Posjetite

Prehrana

Ovo ne trebaju biti vaše novogodišnje odluke

Početkom decembra  mnogi među nama počinju smišljati novogodišnju odluku koju će početi provoditi od prvoga januara  nove godine.

Prvi dan nove godine mnogima je najbolje vrijeme za „resetovanje“ i kretanje s nekim novim i velikim životnim promjenama.

Nažalost, prema statističkim podacima  samo oko 8 posto novogodišnjih odluka zaista bude sprovedeno u djelo i ispunjeno. No, često je razlog neuspjeha u tome što novogodišnje odluke budu nerealne i nemoguće za ostvariti.

Kako bismo vam pomogli u smišljanju realistične i ostvarive novogodišnje odluke, donosimo vam 4 savjeta kako da ne donesete novogodišnju odluku koju nećete moći ostvariti.

1. Bit ću fit i zdrav/a

Da biste je mogli ostvariti, vaša novogodišnja odluka ne smije biti općenita i generalizirana. Dakle, donesite tačno i detaljno određenu odluku oko koje nećete imati manevarskog prostora, odnosno prostora za odustajanje.

Odluka neka se odnosi na cilj koji mora biti specifičan, mjerljiv, ostvariv, relevantan i vremenski definiran. Umjesto cilja „bit ću fit“, zadajte sebi ovakav cilj: „U sljedećih 12 mjeseci ću skinuti 15 kilograma.“, a posljedica toga cilj će biti to da ćete biti fit.

2. Vježbat ću svaki dan

Odmah vam možemo reći – ne, nećete. Prije svega, svakodnevno vježbanje je iznimno naporno, kako mentalno tako i fizički. Osim toga, takav napor može imati negativne posljedice na vaše zdravlje jer jednostavno – organizam neće imati vremena za odmoriti se između treninga.

Iako se pretreniranost ne postiže lako, simptomi poput ekstremnog umora, promjena raspoloženja, umanjenih rezultata treninga, problema sa spavanjem i iscrpljenosti znak su da morate usporiti. Stoga, realnije je da odlučite vježbati 2-3 puta sedmično  te da se toga držite tokom cijele godine.

3. Redovno ću piti detox napitke

Svi ti silni „detox“ napitci iznimno su popularni i istovremeno, iznimno besmisleni. Naime, ljudski organizam je najbolji mogući detox aparat, a pretjerivanje s detox napitcima može samo dovesti do smanjenog unosa proteina, povećanog osjeta gladi, gubitka mišićne mase i naglih porasta razine šećera u krvi.

 4. Jest ću manje masti

Osim što vas drže sitima, masti pomažu u apsorpciji niza nutrijenata. Dodatno, artikli s oznakom „fat free“ često su krcati šećerima pa nutritivno manje kalorični, ali puno lošiji kvalitetom.

Nutricionisti navode preporuku da oko 30% dnevnog kalorijskog unosa treba biti iz masti pa to zadovoljavajte iz mononezasićenih masti, poput maslinovog ulja te polinezasićenih masti koje nalazimo u ribama poput tune i lososa.

Dakle, ako ste osoba koja voli novogodišnje odluke, onda prilikom planiranja budite realistični i donesite odluku koje se zaista možete pridržavati. I nemojte biti dio loše statistike koja se već 1. februara  ni ne sjeća svoje novogodišnje odluke.  (fitness.com.hr)

 

Nastavite čitati
Priključite se diskusiji

Odgovorite

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Prehrana

Šta se dešava u tijelu kada jedemo (pre)brzo?

Ljudi koji (pre)brzo jedu, uzimaju velike zalogaje i brzo gutaju pa slina i enzimi ne stignu da “podmažu” hranu i “razbiju” je na manje dijelove prije nego što dospije u želudac. Kada brzo jedemo takođe gutamo puno vazduha što može uzrokovati gasove i nadutost.

Ali prije svega, posljedica brzog jedenja može da bude veliki osjećaj nelagode, problemi s varenjem i pojava refluksa, simptoma prilikom kojeg dolazi do svojevrsnog vraćanja hrane i želučanih sokova iz želuca nazad u jednjak.

“Varenje počinje već u ustima i kada jedemo prebrzim tempom hrana se ne stigne ‘razlomiti’ na sitnije dijelove i pravilno probaviti pa učestalo brzo jedenje može uzrokovati refluks. Hranu je prije gutanja potrebno dobro prožvakati, a koliko puta ćemo jedan zalogaj prožvakati zavisi od toga koju hranu jedemo te o veličini zalogaja. Dakle, to može biti 3, 5, 7, 10 puta”, ističe profesor dr Marko Duvnjak, specijalista interne medicine i uže specijalizacije iz gastroenterologije i hepatologije.

Još jedan problem prebrzog jedenja koji može uzrokovati debljanje je taj što pojedemo više nego što nam zapravo treba da bismo bili siti. Kada hrana uđe u usta, tijelo signalizira probavnom traktu da je hrana na putu, a kada pojedemo dovoljno, želudac signalizira mozgu da je vrijeme da prestanemo da jedemo.

Međutim, ako jedete prebrzo, propustićete te signale, ali ako usporite, mozak će imati dovoljno vremena da primi signale i da prestanete jesti kada shvatite da ste siti. Istraživanja su takođe otkrila da ljudi koji jedu sporije unose manje kalorija i duže se osjećaju sitima.

Iduća 4 savjeta pomoći će vam da počnete da jedete sporije čak i ako ste oduvijek jeli brzo.

Jedite tokom cijelog dana

Ova navika zahtijeva planiranje, ali je nepobitno najvažniji korak. Vodite računa o tome da jedete sve redovne obroke i međuobroke te da se vaša ishrana sastoji od uravnoteženog unosa bjelančevina, vlakana i masti. Nikada nemojte dopustiti da prođe više od tri ili četiri sata bez da pojedete nešto. Na taj način kontrolirasaćete znakove gladi i nikad nećete biti pretjerano gladni. Pročitajte i 10 pravila svih dijeta koje donose rezultate.

Izbjegavajte da jedete s nogu

Jedete li trčeći na idući sastanak takođe možete da “prevarite” signale sitosti. Osim toga, šanse su veće da ćete pojesti nešto što nije baš hranjivo. Dok jedete, trebalo bi da radite samo to jer ćete se na taj način fokusirati isključivo na hranu i na to koliko jedete.

Izbjegavajte da vas nešto ometa dok jedete

To uključuje TV, “skrolanje” po mobilnom telefonu, pa i odgovaranje na mailove. Izdvojite 15 minuta i na miru pojedite obrok.

Koristite čula

Spustite pribor za jelo između zalogaja i fokusirajte se na okus, miris, pa čak i zvuk hrane te na to kako se osjećate dok jedete određenu hranu. Jedenje treba biti proces u kojem uživamo, a kada se svim čulima fokusirate na taj proces, jest ćete sporije i maksimalno uživati u svakom zalogaju.

Nastavite čitati

Prehrana

Trikovi u kuhinji: Kako izmjeriti sastojke bez vage

​Koliko puta ste se našle u situaciji da ne možete tačno da odmjerite sastojke koji su vam potrebni. Međutim, postoji način.

Pogledajte kako pomoću kašike ili šolje možete izmjeriti brašno, šećer, griz…

Kristal šećer:

Ravna kašika – 12 g

Puna kašika – 25 g

Ravna kašičica – 4 g

Puna kašičica – 8 g

Prah šećer:

Ravna kašika – 15 g

Puna kašika – 30 g

Ravna kašičica – 5 g

Puna kašičica – 10 g

Brašno:

Ravna kašika – 12 grama

Puna kašika – 20 grama

Ravna kašičica – 3 grama

Puna kašičica – 7 grama

Griz:

Ravna kašika – 10 grama

Puna kašika – 22 grama

Ravna kašičica – 3 grama

Puna kašičica – 7 grama

Pirinač:

Ravna kašika – 15 grama

Puna kašika – 30 grama

Ravna kašičica – 3 grama

Puna kašičica – 5 grama

Mlijeko ili voda:

Kašika – 15 ml

Velika čaša – 100 ml

Šolja – 250 ml

Šoljica – 50 ml

Začini:

Kašičica gustina – 2 grama

Kašičica: praška za pecivo ili želatina u prahu – 3 grama

Kašičica soli ili kašičica mleka u prahu ili kocka šećera – 5 grama

Kašičica mlevene kafe – 6 grama

Povrće:

Paradajz srednje veličine – 100 grama

Šargarepa srednje veličine – 100 grama

Krompir srednje veličine – 90 grama

Glavica crnog luka srednje veličine – 90 grama

Nastavite čitati

Prehrana

Koje sve dobrobiti ima kiseli kupus za naše tijelo

Ljekovitost kupusa, kako svježeg tako i ukiseljenog je poznata već godinama i prenosi se s naraštaja na naraštaj. Osim što ima dobrobiti za zdravlje, on je i tradicionalna domaća delicija, odnosno jedna od najstarijih namirnica koja nas podsjeća na kuhinju naših baka. Prozvan je i antistres povrćem, a super djeluje na imunitet i varenje.

Niskokalorično i superhranjivo povrće jedinstven je spoj vitamina A, B12, C, E i K, minerala kao što su magnezijum, željezo, kalcijum, kalijum, fosfor. Takođe je bogat omega-3 masnih kiselinama, folnom kiselinom, te ljekovitim sumpornim tvarima koje štite od raka.  Odličan je za detoksikaciju organizma i regeneraciju jetre te pospješuje gubitak kilograma tako što ubrzava metabolizam.

Rasol od kiselog kupusa djeluje kao prirodno sredstvo za ublažavanje mamurluka te u liječenju čira na želucu.

Kiseli kupus prozvan je i “metlom za želudac i crijeva”, a jača naše nerve i potiče stvaranje krvnih ćelija. Reguliše i smanjuje holesterol u krvi, pomaže kod izgradnje kostiju te doprinosi obnavljanju istrošenog vezivnog tkiva i usporava starenje.

Kako je odličan izvor vitamina B12 preporučuje se vegetarijancima i veganima koji ga u svojoj ishrani vrlo često koriste. A u sto grama sirovog kupusa nalazi se čak 20 miligrama vitamina C.

Osim što je dobar za naše zdravlje, kiseli kupus volimo jer s njim možemo napraviti razna, slasna jela. Sarma je jelo koje nam prvo padne na pamet pri pominjanju kiselog kupusa, a idući vrlo popularan način pripreme je uz meso. Nezamjenjiv je kao prilog i/li salata, pa čak i u varivima i supama.

Nastavite čitati

Top pet