Posjetite

Zdravlje

Koliko minuta možete odrijemati, a da ne naštetite zdravlju?

Ljudi koji tokom dana vole sebi priuštiti dugo drijemanje, ali i oni koji noću spavaju devet sati ili dulje, mogu imati povećan rizik od moždanog udara, piše Science Daily.

Ovo je pokazalo istraživanje objavljeno u internetskom izdanju medicinskog časopisa Neurology, koji izdaje Američka neurološka akademija.

Ljudi koji su preko dana drijemali duže od 90 minuta povećali su šansu za dobivanje moždanog udara za čak 25% u odnosu na ljude čije spavanje traje između jedne i 30 minuta. Kod ljudi koji, pak, uopće ne spavaju tokom dana, ili spavaju između pola sata i sat vremena, nije primijećeno povećanje rizika.

“Nužno je provesti još istraživanja kako bismo shvatili na koje sve načine dugo drijemanje može biti povezano s povećanim rizikom od moždanog udara, ali prethodna istraživanja su pokazala da oni koji dugo drijemaju imaju nepovoljne promjene razine kolesterola i povećani obujam struka. Oba čimbenika utječu na povećanje rizika za dobivanje moždanog udara”, rekao je autor istraživanja dr. Xiaomin Zhang, član Sveučilišta za znanost i tehnologiju Huazhong iz Kine. “Povrh toga, dugo drijemanje i dugo spavanje noću ukazuju na prilično neaktivan stil života, upravo onaj koji također povećava rizik.”

Istraživanje je obuhvatilo 31.750 ljudi u Kini s prosječnom starošću od 62 godine. Ispitanici na samom početku istraživanja nisu imali nikakve zdravstvene probleme ni povijest bolesti vezanu za moždane udare. Nakon toga, praćeni su oko šest godina, a tokom ovog razdoblja zabilježeno je 1557 slučajeva moždanih udara.

“Popodnevno drijemanje je u Kini uobičajena pojava”, rekao je Zhang. Ljudi su trebali opisati svoje navike vezane za spavanje. Osam posto ljudi drijemalo je u prosjeku dulje od 90 minuta, a 24% ispitanika spavalo je devet ili više sati tokom noći.

Studija je otkrila da ljudi koji spavaju devet sati ili više imaju 25% veću šansu da će dobiti moždani udar u odnosu na ljude koji su spavali od sedam do osam sati. Kod ljudi koji su spavali manje od sedam sati ili između osam i devet sati nije primijećeno povećanje rizika.

Svi ovi rezultati prilagođeni su i drugim čimbenicima koji mogu utjecati na rizik od dobivanja moždanog udara, a neki od tih čimbenika su visoki krvni tlak, dijabetes i pušenje. Ljudi koji su istovremeno predugo spavali noću i preko dana drijemali dulje od 90 minuta povećali su rizik za čak 85%!

Zanimljivo je i to da su ljudi koji su smatrali da imaju kvalitetan san imali čak 29% manji rizik od ljudi koji su se žalili na kvalitetu sna.

“Ovi rezultati naglašavaju važnost umjerenog trajanja drijemanja i spavanja, kao i održavanja dobre kvalitete sna, posebno kod osoba u srednjim godinama ili starijih ljudi”, rekao je Zhang, objasnivši i da istraživanje ne dokazuje uzrok i posljedicu između dugog spavanja i moždanog udara, nego samo postojanje same veze.

Nedostaci ovog istraživanja se svode na to da su informacije o spavanju ispitanika prikupljene iz upitnika, a ne putem snimanja i praćenja stvarnog sna. Također, nisu prikupljene informacije o poremećajima spavanja kao što su hrkanje ili apneja. Istraživanje je uključilo samo zdrave odrasle Kineze pa je donekle upitno može li se primijeniti na druge grupe ljudi. (index.hr)

Zdravlje

Jutarnju kafu zamijenite ovim napitkom i gledajte kako kilogrami nestaju

Ako niste za radikalne dijete i treninge, dovoljno je da promijenite jednu naviku, i to onu jutarnju kako biste pokrenuli metabolizam i izgubili kilograme.

U pitanju je napitak od samo 2 sastojka – peršuna i limuna.

Ova tečnost pomoći će vašem tijelu da se oslobodi viška vode, eliminisaće nadutost, razgraditi masne ćelije, podstaći bešiku na bolji rad i izbaciti toksine iz vašeg organizma. Što je najbolje od svega, sastojci su veoma jeftini, a za pripremu vam je potrebno svega 5 minuta.

Sastojci:

1 limun

60 g peršuna

60 ml vode

Priprema:

Iscijedite sok iz limuna i isjeckajte peršun. Stavite ih u šolju i preko prelijte vodu.

Primena:

Ovaj napitak uvijek pijte na prazan želudac. Konzumirajte po jednu šolju dnevno tokom 6 dana, a zatim napravite pauzu od 10 dana, pa možete početi ponovo. Mnogo je važno kako započinjete svoj dan, a blagotvornije za vaš organizam biće da na poslu ujutru popijete čaj od peršuna i limuna umjesto kafe. Već poslije mjesec dana primjetićete rezultate. (Krstarica)

Nastavite čitati

Zdravlje

Šta jutarnja kafa zapravo čini vašem mozgu?

Mozak je složen i zamršen sistem. Što više kafe pijete, formira se više adenozinskih receptora, što znači da ćete možda morati da popijete sada više kafe da biste ostali budni, nego kada ste prvi put počeli da je pijete u mladosti, piše Bigthink

U prvih deset minuta, kofein ulazi u vaš krvotok i širi se po cijelom tijelu, izazivajući porast krvnog pritiska i otkucaja srca. U periodu do 20 minuta vezuje se za adenozinske receptore, neutrališući umor.

Kofein povećava nivo adrenalina, što dovodi do ubrzanog otkucaja srca i bržeg protoka krvi kroz tijelo. Istovremeno, sprječava da se dopamin ponovo apsorbuje u vaš sistem, omogućavajući mu da duže ostane u mozgu, čineći da se duže osjećate pozitivnim i sretnijim. Upravo ovo zadržavanje dopamina je ono što često pokreće mozak da žudi za više kofeina.

Evo šta se događa u tijelu u prvih šest sati nakon ispijanja kafe

U prvih 10 minuta:

Kofein ulazi u vaš krvotok i širi se po cijelom tijelu, uzrokujući porast krvnog pritiska i broja otkucaja srca.

Do 20 minuta:

Kofein se vezuje za adenozinske receptore, neutrališući umor. Nivoi dopamina se povećavaju i opstaju, stvarajući osjećaj budnosti i fokusa.

Posijle 30 minuta:

Nadbubrežne žlijezde prelaze u visoku brzinu i počinju da proizvode više hormona. Za to vrijeme, zbog proširenja zjenica, vid može postati oštriji.

U roku od 40 minuta:

Tijelo počinje da proizvodi više serotonina, koji poboljšava funkcionisanje neurona unutar kičmene moždine, a to dovodi do poboljšane koordinacije i snage mišića.

Poslije 4 sata:

Metabolizam je ubrzan, zbog čega brže sagorijevate energiju. Tokom ovog perioda, vaše tijelo počinje da razlaže uskladištene masti.

U roku od 6 sati:

Kafa je prošla kroz vaš sistem i vjerovatno ćete osjetiti potrebu za mokrenjem. Do tog vremena, otprilike polovina količine kofeina koju ste unjeli napustiće vaše tijelo, prenosi CityMagazine.

Nastavite čitati

Zdravlje

Kopriva kao lijek: Za šta je sve dobra?

Iako je glavna asocijacija za ovu biljku peckanje, kopriva u sebi krije mnogo više.

Biljka od koje smo kao djeca bježali pruža mnogobrojne pogodnosti kada je zdravlje u pitanju. Iako smo je mi zanemarili u ishrani, da nije njenog odbrambenog svojstva, životinje bi zasigurno iskoristile sve njene ljekovite djelove, piše City Magazine.

Najbolji način na koji možemo iskoristiti sva njena ljekovita svojstva jeste, u poslednje vrijeme veoma popularan, sok od koprive.

Za šta je sve kopriva dobra?

Osim što je zaštićenom od životinja i štetočina drži kiselina koja izaziva plikove i opekotine, kopriva je izuzetno ljekovita u svakom dijelu, od listova, stabljike, pa preko cvijeta i korijena.

Najznačajnije je napomenuti da kopriva sadrži izuzetno velike količine gvožđa, što je samim tim čini savršenim saborcem protiv anemije.

Pored gvožđa, kopriva je bogata mineralima poput kalcijuma, magnezijuma, fosfora i sicilijuma. Najbogatija je vitaminom C, međutim vitamin C se obradom u najvećoj mjeri gubi, a koprivu u svježem obliku gotovo je nemoguće konzumirati, naročito kada se napomene potencijalni problem sa probavnim sistemom koji uzimanje svježe koprive može izazvati.

Posjeduje antibakterijska svojstva, antivirusna, protivupalna, diuretička svojstva, smanjuje bol i zaustavlja krvarenje. Vitamini A, B2, B5 i K, u kombinaciji sa karotenom, lecitinom i brojnim aminokiselinama, belančevinama i ugljenim hidratima čini koprivu sjajnim lekom za mnoge bolesti.

Ubrzavanjem izlučivanja tečnosti iz organizma utiče na regulaciju krvnog pritiska, stimuliše rad jetre i pankreasa, pomaže kod oralnih infekcija, kao i oboljenja poput ekcema, akni i opadanja kose.

Pored svega toga, regulacija šećera u krvi, pomoć kod nesanice i nervoze značajan su deo brojnih pogodnosti koje nam ova prijateljica iz dvorišta donosi.


Sok od koprive

Kao što smo već pomenuli, kopriva u bilo kom obliku je prijatelj organizma, bilo da je u pitanju artritis, astma, žuč, urinarni ili respiratorni problemi, problemi sa kožom ili grčevima u želudcu.

Kada smo zaključili koliko je sama kopriva dobra za tijelo i organizam, trebalo bi napomenuti koje pogodnosti donosi u obliku soka.

Sok od koprive ima pozitivan uticaj kada je u pitanju:

stimulacija limfnog sistema

poboljšavanje imuniteta

jačanje fetusa kod trudnica

ublažavanje grčeva kod menstruacije

pomoć kod oboljenja disajnih puteva

smanjenje mučnine

prehlada

upalni proces

dijareje

anemije

Recept za tradicionalni sok od koprive:

Potrebno vam je:

30-40 vrhova mlade koprive
3 l hladne vode
5-6 arguma (kombinacija limuna, pomorandže-po želji)
1 kg šećera

Priprema:

Potrebno je da uberete vrhove koprive na njivi ili blizu šume, kraj potoka ili u vašoj bašti. Koprivu stavite u vodu i nasječete 6 limunova ili kombinaciju citrusnog voća koje ste izabrali. Mješavinu poklopite i ostavite je tako 24 časa. Nakon ovog periodaa rukama izgnječite sastojke, zatim ih procijedite i dodajte šećer. Važno je mješati sirup dok se šećer ne otopi, dovoljno je u naredna 24 sata povremeno mješati kako bi se sve sjedinilo. Nakon što se šećer dobro otopio, sirup sipajte u staklene flaše i čuvajte ga na suhom i hladnom mjestu.

Nastavite čitati

Top pet