).

Na koncu, tu su i karkateristike X koje nasljeđujemo samo preko kromosoma x, dakle samo preko majke.

Sposobnost da smršaš

U našem tijelu skrivaju se dvije vrste sala: smeđe, dobro salo koje ubrzava naš metabolizam i pomaže da održimo zdravu težinu i loše bijelo salo, koje može uzrokovati pretilost i različite bolesti ukoliko ga imaš previše. Svi mi imamo i jednog i drugog sala, ali to koliko ćemo imati smeđeg sala – a to znači koliko će biti brz naš metabolizam – može se naslijediti od majke.

Koliko se lako debljaš

Dok ti mama pomaže sa smeđim salom, oca možeš okriviti za bijelo salo. Koliko sala imaš u tijelu, pogotovo kao omotač organa, djelomično odlučuju geni koje smo naslijedili od oca. Genetika nije i sudbina kad je težina u pitanju, ipak odabir načina života, prehrane i vježbanja igra puno veću ulogu.

Sposobnost koncentracije

Ako je tvoja mama ima niže razine serotonina, kemikalije u mozgu koju povezujemo s raspoloženjem, veće su šanse da si zbog toga razvila ADHD, hiperaktvni poremećaj pažnje. Taj utjecaj serotonina povezan je i s mogućnošću koncentracije.

Ulazak u pubertet

Pubertet i sve one divote koje s njim povezujemo, prištići, mutacija glasa i menstruacija znakovi su odrastanja koje prolaze sva djeca na putu da postanu odrasli ljudi. Genetika oba roditelja određuje kad ulazimo u pubertet, ali ako si u njega ušla rano – a to znači s osam ili manje godina za djevojčice i devet za dječake – to može biti povezano s genom koji se nasljeđuje od oca. Određena genetska mutacija povezana je s preranim pubertetom i ako si je naslijedila, morala si se sa svim spomenutim divotama suočiti prva u razredu.

Bore smijalice

Kako ćeš stariti i koliko će se starenje odraziti na tvojem licu, određuje se na staničnom nivou i to prema šteti koju je doživjela mitohondrijska DNK – a to su geni koje nasljeđujemo od majke. Vanjski faktori poput pretjerivanja sa sunčanjem, pušenje i nezdrava prehrana mogu oštetiti mitohondrijsku DNK, no nešto te oštećene DNK može se naslijediti i od mame, otkrila je nedavna studija objavljena u časopisu Nature. Što više takvih mutacija DNK naslijediš od majke, brže ćeš stariti i to će se brže vidjeti na nekim tvojim karakteristikama poput dubokih bora i sijede kose.

Raspoloženje

Majke mogu utjecati na tvoje raspoloženje na mnogo načina i to ne samo kaznama ili tjeranjem da jedeš povrće koje ne voliš tri puta tjedno. Struktura dijela mozga poznatog kao kortikolimbički sustav koji kontrolira naše emocije i igra ulogu u mentalnim bolestima poput depresije najčešće se nasljeđuje s majke na kćerku, a s majke na sina ili s oca na djecu oba spola puno rjeđe prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience. To znači da barem u nekoj mjeri kćeri nasljeđuju svoje raspoloženje od majki.

Spol djece

Geni partnera, oba, određuju spol djeteta. Međutim, koje ćeš gene povezane sa spolom naslijediti određuju geni oca. Evo kako. Muškarac s puno braće ima veće šanse dobiti sina, a onaj s puno sestara vjerojatno će dobiti kćerku, otkrilo je istraživanje objavljeno u časopisu Evolutionary Biology.

Pamćenje

Već se dosta dugo zna da porodična historija Alzheimerove bolesti značajno podiže rizik razvoja te bolesti, no nova studija otkrila je da ti rizici gotovo uvijek dolaze s majčine strane. Alzheimerova bolest jedan je od najčešćih uzroka demencije u kasnijoj dobi, a pogađa sve veći broj ljudi pa je važno znati sve rizike – pa i povijest bolesti s majčine strane – da bi učinila sve da zaštitiš svoj mozak.

Plodnost

Na ženinu plodnost može uticati i gen koji je naslijedila od oca. U normalnoj jajnoj stanici dijelovi koji se zovu centrioli se eliminiraju kako se stanica razvija. Ali, ako centrioli ne nestanu – što je posljedica genetske disfunkcije koja se prenosi preko oca – žena postaje sterilna.

Kosa

Možda si i ti jednom čula da se obrazac po kojem muškarac gubi kosu  – kako i kada  – nasljeđuje po majčinoj strani. No, veliko istraživanje koje je obuhvatilo 55.000 muškaraca pokazalo je da je to mit. Znanstvenici su pronašli 287 neovisnih genetskih signala povezanih s muškim načinom opadanja kose. Dok je njih 40 povezano samo s x kromozomom, što znači da se nasljeđuju s majčine strane, ostali su razasuti čitavom strukturom naše DNK i naslijeđeni od oba roditelja. Zanimljivo je da su neki geni povezani s gubljenjem kose kod muškaraca isto tako povezani s povećanim rizikom srčanih bolesti.  Dok se neke karakteristike nasljeđuju, druge su stečene preko okoline ili životnih odabira. (miss24sata.hr)

Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Život

Super trikovi kako da paradajz daje dobre plodove: Bit će otporan na sve bolesti!

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz.  Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste oko 15 do 30 centimetara, piše Atma.

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Ako želite da vam paradajz daje plodove posadite ga pomoću ovih koraka i bit će otporan. Iskusni vrtlari znaju da postoje dva ispravna načina na koja se sadi paradajz.  Samo na taj način biljka može odoljeti svim bolestima i vremenskim neprilikama.

Postoje dva načina na koja se sadi paradajz koja će biti imuna na bolesti, a ona podrazumijevaju sljedeće korake:


Bočno sađenje

Ovo možda zvuči čudno, ali postoji dobar razlog za to. Paradajz se mora saditi duboko, jer kada je riječ o nemu – sve je u korijenu.Paradajz pušta korijenje gdje god joj je stabljika zakopana. Čim stabljika dodirne zemlju, ona pušta bijelo sitno korijenje. Preko korijenja, poput svih biljaka, uzima iz zemlje ono što joj je neophodno za rast i razvoj.

Što dublje zakopate sadnicu paradajza, ona će razviti veći i jači korijen. Što više korijena ima, ona će moć́i apsorbovati više hranljivih tvari i vode. Dodatni korijeni će pomoći biljci da ostane uspravno pod pritiskom vjetra. Ako rano posadite paradajz duboko u zemlju, on će ostati netaknuta, jer će je zemlja zaštititi od hladnog vremena i proljetnog mraza.

Koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza?

Vrtlari kažu da do dvije trećine biljke paradajz treba staviti u zemlju kako biste u potpunosti omogućili biljci da razvije jak korijen. Prvo izmjerite biljku kako biste bili sigurni da ćete napraviti rupu dovoljno veliku prije sadnje.

Najbolje vrijeme za sadnju sadnice paradajza je kada ona naraste na oko 15 do 30 centimetara. Uklanjanje donjih listova i stabljiki nije važno, oni se jednostavno mogu zakopati s ostatkom biljke. Međutim, možete ih ukloniti ako će vam to olakšati sadnju.

Priprema tla

Uvjerite se da tlo nije tvrdo ili zbijeno. Korijen neće moći rasti i prodrijeti kroz zbijeno tlo. Prvo prekopajte zemljište dok ne postane rastresito, a zatim možete dodati i kompost.

Sadnja

Postoje dvije metode pri dubokoj sadnji paradajza – metoda rupe i metoda rovova za sadnju bočno.

Metoda rupa

Metoda dubokih rupa je najčešćáa, ali može biti teška na zbijenom tlu. Rupa treba biti dovoljno duboka da se veći dio stabljike, koji se nalazi do malo ispod gornjeg skupa listova, zakopa.

Metoda rova – bočna sadnja

Metoda rova je idealna ako je tlo malo zbijeno ili ako ne možete iskopati dovoljno duboku rupu da primi pune dvije trećine biljke. Rupa treba biti duboka otprilike oko 15 centimetara, ovisno o duljini biljke. Položite biljku na stranu pod blagim kutom tako da su gornji listovi izloženi i ispunite zemlju oko stabljike. Biljka će se vremenom ispraviti rastući prema suncu.

Možete iskoristiti nosače, poput greda ili drške, koje će pomoći paradajzu da raste uspravno. Kada koristite metodu sadnje u rovovima – ili sačekajte da biljka poraste uspravno prije nego što postavite nosače ili postavite kolac pored horizontalne stabljike i sačekajte da se ispravi prije nego što ju vežete za njega.

Zalijevanje

Kad posadite paradajz morate ga pravilno zalijevati. Dobro zalijevanje potaknut će korijenje da raste i širi se, prema dole, a upravo to želite iskoristiti kao prednost dubokog sađenja. Pobrinite se da dobro zalijevate tijekom vegetacije kako biste održali snažan, zdrav korijenov sistem.

Nastavite čitati

Život

Ako imate ovu liniju na dlanu pravi ste sretnik

Ona pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerojatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja i materijalno ne oskudijevaju.

Nemaju svi ljudi liniju anđela čuvara, liniju na dlanu koja je paralelna s linijom života. Rijetki su ti sretnici.

Naime, po nekim vjerovanjima, ta linija pokazuje da su pod zaštitom svojih anđela čuvara i prati ih nevjerovatna sreća u životu, iako oni toga ponekad nisu svjesni. Dobrog su zdravlja, materijalno ne oskudijevaju i lakše nego drugi prelaze preko prepreka na koje naiđu u životu.

Navodno su upravo ljudi koji su imali tu liniju na dlanu preživjeli neke strašne katastrofe i nesreće.

Može biti dugačka ili kratka te na desnom ili lijevom dlanu.

Dugačka linija – pokazuje kako će čovjek pod zaštitom anđela biti cijeli život.

Kratka linija – pokazuje kako će u životu biti problema i nevolja, ali to će biti uspješno riješeno.

Na desnom dlanu – anđeo čuvar je dobiven u nekom periodu života zahvaljujući zaslugama, možda dobrim djelima ili osobnim patnjama.

Na lijevom dlanu – ovo je pokazatelj da je neko dobio svog anđela čuvara onog trenutka kada se rodio, ne kasnije kao oni kojima se linija nalazi na desnom dlanu. Anđeo je dodijeljen po rođenju zahvaljujući precima. (24sata)

Nastavite čitati

Život

Nova vrsta insekta pronađena u Neretvi

Nova životinjska vrsta iz porodice insekata otkrivena je na području Neretve.

Naziv je dobila po rijeci Neretvi, objavio je Centar za životnu sredinu u BiH. Tokom prošlogodišnjeg istraživanja gornjeg toka rijeke Neretve otkriven je insekt iz reda dvokrilaca (Diptera) te je nazvan Baeoura neretvaensis.

U istraživanju je sudjelovalo 50 naučnika te je na tom području utvrđena prisutnost preko 1300 životinjskih vrsta. Baeoura neretvaensis je prvi insekt koji je potvrđen. Pronađeno je još osam novih vrsta, ali još nisu službeno potvrđeni.

Profesorica Odsjeka za biologiju Univerziteta u Zagrebu Marija Ivković bila je dio tima naučnika koji su otkrili novu životinjsku vrstu.

“To je vrsta koja dolazi u vrlo čistim i netaknutim područjima rijeke Neretve i na još nekim lokalitetima šireg zapadnog Balkana”, rekla je prof Ivković.

Kazala je da je ova vrsta uglavnom prisutna na području Mediterana.

Koordinator u Centru za životnu sredinu, očekuje da će zbog iznimne čistoće ove rijeke, proglasiti gornji tok rijeke Neretve zaštićenim staništem.

Nastavite čitati

Top pet